WINE TOUR PROJEKT OSJEKOBARANJSKA UPANIJA Vinski turizam Tomislav
WINE TOUR PROJEKT OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA Vinski turizam Tomislav Panenić, mag. oec. uni. spec. ožujak 2013. PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
UVOD Sama priroda vinarske industrije dovodi je do sjedinjenja s turizmom pružajući turistu mogućost da iskusi povijest, hranu, kulturu, nove mirise, zvukove i okus, kombinaciju kulture, životnog stila i područja. Putovanje motivirano vinima i vinskim regijama s upoznavanjem lokalnog načina života.
DEFINICIJA Vinski turizam se može definirati kao posjet -Vinogradima -Vinarijama -Vinskim cestama -Vinskim festivalima i izložbama pri čemu kušanje vina i/ili doživljaj atrakcija vinogradarske regije predstavljaju primarne motivirajuće čimbenike za posjetitelje.
DEFINICIJA Vinski turizam je svako iskustvo povezano s vinarijama ili s proizvodnjom vina u kojem posjetitelj sudjeluje za vrijeme jednodnevnog izleta ili duže posjete. Vinski turizam ima raspon od posjete jednom vinskom podrumu u vrijeme odmora i boravka u destinaciji do intenzivnih cjelotjednih i na proizvodnju vina usmjerenih iskustava. (South Australian Tourism Commission)
OSJETILNI DOŽIVLJAJ Vinski turizam uključuje potpuno osjetilno iskustvo: • Okus: vina i lokalne kuhinje, svježeg grožđa i drugih proizvoda s ulične tržnice… • Miris: zemlje i grožđa, svjež seoski zrak, vinarija tijekom fermentacije, podruma, kuhanja u dobrim restoranima i seoskim prenoćištima, lišća i tla u vinogradima, travnjaka i cvijeća. . . • Dodir: praktični doživljaj proizvodnje vina, boce i čaše, kuhanje s vinom, branje grožđa… • Vid: vinogradi i modro nebo, jedinstvena lokalna arhitektura, drugi ljudi kako uživaju, tradicionalni festivali, boja vina. . . • Sluh: punjenje vina u boce, lijevanje vina u čaše, radosna glazba, vinarska oprema, kuhinja…
MOTIVI ZA STVARANJE PONUDE 1. Smanjenje cijene poljoprivrednih proizvoda 2. Ograničavanje proračunske potpore poljoprivrede 3. Pad dohotka i standarda poljoprivrednika 4. Prehrambeni skandali – gubitak povjerenja u masovno proizvedenu hranu 5. Nagli rast ponude ekoloških proizvoda
MOTIVI ZA STVARANJE PONUDE PROIZVOĐAČI: KUPCI: • • • Veći dohodak Veće prodajne cijene Veća zarada po satu rada Izravni susret s kupcima Manje kolebanje prodajnih cijena Veća uposlenost članova gospodarstva • • Svježina proizvoda Veća kakvoća proizvoda Posebnost seljačkih specijaliteta Obavijesti o proizvodnji i preradi Osobni kontakt s proizvođačem Međusobno povjerenje Preglednost proizvodnog postupka i kupovno ozračje
MOTIVI ZA STVARANJE PONUDE
TIPOLOGIJA VINSKIH TURISTA Profesionalac 30 -45 godina, poznaje enologiju, razgovara s proizvođačem detaljima, i precizno određuje pozitivne i negativne karakteristike vina Impresionirani početnik 25 -30 godine, voli vino i smatra ga alatom za stvaranje prijateljstava, uživanje u hrani i otkrivanje novih područja, putuje s prijateljima Boem 40 -45 godina, visoka platežna moć, privlači ga vino jer poznavanjem vina ostvaruje viši društveni status, poznaje osnove i voli komentirati na osnovu tuđih znanja, voli pozitivne brendove, impresionira ga npr. Izgled boce Alkoholičar 50 -60 godina, redovno posjećuje vinarije, pije vino ne uživajući u njemu, kuša u velikim količinama, kupuje velike količine vina za ponijeti
ČIMBENICI RAZVOJA VINSKOG TURIZMA • Geografski i prometni položaj (blizina velikih gradova…) • Tradicija proizvodnje (kvaliteta vina) • Raznovrsno kulturno-povijesno nasljeđe (Bordeaux, Elzas, Baranja …) • Brojnost festivala vina i hrane • Korelacija s drugim oblicima turizma • Smještajni objekti
KORISTI OD VINSKOG TURIZMA KORISTI ZA VINARSKU INDUSTRIJU: • povećava prodaju vina • educira posjetitelje i pojačava vrijednost • privlači nove tržišne segmente • viši profiti od prodaje u vinariji • poboljšanje veze s trgovinom vina • nova poslovna suradnja (npr. s drugim atrakcijama) • testiranje novih proizvoda
KORISTI OD VINSKOG TURIZMA KORISTI ZA DESTINACIJU: • povećani broj posjetitelja i potrošnja • privlači nove i stalne posjetitelje • razvija jedinstveni pozitivni imidž destinacije • prevladava razdoblja niske posjećenosti
KORISTI OD VINSKOG TURIZMA Koristi za zajednicu: • Održavanje razine prihoda, zaposlenosti (nove investicije) i ekonomskog rasta • Izgradnja i pojačano održavanje infrastrukture • Razvoj drugih sektora • Očuvanje lokalnog načina života • Zaštita prirodne sredine • Zaštita tradicijskih krajolika
VINOTOČJA / KUŠAONICE - objekt u kojem se gostima pripremaju i uslužuju vina i/ili voćna vina i/ili proizvodi od vina i/ili voćnih vina i/ili ostala alkoholna pića i/ili naresci (suhomesnati proizvodi, sirevi i slično) koji se sljubljuju s tim pićima i/ili namazi, za najviše 50 gostiju istodobno. - Vinotočje (uslužuju se pretežito vina i/ili naresci i/ili namazi) - Kušaonica (uslužuju se pretežito naresci i/ili namazi i/ili pića).
VINOTOČJA / KUŠAONICE - stručna degustacija vina i hladni narezak - stručna degustacija vina i topla jela -razgled vinograda, podruma i gospodarstva - smještaj na vinotočju -prodaja: - vina / trgovina / suvenirnica - rakije, likeri - meda i proizvoda od med - sira - kulen, kobasice, pršut, meso i mesne prerađevine i dr.
VINSKE CESTE / VINSKI PUTI - tzv. enološki itinereri -poseban oblik prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i turističkih proizvoda jednog vinorodnog područja na kojem seljačka gospodarstva (obiteljska poljoprivredna gospodarstva) i ostale pravne i fizičke osobe, udruženi pod zajedničkim nazivom vinske ceste, nude svoje proizvode, posebice vino i rakije iz vlastite proizvodnje te ostale seljačke specijalitete. • Seljački specijaliteti su jela koja su poznata u vinorodnom području, a pripremljena su na tradicijski način od sirovina proizvedenih pretežno na seljačkim gospodarstvima s vinorodnog područja.
VINSKE CESTE / VINSKI PUTI Vinska cesta mora ispunjavati i slijedeće uvjete: • mora prolaziti kroz prirodno lijep i očuvan okoliš • mora imati cestovnu mrežu koja omogućuje prohodnost i dostupnost (obilazak) svih točaka turističke ponude na vinskoj cesti, te mogućnost povezivanja s prometnicama višeg ranga • mora biti odgovarajuće označena • mora imati informativni materijal o vinskoj cesti koji će biti dostupan posjetiteljima.
VINSKE CESTE / VINSKI PUTI Vinske ceste moraju imati i neke od turističkih atrakcija: • spomenici kulture (crkvice, dvorci, perivoji i dr. ) • muzeji i galerije • spomenici prirode (spilje, slapovi, zaštićena stabla) vidikovci i dr. • priredbe u naseljima vinorodnog područja koje su vezane uz narodne običaje vezane uz berbu grožđa, vino i sl. • Vinska cesta može imati i dodatnu turističku ponudu: hodanje, planinarenje, biciklizam, jahanja, zmajarenje, lov i ribolov i druge oblike turističke ponude
VINSKE CESTE / VINSKI PUTI
VINSKE CESTE / VINSKI PUTI
VINSKE CESTE / VINSKI PUTI
PREPOZNATLJIVOST
PREPOZNATLJIVOST
PREPOZNATLJIVOST
mob: +385 98 912 0256 TURISTIČKE ATRAKCIJE
PREPOZNATLJIVOST
PREPOZNATLJIVOST
PREPOZNATLJIVOST
PREPOZNATLJIVOST
O VAŠIM CESTAMA 1. Turističko-vinska cesta Kneževi Vinogradi-Karanac-Kotlina-Kamenac - na području Općine Kneževi Vinogradi 2. Turističko-vinska cesta Zmajevac - na području Općine Kneževi Vinogradi 3. Turističko-vinska cesta Suza - na području Općine Kneževi Vinogradi 4. Turističko-vinska cesta Sjeverne Baranje - na području Općine Draž 5. Turističko-vinska cesta Martinovo brdo - na području Općine Draž 6. Turističko-vinska cesta Općine Erdut - na području Općine Erdut 7. Turističko-vinska cesta Mandićevac - na području Općine Drenje 8. Turističko-vinska cesta Zlatarevac - na području Općine Trnava i 9. Turističko-vinska cesta Sveti Martin - na području Grada Belog Manastira 10. Turističko-vinska cesta Zlatno brdo - na području Općine Popovac, 11. Turističko-vinska cesta "Vinski put Batina“ - na području Općine Draž. 12. Turističko-vinska cesta “Frankovka“ - na području Općine Feričanci.
O VAŠIM CESTAMA
O VAŠIM CESTAMA
O VAŠIM CESTAMA Razgovarajmo: - Upravljanje vinskom cestom – izgradnja, unapređenje, strategija - Povezivanje subjekata na cesti - Prodaja aranžmana - Marketing – aktivni? Pasivni - Strategija razvoja – uključenje vinskog muzeja
WINE TOUR PROJEKT OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA Hvala na pažnji PROJEKT FINANCIRA EUROPSKA UNIJA
- Slides: 34