World Wide Web WWW TRAENJE INFORMACIJA Jurkovi Vilim

World Wide Web ( WWW ) TRAŽENJE INFORMACIJA Jurković Vilim Željeznička tehnička škola u Zagrebu

Gdje pronaći informacije ? Informacije na Web-u možemo pronaći na: q. Mrežnim stranicama ( web pages ) q. Mrežnim mjestima ( web sites ) q. Portalima q. Blogovima Web se temelji na programskom jeziku HTML koji pruža mogućnost hipertekstualne navigacije Sva su mjesta na Web-u povezana poveznicama ( linkovima ). Da bismo pronašli željenu informaciju nužna nam je web adresa neke stranice koja sadrži tu informaciju.

Mrežne stranice • Digitalni je dokument napisan u HTML-u, spremljen na poslužitelju, kojemu se može pristupiti korištenjem preglednika na jedinstvenoj internetskoj adresi • Mrežna stranica može sadržavati tekst, multimedijalne sadržaje i poveznice s drugim datotekama na Internetu • U posljednje vrijeme veliku popularnost doživljavaju web blogovi ili skraćeno blogovi. Blog je mrežna stranica koju možemo opisati kao mrežni dnevnik ( www. blog. hr, www. index. hr ) • Mrežne stranice možemo pregledavati nekim web preglednikom (browser) – Microsoft Internet Explorer – Mozilla Firefox

Mrežna mjesta i portali • Mrežna mjesta su zbirke mrežnih stranica povezanih poveznicama, koje se nalaze na poslužitelju i dostupne su uz korištenje preglednika • Portal je mrežna stranica ili mrežno mjesto koje nudi mnogo mrežnih izvora i servisa kao što su elektronička pošta, forum, tražilica, online kupovina. • Portali nude namještanje njihova sadržaja prema interesu pojedinog korisnika. Često služe kao početna stranica za pristupanje web-u. • Primjer nedavno pokrenutog portala za škole na adresi www. skole. hr

Portal za škole • www. skole. hr • Učenici i profesori prijavljuju se na portal svojim HUSOŠ korisničkim podacima

Najposjećenija web sjedišta u nas • Prema podacima iz siječnja 2007. u tablici se nalaze najposjećenija web sjedišta u nas, te mogu poslužiti kao početak traženja informacija na web-u

Adrese traženih informacija • Da bismo pronašli željenu informaciju potrebno je znati njenu adresu. Najčešće ne možemo ono što tražimo pronaći preko mrežnih mjesta ili portala • Svaki dokument na Internetu ima jedinstvenu internetsku adresu (URL – Uniform Resource Locator). • Kako bismo pronašli adrese željenih informacija najčešće korististimo neke od alata: – Imenike – Tražilice

Imenici • Mrežni imenik je baza podataka mrežnih stranica organizirana prema kategorijama • Kategoriziranje mrežnih stranica obavljaju ljudi, a ne računalni programi • Pregledavanje imenika ( browsing ) obavlja se listanjem po kategorijama i podkategorijama • Najpoznatiji imenici: – http: //www. google. com/dirhp – http: //dir. yahoo. com – http: //www. about. com – http: //infomine. ucr. edu – http: //www. academicinfo. net

Imenik Yahoo!

Imenik Google

Tražilice ( search engine ) • Tražilice funkcioniraju po načelu sakupljanja informacija s mrežnih stranica. Za to se koriste tzv. pauci ( spider, crawler, robot ), programi koji automatski posjećuju pojedine stranice, pregledavaju sadržane informacije i bilježe ih u bazu podataka • Na tražilicama informacije pretražujemo prema ključnim riječima koje što preciznije opisuju ono što želimo pronaći • Tražilice koristimo kad točno znamo što nas zanima te kad dobro znamo odrediti ključne riječi • Najpoznatije tražilice • Google ( www. google. com ) • Yahoo! ( www. search. yahoo. com ) • Ask. com ( www. search. ask. com )

Tražilica Ask. com

Metatražilice • Metatražilice istovremeno pretražuju nekoliko tražilica • Metatražilice ne stvaraju vlastite baze podataka mrežnih stranica, već nam prikazuju rezultate pretraživanja nekoliko tražilica • Za dobivanje preciznijih rezultata pretraživanja preporučuje se upotreba tražilica, a ne metatražilica • Neke poznate metatražilice – Dogpile ( www. dogpile. com ) – Ixquick ( www. ixquick. com ) – Search. com ( www. search. com )

Metatražilica Search. com

Metatražilica Dogpile

Ključne riječi • Ključna riječ je ona riječ koja najbolje opisuje predmet određenog dokumenta • Kao ključnu riječ, koju upisujemo u tražilicu koristimo najprecizniju riječ koja opisuje temu o kojoj želimo pronaći informaciju • Moramo paziti da smo točno napisali ključnu riječ • Ako u tražilici dobivamo previše rezultata možemo nastaviti pretraživati unutar dobivenih rezultata tako da upisujemo još preciznije ključne riječi • Radi što preciznijeg pretraživanja često koristimo Booleove operatore AND ( i ), OR ( ili ), NOT ( ne )

Booleovi operatori • Operator AND sužava pretraživanje, tako da rezultati uključuju samo one dokumente koji uključuju sve nazive povezane operatorom Primjer: škola AND Delnice • Operator OR proširuje pretraživanje, tako da rezultati pretraživanja uključuju samo one dokumente koji uključuju sve nazive povezane operatorom ( Delnice OR Ogulin ) • Operator NOT koristi se za isključivanje nekog pojma iz pretraživanja ( NOT Rijeka ) • Primjer: mačke AND psi - rezultat su dokumenti koji govore i o mačkama i o psima • Primjer: mačke OR psi – rezultat su dokumenti o psima, dokumenti o mačkama, te dokumenti o mačkama i psima istovremeno • Primjer: psi NOT mačke – rezultat su dokumenti o psima, ali bez dokumenata koji govore i o mačkama i o psima

Druga pretraživanja • Pretraživanje fraza – želimo li tražiti po nekoj frazi moramo ju upisati u navodnike • Pretraživanje prirodnim jezikom – upisujemo upit u rečenici kao u prirodnom jeziku, npr. Kako pretražiti Internet? • Enciklopedje na Webu – Britannica (http: //www. britannica. com ) – Encyclopedia. com (http: //www. encyclopedia. com ) – Information Please (http: //www. infoplease. com ) – Encarta (http: //encarta. msn. com ) – Wikipedija (http: //www. wikipedia. com ) – Hrvatsko izdanje Wikipedije (http: //hr. wikipedia. org )

Literatura: • Željana Vučina Pretraživanje i vrednovanje informacija na Internetu CARNet, Zagreb 2006. http: //edu-udzbenik. carnet. hr/2/udzbenik 1. pdf • www. carnet. hr