Waldorfska kola Dragana Bobii Nikolina Drobnjak Davor Nazifovi

Waldorfska škola Dragana Bobičić Nikolina Drobnjak Davor Nazifović Zoran Vajagić

Alternativne škole alternativne škole su škole s drukčijim pristupom nastavi od državnih škola razlikuju se od državnih po nastavnim metodama koje koriste, primjerice, drukčiji je odnos učenika i nastavnika, a ocjenjivanje je uglavnom opisno u opisnim svjedodžbama učitelji iscrpno izvještavaju o razvoju osobnosti svakog učenika i njegove osobne napretke u učenju tijekom godine u svim nastavnim predmetima u alternativnim školama djeca uče sve kao i u državnim školama, s tom razlikom da se u alternativnima potiču osim intelektualnih sposobnosti i one socijalne i umjetničkoprimijenjene

Alternativne škole Najzapaženije škole: • projekt metoda (Amerika, kraj 19. st i početak 20. st) • mannheimski sustav (Njemačka, 1900. ) • Montessori sustav (Italija, 1912. ) • Freinetova škola (Francuska, 1919. ) • Waldorfska škola (Njemačka, 1924. ) • Dalton-plan (Amerika, 1920. ) • Winnetka-plan (Amerika, 20 tih godina 20. st) • slobodni rad po grupama R. Cousineta (Francuska, 1920. -1940. ) • individualna nastava u Mailu (Švicarska, 1928. )

Uvod prva Waldorfska škola utemeljena je 1919. godina u Stuttgartu, a osnovao ju je Rudolf Steiner djelovanje više od 30 država, u Hrvatskoj od 1993. godine od samog osnutka osjeća se utjecaj pedagoških ideja Marije Montessori, te utjecaj ideje Ellen Key koja je zagovarala pedagogiju koja polazi od djeteta vrijeme pojave prve waldorfske škole je vrijeme pune afirmacije pokreta radne škole

Antropozofija i waldorfska pedagogija Antropozofija (grč. Antropos = čovjek, ljudi; Sofia = mudrost) - znanost o tijelu, duši i duhu i svijetu do spoznaja se dolazi logičkim putem prema Steineru, čovjek je građanin triju svjetova: - TIJELO - DUŠA - DUH prema antropozofiji, čovjek se rađa 3 puta “na dijete ne djeluje moraliziranje i dociranje, nego ono što odrasli pred njim čine“, tvrdi Steiner antropozofsko učenje služi kao znanstvena podloga waldorfske pedagogije

Waldorfske škole i državni sustav waldorfske škole predstavljaju poseban i cjelovit školski koncept koji traje 12 god. (8+4) imaju tretman slobodnih škola, tj. država nema utjecaja na programe i metodiku rada država financira rad tih škola od 60 do 80 posto, a ostatak se osigurava iz školarina koje uplaćuju roditelji ovisno o materijalnim mogućnostima, te od donacija većina učenika se školuje 12 godina bez ponavljanja razreda

oni koji žele nastaviti školovanje na sveučilištu, ostaju u još i 13. razredu koji je zapravo priprema za polaganje mature pred državnom komisijom oni koji neće studirati, nakon 12. razreda prekidaju školovanje te se zapošljavaju različitim poslovima (tvornice, biroi, robne kuće, manja poduzeća…)

Organizacija nastave waldorfske škole međusobno se prilično razlikuju po fondu sati u nastavnim izvedbenim planovima u nastavnom planu i programu je naglašena orijentacija na umjetnički i radni odgoj, izvođenje nastave po epohama, učenje stranih jezika od početnih razreda školovanja, te euritmija uvođenjem sustava rada po epohama učiteljima i učenicima je omogućeno da određene sadržaje iz prirodne ili društvene sredine promatraju kontinuirano 3 -4 tjedna svaki dan u jednom blok-satu koji traje 100 minuta

prva epoha u 1. razredu posvećena je upoznavanju forme djeca četiri tjedna crtaju različite linije i upoznaju moguće forme koje se mogu prikazati linijom u kasnijim razredima epohe se odnose na godišnja doba, klimu, astronomiju, obradu zemljišta, upoznavanje zavičaja itd.

PodručjaRazredi 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Glavna nastava& 12 12 12 Engleski jezik 3 3 3 2 2 2 2 Francuski jezik 3 3 3 2 2 2 2 Euritmija 1 1 2 2 2 2 Gimnastika - - 1 1 2 2 2 2 Pjevanje 1 1 1 Instrument. glazba 1= 1= 2= 2= 1 1 1 1 Ručni rad 2 2 1 1 1 2 1 1 - - Uvezivanje knjiga - - -# -# Zanati - - - 2+ 2+ 2+ -# -# -# 2 Obrada vrta - - - 2+ 2+ 2+ -# -# - - Latinski - - 2 2 2 4 4 4 Grčki - - 2 2 2 2 Geometar. poslovi - - - - -# - - Predenje - - - - -# - - Tehnologije - - -# -# Prva pomoć - - - - - 1 - - Stenografija - - - - 1 1 - - Religija 2 2 2 Ukupno sati 25 26 27 27 31 31 31 34 33* 36* 33*

I. Razred III. Razred IV. Razred VIII. Razred Hrvatski jezik 12 12 9 9 Matematika 12 12 10 10+1* 8+2* Likovna kultura 7 7 4 3 Priroda i društvo 4 4 7 4 6 4 3 3+1* Zemljopis 4 4 Povijest 6 4 4 3 3 4 4 Biologija Fizika Kemija 4

Dnevni raspored aktivnosti (ne dominira kruto shvaćanje trajanja nastavnih sati) • • prvi blok tzv. "glavne" nastave traje 100 minuta drugi blok je posvećen učenju jezika ili matematike i traje 45 minuta treći blok je posvećen upoznavanju religije ili umjetnosti u trajanju od 50 minuta četvrti blok je posvećen umjetničkim aktivnostima koje traju 50 do 60 minuta waldorfske škole njeguju cjelodnevnu nastavu uz napomenu da učenici i kod kuće uče i rade

PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA Nastava po epohama (npr. njemački) Nastava po epohama Slikanje s razrednim učiteljem Engleski Njemački ili račun Religija Glazba Plasticiranje Rezbarenje Religija Glazba Euritmija Gimnastika Plasticiranje Rezbarenje Euritmija Gimnastika Rad po epohama (npr. obrada drva) Rad po epohama Rad po epohama 7. 45 9. 25 9. 40 10. 25 10. 35 11. 25 11. 30 12. 15 12. 25 13. 30 ZAJEDNIČKI RUČAK 14. 00 Rad po epohama 15. 00

velika se pozornost pridaje sadržaju tekstova za čitanje koji su u skladu s potrebama u određenoj dobi: - bajke (1) - basne i legende (2) - Stari zavjet (3) - nordijska mitologija (4) - grčka mitologija (5) - rimska povijest (6) - otkrića starih naroda (7) - biografije (8)

svi su učenici obuhvaćeni umjetničkim aktivnostima: slikanje, crtanje, glazba (pjevanje i sviranje), plastično oblikovanje, dramsko izražavanje, euritmija (grč. “eu” - dobro, pravo; “ritmija” - ritam) je način lijepog i dobrog usklađivanja pojedinih dijelova jedne cjeline, odnosno to je skladno i harmonično izražavanje snage koja djeluje u govoru, glazbi i pokretu u tjelesnoj kulturi ne njeguje se natjecateljski duh (kao ni u ostalim aktivnostima) kolektiv i pojedinac imaju jednako važnu ulogu u odgoju ali ako treba nekog istaknuti, onda je to češće kolektiv negoli pojedinac

volja i mišljenje odgajaju se posebno zanatskim aktivnostima pr. smatra se da pletenje čarapa i rukavica od vune pridonosi razvijanju matematičkog mišljenja učenici waldorfskih škola uče dva strana jezika od prve godine školovanja

Udžbenici nisu mnogo cijenjeni, ne koriste se važno mjesto imaju učeničke bilježnice učenici trebaju što neposrednije učiti u kontaktu s učiteljima i iz primarnih izvora ne rabe se auditivni, vizualni mediji osim ako nisu predmetom proučavanja učenje neposredno u prirodi i na dijelovima prirode koji su doneseni u školu

Objekti u krugu škole plastenik za uzgoj povrtnog bilja i sadnica (bez uporabe herbicida) mlin za ručno mljevenje žita priručna pekarnica za pečenje kruha klade za vježbu cijepanja drva, te za umjetničko oblikovanje predmeta od drva dvorana za euritmijske vježbe

Ocjenjivanje nema ponavljanja razreda jer se polazi od pretpostavke da nema apsolutno nesposobna djeteta te da svakome treba omogućiti da tijekom školovanja postigne optimalan uspjeh izostavljanje klasičnog brojčanog ocjenjivanja jedan od razloga je bogata suradnja roditelja i učitelja učenje bez ocjena omogućuje učenje bez straha (Lindenberg, 1975. ) prilikom pregleda dnevnih radova učenika, učitelj često upiše uz rad nekakav komentar na kraju školske godine učitelji pišu opširne školske izvještaje o tome što i kako je učenik radio tijekom proteklih godina

Jedan učitelj u prvih osam godina nastavu po epohama (glavnu nastavu) organizira i izvodi jedan (razredni) učitelj odjeljenje redovito ima između 35 i 40 učenika smatra se da učitelj može tijekom osam godina uz svakodnevni kontakt sa svojim učenicima upoznati svakog od njih i pomagati mu u svladavanju školskih zadataka bez školskih ocjena tijekom osam godina zahvaljujući autoritetu može pridobiti učenike za korisne aktivnosti

Jedan od važnijih ciljeva waldorfske pedagogije, jest priprema spoznaje da samo učenje tijekom cijelog života vodi smislenom postojanju čovjeka. (Glöckler/Goebel, 1990. )

Suradnja roditelja i učitelja predavanja za roditelje, zajedničke stručne konferencije roditelja i učitelja organizacije ekskurzija radne akcije roditelja i učitelja na uređenju školske zgrade posjećivanje roditeljskog doma od strane učitelja sudjelovanje roditelja u organiziranju upravljanja školom mjesečne i godišnje svečanosti, dani roditelja u školi itd. .

Učiteljski kolektiv sastavljen je od stručnjaka koji su prošli različite putove osposobljavanja: • državni fakultet + jedna do dvije godine doškolovanja za waldorfske učitelje • trogodišnji i četverogodišnji studije za waldorfske učitelje sa specijalizacijom za izvođenje nekih nastavnih cjelina u višim godinama školovanja • stalno usavršavanje sudjelovanjem na pedagoškim radionicama u školskom vijeću nalazi se i po nekoliko roditelja koji svi ravnopravno odlučuju o financijsko – privrednom vođenju škole (samoupravne ustanove)

Školska godina školska godina traje 34 do 36 tjedana kada škola radi i subotom, realizira se između 204 i 216 radnih dana izvještaji o učenikovu napredovanju pišu se samo na kraju školske godine u radne dane ubrajaju se i ekskurzije, logorovanja, smotre učenika. . .

Zaključak slobodna škola koja više od osam desetljeća djeluje uz javne škole reprezentativan predstavnik slobodnih škola iako ima elemenata privatne škole slobodne škole po svojoj autonomiji u odnosu na državne škole i državu samoupravna škola po načinu unutarnje organizacije i donošenja odluka o bitnim pedagoškim i organizacijskim pitanjima

nastoji se realizirati učenje o zadovoljavanju osnovnih potreba svake ličnosti u procesu njezina razvoja i ostvarivanju optimalnih razvojnih mogućnosti samoupravljanje je bitno obilježje unutarnje komunikacije između svih objekata u komunikaciji se ističe značenje žive međuljudske komunikacije i učenja iz izvorne stvarnosti waldorfski pedagozi proširili su obvezatno školovanje na dvanaestogodišnje trajanje nastoji se dokazati da nema netalentiranih pojedinaca dakle, u prvom planu je pojedinac a ne školski program i društveni zadaci koji se predstavljaju pred školu

Literatura Matijević, Milan: Alternativne škole, TIPEX-Zagreb, 2001. http: //www. waldorfska-skola-zg. skole. hr http: //www. waldorfska-skolazg. skole. hr/pdf/Program%20 Waldorfske%20 skole. pdf http: //www. waldorf-rijeka. hr/