VRSTE ZAMJENICA ZAMJENICE POSVOJ NE OSOBN E POVRAT

VRSTE ZAMJENICA

ZAMJENICE POSVOJ NE OSOBN E POVRAT NA POKAZN E POVRAT NOPOSVOJ NA NEODREĐEN E ODNOSN E/ UPITNE

OSOBNE ZAMJENICE Marko je jučer gledao utakmicu. On nije bio zadovoljan. Ja sam mu rekao da bismo mi mogli vrlo lako izgubiti od njih. Njima je pobjeda bila imperativ, ali i nama. Kažem ti, bilo nam je teško gledati nas…

Govornik – govorna osoba – ja, mi Sugovornik – osoba kojoj se govori – ti, vi Negovorna osoba – osoba o kojoj se govori – on, ona ono; oni, one, ona TKO, JA? JA MA, NE TI, TI VEĆ ON! ON

OSOBNE – SKLONIDBA U JEDNINI N ja ti on, ono ona G mene, me tebe, te njega, ga nje, je D meni, mi tebi, ti njemu, mu njoj, joj A mene, me tebe, te njega, ga nju, je V / ti / / L (o) meni (o) tebi (o) njemu (o) njoj I mnome, sa (s) tobom mnom (s) njime, njim (s) njome, njom

OSOBNE – SKLONIDBA U MNOŽINI N mi vi oni, one, ona G nas vas njih, ih D nama, nam vama, vam njima, im A nas vas njih, ih V / vi / L (o) nama (o) vama (o) njima I (s) nama (s) vama (s) njima

POSVOJNE ZAMJENICE Mojemu razočarenju nije bilo kraja nakon našeg poraza. A da si tek vidio njegovo lice! Njihovi igrači su nas nadigrali… Posvojne zamjenice zamjenjuju posvojne pridjeve i odgovaraju na pitanje Čije je što? Posvojne zamjenice imaju posebne oblike za rodove. (moj, moja, moje; moji, moje, moja)i sklanjaju se slično kao pridjevi.

POSVOJNE ZAMJENICE N moja moje moji, moja, moje G mojeg(a) mojeg(a)mog(a) mojih D mojem(u), mom(e) mojoj mojem(u), mom(e) mojim A N/G moju moje moji, moja, moje V moj, moje moja moje /moji, moja, moje L (o) mojem(u), mom(e) (o) mojoj (o) mojem(u), mom(e) (o) mojim I (s)mojim (s) mojom (s) mojim

POVRATNA ZAMJENICA Povratna zamjenica nema oblik za nominativ! Koristimo je u rečenicama u kojima subjekt vrši radnju na sebi. Igrači su rado pričali o sebi.

POVRATNA ZAMJENICA N / G sebe, se D sebi, si A sebe, se V / L (o) sebi I sobom Naglašeni oblik ne možemo uvijek međusobno zamijeniti nenaglašenim! Uvijek dajemo sve od sebe. Trener se veseli uspjehu!

POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA Povratno-posvojna zamjenica ima posebne oblike za rodove (svoj, svoje; svoji, svoje, svoja). Koristi se kako bi se njome izrekla pripadnost čega subjektu. Golman: “Ja sam gazda u svom golu!” Ponekad pogriješimo rabeći posvojnu zamjenicu umjesto povratnoposvojne: Otvorite vaša srca. Otvorite svoja srca! TREBA REĆI

POVRATNO-POSVOJNA ZAMJENICA N svoj, svoje svoja svoje svoji, svoje, svoja, G svojeg(a), svog(a) svojih D svojem(u), svom(e) svojoj svojem(u), svom(e) svojim(a) A N/G svoju svoje/ svoja V svoj, svoje svoja svoje N L (o) svojem(u), svome (o) svojoj (o)svojem(u), svome (o) svojim(a)

POKAZNE ZAMJENICE Njima se služimo pri pokazivanju onoga o čemu govorimo. Odgovaraju na tri pitanja! KOJI? • OVAJ • TAJ • ONAJ KAKAV? • OVOLIK • TOLIK • ONOLIK KOLIK? • OVAKAV • TAKAV • ONAKAV blizu govornika blizu sugovornika blizu negovornika

POKAZNE ZAMJENICE N ovaj/ovo ova ovi, ova, ove G ovog(a) ove ovih D ovom(u), ovome ovoj ovim(a) A N/G ovu N V ovaj/ovo ova / L (o) ovom(u), ovome (o) ovoj (o) ovim(a) I (s)ovim(e) (s) ovom (s) ovim(a) Posvojne zamjenice sklanjaju se slično kao i pridjevi!

POKAZNE ZAMJENICE Ne miješaj pokazne zamjenice s drugim vrstama riječi! Ovaj stadion stoji tu od davnina! (prilog) Pokazne zamjenice stoje uz imenice, dok osobne zamjenice zamjenjuju imenice! Te igrače djeca vole. (koje igrače? ) pokazna Djeca te pitaju o igračima. (skraćeno od tebe – zamjenjuje imenicu) – osobna

UPITNE I ODNOSNE ZAMJNEICE Upitne i odnosne zamjenice iste su riječi: tko, što, koji, čiji, kakav, kolik. ? upitne odnosne Tko gleda utakmicu? Tko igra, nikad nije sam. (zamjenjuju riječi koje (povezuju rečenice) očekujemo u odgovorima) upitne rečenice izjavne

DEKLINACIJA N tko što G koga/ kog čega/ čeg D komu/kome/ kom čemu/ čem A koga/kog što V / / L (o) komu/ kome/ kom (o) čemu I (s) kime / kim (s) čime/ čim Zamjenice tko i što = padežna pitanja! ?

POKAZNE ZAMJENICE N koji/koje koja koji, koje, koja G kojeg(a) koje kojih D kojem(u) kojoj kojim(a) A N/G koju N/G V koji/ koje koja N L (o) kojem(u) (o) kojoj (o) kojim(a) I (s)kojim (s) kojom (s) kojim(a) Ostale upitne zamjenice mijenjaju se kao pridjevi! * A za neživo jednak je N! Gol kojeg su mu spomenuli budi uspomene. TREBA REĆI Gol koji su spomenuli budi uspomene. .

NEODREĐENE ZAMJENICE Neodređene zamjenice zamjenjuju nešto neodređeno, nešto preopćenito ili nešto niječno netko, nešto ništa nekakav, neki, nikakav… nečiji… svatko, svašta svakakav, itko, ikoji… nitko, ničiji,

TVORBA Većina neodređenih zamjenica nastale su od odnosnih! Nastale se dodavanjem predmetaka ne-, nii i-. netko nitko Deklinira im se drugi dio kao kod odnosnih!

Mogu nastati i dodavanjem predmetaka sva-, po-, što- i dometka –god. svatko, pokoji, štošta, tkogod Ali i predmetanjem čestica ma, makar, bilo ili dometanjem čestice god. ma tko, makar tko, tko god

Treba razlikovati značenje neodređenih zamjenica, ovisno o tome kako su napisane! Tkogod će doći! netko Tko god dođe, dobrodošao je! bilo tko

Kada se u rečenici neodređene zamjenice s predmetkom ni- ili i- upotrijebe s prijedlogom, on se umeće između! Ne bih te mijenjao za ništa na svijetu! TREBA REĆI Ne bih te mijenjao ni za što na svijetu!