Web bazirani informacioni sistemi kolska 201920 godina Letnji
Web bazirani informacioni sistemi Školska 2019/20 godina Letnji semestar
O informacionim sistemima i o Web informacionim sistemima Predavanje I 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 2
Sadržaj predavanja • O predmetu • • • Šta treba da vas nauči Sadržaji Nastavnici Termini nastave Literatura • Pravila na predmetu • Predavanja • Vežbe • Polaganje ispita • Uvod • O informacionim sistemia • O web informacionim sistemima 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 3
O predmetu: Šta treba da vas nauči • Da razumete šta je informacioni sistem • Da razumete šta je web informacioni sistem • Da razumete zašto web informacioni sistem • Da razumete kako web informacioni sistem (različite arhitekture i tehnologije) sa posebnim naglaskom na ARHITEKTURI PODATAKA. • Da napravite složeni veb informacioni sistem • skoro “pravi” Web Learning Management System - WLMS 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 4
O predmetu: Sadržaji • Vrlo grubo: • • • O informacionim sistemima (IS) O Web informacionim sistemima (WIS) O arhitekturama WIS-a XML tehnologija Semantičke tehnologije 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 5
O predmetu: Nastavnici • Predavanja: prof. Dr Zora Konjović, prof. Dr Đorđe Obradović • Vežbe: Mladen Vidović, inženjer elektrotehnike i računarstva – softversko inženjerstvo i informacione tehnologije 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 6
O predmetu: Termini nastave i konsultacija • Predavanja: • Dan: petak • Datum početka: 06. 03. 2020. • Grupa: Sve grupe • 9: 00 – 12: 00, učionica A 102 • Vežbe: • Dan: utorak • Datum početka: 03. 2020. • Grupa Sve grupe: • 10: 00 – 12: 00, učionica: E 001 • Konsultacije: • Prof. Konjović : petak 12: 00 – 13: 00, ili zakazati mail-om na zkonjovic@singidunum. ac. rs • Ostali: bićete obavešteni putem stranice predmeta 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 7
Plan izvođenja nastave Nedelja semestra Datum 1 06. 03. 2020. 2 3 3 4 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 13. 03. 2020. 27. 03. 2020. 03. 04. 2020. 10. 04. 2020. 17. 04. 2020. 24. 04. 2020. 08. 05. 2020. 15. 05. 2020. 16. 05. 2020. 22. 05. 2020. 29. 05. 2020. 05. 06. 2020. 12. 06. 2020. Sadržaj predavanja Osnove informacionih sistema; Arhitektura podataka IS-a; Interoperabilnost informacionih sistema; Interoperabilnost podataka: XML tehnologija: Osnove jezika XML reprezentacija podataka: DTD – Document Type Definition, XSD - XML Schema Definition XML: DOM XML: transformacije XML: Povezivanje dokumenata XML: metapodaci, DC šema I kolokvijum Web podataka: semantičke tehnologije i stek semantičkog Web-a Povezani podaci : RDF format Rečnici: OWL Zaključivanje: ontologije Upiti: SPARQL II kolokvijum Zaključno predavanje: rezime
O predmetu: Literatura i alati • OSNOVNA LITERATURA • Za teorijske osnove IS-a i WIS-a • Slajdovi “Web bazirani informacioni sistemi” (dostupno na stranici predmeta) • Za razvoj WLMS-a • • • Serija dokumenata (autorski rukopis): Z. Konjović, “UML i primena na modelovanje softvera” (dostupno na stranici predmeta) Alat Astah Professional help Priručnici za programske jezike Java i Java. Script i tehnološke alate koji se koriste u implementaciji (linkovi dostupni na stranici predmeta) • DODATNA LITERATURA • Knjiga: Rudy Hirschheim, Heinz K. Klein, Kalle Lyytinen, “INFORMATION SYSTEMS DEVELOPMENT AND DATA MODELING Conceptual and Philosophical Foundations”, Cambridge University Press , 1995. • Knjiga: Raplh Stair, George Reynolds, “Fundamentals of Information Systems”, COURSE TECHNOLOGY CENGAGE Learning Fifth Edition, 2010. • Knjiga: David Tanair, Johanna Wenny Rahayu, “Web Information Systems”, Idea Group Inc. , 2004 (dostupno na libgen. io) • Softverski alati • Astah Professional (Univerzitet poseduje legalnu kopiju, alat možete instalirati i na ličnoj mašini) • Za pribavljanje licence obratiti se asistentkinji Aleksandri Mitrović • Ostali alati za implementaciju (uglavnom Open source) • • 28/02/2019 Oxygen Protege Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 9
Pravila na predmetu • Izvođenje predavanja i vežbi • Na predavanjima se izlažu sadržaji iz oblasti predmeta koji su osnova za vežbe • Na vežbama se NE IZLAŽU PONOVO SADRŽAJI SA PREDAVANJA • Na vežbama se rade primeri koji su sastavni deo aplikacije WLMS primenom odgovarajućih alata • Alati se uče na vežbama • Dodatni bodovi za uredno pohađanje nastave • Za pohađanje predavanja i vežbi možete dobiti do 5 za predavanja i 5 bodova za vežbe (10 bodova ukupno). Broj bodova (i za predavanja i za vežbe) dodeljuje se prema sledećoj šemi: • • • Prisustvo na manje od 3 termina 0 bodova Prisustvo na 3 termina po 1 bod Prisustvo na više od 3 termina i manje od 6 termina po 2 boda Prisustvo na više od 6 termina i manje od 9 termina po 3 boda Prisustvo na više od 9 termina i manje od 12 termina po 4 boda Prisustvo na 12 ili više termina po 5 bodova • Studenti sa statusom zaposlenog mogu da nadoknade bodove za pohađanje predavanja/vežbi (ukupno 10 bodova) izradom dodatnog zadatka koji se mora odbraniti u regularnim kolokvijumskim nedeljama (nema poravnih rokova). Broj bodova dodeljuje predmetni profesor na osnovu težine i kvaliteta izrade zadatka. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 10
Polaganje ispita i ocenjivanje • Ispit se sastoji iz predispitnih obaveza i završnog ispita • Elementi koji se ocenjuju • Obavezni: • Praktični zadaci (3 zadatka) – do 35 poena • Teorijski test (15 pitanja) – do 35 poena • Neobavezni: • Izrada i usmena odbrana projekta – do 30 poena • Termini ocenjivanja 6 nedelja semestra: I deo obavezni 12 nedelja semestra: II deo obavezni i/ili I deo obavezni (popravni) 15 nedelja semestra: Predaja projekta Ispitni rokovi: popravni kolokvijumi (I i II deo obavezni), odbrana projekta, usmeni ispit. • Usmena odbrana projekta je obavezna. • Usmeni ispit se održava ukoliko student želi da popravi ocenu ostvarenu kroz obavezne elemente ocenjivanja. • • • Važenje izvršenih predispitnih obaveza je 1 školska godina.
Način formiranja ocene • Ocena se formira na osnovu zbira bodova ostvarenih kroz predispitne obaveze i završni ispit. • Maksimalan broj bodova koji se može ostvariti polaganjem predispitnih obaveza i završnog ispita je 100. • Bodovi ostvareni urednim pohađanjem predavanja i vežbi ukoliko je zbir ostvarenih bodova na predispitnim obavezama i završnom ispitu veći od 50. • Ocene se izvode na sledeći način Ostvareni broj bodova Ocena 0 < Ostvareni_bodovi ≤ 50 5 50 < Ostvareni_bodovi ≤ 60 6 60 < Ostvareni_bodovi ≤ 70 7 70 < Ostvareni_bodovi ≤ 80 8 80 < Ostvareni_bodovi ≤ 90 9 Ostvareni_bodovi > 90 10
Informacioni sistem (IS) • Definicija informacionog sistema • Komponente informacionog sistema • Arhitekture informacionih sistema • Informaciona arhitektura • Komunikaciona arhitektura • Softverska arhitektura • Podaci • Aplikacije 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 13
Definicija IS-a: Sistem i IS • Sistem: Skup međusobno povezanih komponenti sa jasno definisanom granicom, koje zajedno rade na ostvarivanju skupa zajedničkih ciljeva prihvatanjem ulaza i proizvođenjem izlaza u organizovanom procesu transformacije. Sistemi imaju tri osnovne funkcije: • Ulaz obuhvata prikupljanje i asembliranje elemenata koji ulaze u sistem da bi se obradili. Na primer, sirovi materijali, energija, podaci, ljudski rad moraju se obezbediti i organizovati za obradu. • Obrada uključuje proces transformacije koji prevodi ulaz u izlaz. Primeri su proizvodni procesi, proces disanja kod čoveka, ili matematička računanja. • Izlaz obuhvata prenošenje elemenata proizvedenih transformacijom do njihovog krajnjeg odredišta. Na primer, gotovi proizvodi, ljudske usluge i menadžerske informacije moraju se preneti svojim ljudskim korisnicima. • Informacioni sistem je oblik komunikacionog sistema u kome podaci predstavljaju oblik socijalne memorije i obrađuju se kao oblik socijalne memorije. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 14
Definicija IS-a • Informacioni sistemi su sistemi koji se bave kreiranjem (prikupljanje, obrada i skladištenje) i razmenom (obezbeđivanje i konzumiranje) informacija i sastoje se od četiri glavne komponente: tehnologije, procesa, ljudi, i organizacione strukture. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 15
Fundamentalni model IS-a • Model informacionog sistema koji predstavlja fundamentalni konceptualni okvir informacionog sistema obuhvata glavne komponente informacionih sistema. Model komponente klasifikuje u dve grupe: • (1) resurse informacionog sistema, i • (2) procese informacionog sistema kojim se ulazni podaci prevode u željeni informacioni izlaz. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 16
IS: Resursi • ljudi (krajnji korisnici i IS specijalisti), • hardver (računari, U/I uređaji i mediji) • softver (programi i procedure), • podaci (baze podataka i znanja), i • mrežni resursi (komunikaciona infrastruktura). 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 17
IS: procesi • Ulaz podataka (obuhvat podataka i priprema za obradu); • Obrada podataka u informacije (računanja, poređenja, sortiranja, klasifikovanja, sumiranja; kontinualno korigovanje i ažuriranje podataka); • Izdavanje informacionih proizvoda (poruke, izveštaji, forme, grafici, video, audio, multimedija); • Skladištenje podataka (organizovano pamćenje podataka za kasniju upotrebu); • Upravljanje performansom sistema (povratne informacije o aktivnostima ulaza, obrade, izlaza i skladištenja koje se pribavljaju, nadgledaju, evaluiraju i koriste za korigovanje aktivnosti). 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 18
Softver IS-a • Koncept softverski resurs obuhvata sve skupove instrukcija za obradu informacija što znači da generički koncept softvera, pored računarskih programa, obuhvata i ljudima namenjene instrukcije za obradu koje se nazivaju procedure. Dakle, čak i informacioni sistemi koji ne koriste računare imaju komponentu softverskog resursa. • Tipični primeri softverskih resursa u današnjim informacionim sistemima su sistemski softver, aplikativni softver i procedure. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 19
IS i arhitektura • Arhitektura sistema je konceptualni model koji definiše strukturu, ponašanje i više pogleda na sistem. Opis arhitekture je formalan opis i reprezentacija sistema kojim se podržava rezonovanje o strukturama i ponašanju sistema. • Arhitekturni domen u arhitekturi preduzeća/preduzimanja (orig. enterprise) je jasan pogled na preduzeće ili sistem. On je delimična reprezentacija celokupnog sistema koja se bavi nekim predmetima interesovanja nekih zainteresovanih strana. On je opis koji sakriva druge poglede na sistem. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 20
Arhitekturni domeni 1 • Poslovna arhitektura: Struktura i ponašanje poslovnog sistema (ne nužno povezana sa računarima). Pokriva poslovne ciljeve, poslovne funkcije ili sposobnosti, poslovne procese i uloge, itd. Poslovne funkcije i poslovni procesi se često mapiraju na aplikacije i podatke koji su potrebni za njihovo ostvarivanje. • Arhitektura podataka: Strukture podataka koje koristi poslovanje i/ili aplikacije poslovanja. Opisi uskladištenih podataka i podataka u kretanju (podataka koji prolaze kroz tokove podataka). Opisi skladišta podataka, grupa podataka i stavki podataka. Mapiranje tih artifakata podataka na kvalitete, aplikacije, lokacije, itd. • Arhitektura aplikacija: Struktura i ponašanje aplikacija koje se koriste u poslovanju. Pri tome je fokus na načinu njihove međusobne interakcije, interakcije sa korisnicima, podataka koje konzumiraju i proizvode, a ne na internoj strukturi aplikacija. Aplikacije se obično mapiraju na poslovne funkcije i na tehnološke platforme. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 21
Arhitekturni domeni 2 • Arhitektura aplikacije/komponentna arhitektura: Interna struktura, modularizacija softvera unutar aplikacije. To je softverska arhitektura najfinije granulacije. Obično je finija od nivoa modularizacije koji definišu arhitekte rešenja. Ne može se postaviti rigidna granica između arhitekture aplikacija i komponentne arhitekture. • Tehnološka/tehnička/infrastrukturna arhitektura: Struktura i ponašanje IT infrastrukture. Pokriva klijentske i serverske čvorove hardvera, infrastrukturne aplikacije koje se na tim čvorovima izvršavaju, infrastrukturne servise koji se nude aplikacijama, protokole i mreže koje povezuju aplikacije i čvorove. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 22
Arhitektura IS-a • Arhitekturu softvera koja objedinjuje domene arhitekture aplikacija i komponentne arhitekture definišući softverske elemente informacionog sistema i načine njihovog povezivanja. • Arhitekturu podataka koja predstavlja glavne tipove i strukture podataka informacionog sistema. • Tehnološku arhitekturu koja definiše glavne tehnologije korišćene u implementaciji softverske arhitekture i infrastrukturnih elemenata koji omogućuju okruženje za operativni rad informacionog sistema. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 23
Arhitekturalni stilovi softvera • Pomažu da se definišu osnovne karakteristike i ponašanje aplikacije. • Neki arhitekturalni obrasci su pogodni za visoko sklabilne aplikacije, drugi su prikladni za visoko agline aplikacije. • Zbog toga je poznavanje arhitekturalnih obrazaca (prednosti i nedostaci) izuzetno korisno za razvoj adekvatnog i kvalitetnog softvera. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 24
Slojevita/višeslojna arhitektura • najčešće korišćen arhitekturalni obrazac. • organizuje komponente u horizontalne slojeve od kojih svaki sloj ima specifičnu ulogu u aplikaciji; u većini slučajeva ima četiri standardna sloja: • • Prezentacioni sloj Sloj poslovne logike Sloj perzistencije Sloj baze podataka 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 25
Događajem vođena arhitektura • Arhitekturalni obrazac distribuirane asinhrone arhitekture koji se koristi za visoko sklabilne aplikacije. • Sastoji se od visoko raspregnutih, jedno-namenskih komponenti za obradu događaja koje asinhrono primaju i obrađuju događaje. • Sastoji se od dve glavne topologije, medijatora i brokera. • Topologija medijatora se koristi kada je potrebno orkestrirati više koraka u okviru događaja putem centralnog medijatora. • Topologija brokera se koristi kada je potrebno ulančati događaje zajedno bez korišćenja centralnog medijatora. • Arhitekturalne karakteristike i implementacione strategije su različite za dve topologije. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 26
Mikro-jezgro (Microkernel, Plug-in) • Omogućuje da se jezgru aplikacije dodaju funkcionalnosti u obliku plug-in komponenti što obezbeđuje proširivost, separaciju i izolaciju funkcionalnosti. • Ima dva tipa arhitekturalnih komponenti, jezgro sistema (core system) i plug-in moduli. • Logika aplikacije je podeljena između nezavisnih plug-in modula i osnovnog sistema jezgra što je pogodno za proširivanje, obezbeđuje fleksibilnost i izolovanje funkcionalnosti aplikacije, kao i prilagođavanje logike obrade. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 27
Mikroservisna arhitektura • Razvoju aplikacije u obliku skupa malih servisa od kojih se svaki izvršava u svom posebnom procesu i komunicira putem laganih/jednostavnih mehanizama, često API-a HTTP resursa. • Oslanja na sledeća tri ključna koncepta. • koncept servisne komponente koja može da varira po granularnosti od jednog modula do velikog dela aplikacije. • Pojam odvojena instalacija (separately deployed units). To znači da se svaka komponenta mikroservisne arhitekture instalira kao odvojena jedinica čime se doprinosi lakšoj instalaciji, povećanoj skalabilnosti, i većem rasprezanju komponente i aplikacije. • Distribuiranost arhitekture što znači da su sve komponente raspregnute i da im se pristupa nekim protokolom za udaljeni pristup (n. pr. , REST, SOAP, RMI, itd. ). 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 28
Prostorno-bazirana (klaud) arhitektura • Arhitektura ima dve glavne komponente jedinicu obrade (processing unit) i virtualizovani srednji sloj (virtualized middleware) • Jedinica obrade sadrži komponente aplikacije (ili njihove delove) što obuhvata web-bazirane komponente i pozadinsku poslovnu logiku. • Zadatak komponente virtuelizovanog srednjeg sloja je da održava konzistenciju i komunikacije. Sadrži komponente koje kontrolišu različite aspekte sinhronizacije podataka i rukovanja zahtevima. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 29
Arhitektura podataka IS-a • Arhitektura podataka IS-a opisuje kako se podaci obrađuju, skladište i koriste u informacionom sistemu. • Obezbeđuje kriterijume za obradu podataka na način koji omogućuje dizajn tokova podataka i kontrolu toka podataka u sistemu. • Sastoji se od modela, politika, pravila i standarda koji određuju koji će se podaci prikupljati i kako će se skladištiti, uređivati, integrisati i uvoditi u upotrebu u sistemima podataka i organizacijama. • Deo arhitekture podataka su modeli podataka. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 30
Model podataka 1 • Model podataka je apstraktni model koji organizuje elemente podataka i standardizuje njihov međusobni odnos prema entitetima realnog sveta. • Na primer, model podataka entiteta realnog sveta kuća može da specificira da da je podatak koji predstavlja kuću sastavljen od više drugih elemenata podataka koji predstavljaju površinu kuće, boju fasade i definišu njenog vlasnika 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 31
Model podataka 2 • Termin model podataka koristi se u dva različita ali tesno povezana značenje. • Apstraktna formalizacija objekata i relacija u određenom aplikativnom domenu (n. pr. kupci, proizvodi i narudžbe u nekoj proizvodnoj organizaciji). • Skup koncepata koji se koriste za definisanje takvih formalizacija (n. pr. koncepti entitet, atribut, relacija, tabela). 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 32
Model podataka 3 • Model podataka je baziran na podacima, relacijama među podacima, semantici podataka i ograničenjima podataka. • Model podataka eksplicitno određuje strukturu podataka. • Modeli podataka se izražavaju korišćenjem notacija za modeliranje podataka, danas najčešće notacije UML (Unified Modeling language) i ERM (Entity Relation Model). • Model podataka obezbeđuje detalje o informacijama koje treba skladištiti i korsti se prvenstveno kada je finalni proizvod generisanje izvornog koda ili priprema funkcionalne specifikacije softvera. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 33
Klasifikacija modela podataka (kriterijum nivo apstrakcije) • Konceptualni model; • Logički model; • Fizički model. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 34
Konceptualni (domenski) model • Uspostavlja semantiku podataka informacionog sistema (entitete, njihove atribute i njihove relacije). • Tri osnovna koncepta ovde su: • entitet (fizička ili nefizička stvar realnog sveta); • atribut (karakteristike ili svojstva entiteta); • relacija (zavisnost ili asocija) između entiteta. • Nema detalja o strukturi podataka. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 35
Konceptualni model: karakteristike • Nudi pokrivanje poslovnih koncepata na nivou organizacije. • Razvija se za potrebe poslovnog auditorijuma. • Kreira zajednički rečnik za sve zainteresovane strane kroz uspostavljanje osnovnih koncepata i opsega. • U potpunosti je nezavisan od bilo kakve tehnologije. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 36
Konceptualni model: primer 1 Entiteti II Atributi entiteta II Veza među entitetima 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 37
Konceptualni model: primer 2 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 38
Logički model • Model podataka specifičnog problemskog domena. • Predstavlja apstraktnu strukturu informacionog domena. • Odslikava semantiku informacionog konteksta koju definiše konceptualni model podataka • Definiše strukturu elemenata podataka i postavlja relacije među njima, dodaje informacije elementima konceptualnog modela. • Izražen u terminologiji struktura podataka (relacione tebele i kolone, objektno-orijentisane klase, XML tagovi. . . ). • Izražen nezavisno od konkretnog proizvoda za upravljanje bazom podataka ili tehnologije skladištenja. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 39
Logički model: karakteristike • Definiše podatke za jedan projekat/problem ali se obično može integrisati sa drugim logičkim modelima u opsegu projekta. • Dizjanira se i razvija nezavisno od SUBP-a. • Atributima se dodeljuju tipovi podataka, ali bez precizne specifikacije preciznosti/dužine. • Proces normalizacije obično ide do 3 NF (treća normalna forma). 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 40
Logički model: primer 1 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 41
Logički model: primer 2 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 42
Fizički model: primer 2 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 43
Fizički model: karakteristike • Razvija se za konkretan SUBP/tehnologiju skladištenja, potpuno je zavisan od tehnologije. • Svi podaci i artifakti opisa organizacije podataka moraju biti u potpunosti definisani (tipovi, dužine i pretpostavljene vrednosti za atribute/kolone; primarni i strani ključevi, indeksi, progledi, itd. ). • Može se integrisati sa drugim fizičkim modelima u okviru zadatka. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 44
Strukturirani, polustrukturirani i nestrukturirani podaci • Strukturirani: organizovani u formatirani repozitorijum tako da se elementima može dodeliti precizna adresa za efektivniju obradu i analizu (tabele, ključevi). • Polustrukturirani: oblik strukturiranih podataka koji ima adresu određenu tagovima ili drugim markerim koji razdvajaju semantičke elmente i opisuju hijerarhiju slogova i polja. • Nestrukturirani: ili nemaju predefinisan model podataka ili nisu organizovani na predefinisani način. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 45
Literatura 1. Dokument: “O informacionim sistemima i o Web informacionim sistemima” (dostupno na stranici predmeta) 2. Rudy Hirschheim, Heinz K. Klein, Kalle Lyytinen, “INFORMATION SYSTEMS DEVELOPMENT AND DATA MODELING Conceptual and Philosophical Foundations”, Cambridge University Press , 1995. 28/02/2019 Predmet: Veb bazirani informacioni sistemi 46
- Slides: 46