VRSTE TRENINGA U FUDBALU Dragan Mikovi SPORTSKI TRENING
VRSTE TRENINGA U FUDBALU Dragan Mišković
SPORTSKI TRENING • Sportski trening je kompleksan pedagoški proces, koji se konkretizuje u organizovanom vežbanju (radu), koje se ponavlja sa takvim opterećenjem da aktivira fiziološke procese superkompezacije i adaptacije organizma.
FUDBALSKI TRENING • Fudbalski trening je višegodišnji proces sistematskog fizičkog vežbanja i učenja, pri kojem specifična metoda, sredstava i opterećenja dovodi do morfoloških promena na organizam i organskim sistemima fudbalera, i do razvijanja onih sposobnosti koje su od značaja, kako za uspešnu fudbalsku aktivnost, tako i za razvoj celokupne ličnosti.
CILJEVI I ZADACI FUDBALSKOG TRENINGA • Formirati i usavršiti specifične sposobnosti i znanja za izvođenje tipičnih fudbalskih struktura (tehnika fudbalera); • Formirati i usavršiti specifične sposobnosti i znanja za izvođenje tipičnih fudbalskih situacija (fudbalska taktika); • Razvoj bazičnih i specifičnih motoričkih i funkcionalnih sposobnosti, koje čine kondicionu pripremu fudbalera; • Podizanje stepena mentalno – kongitivnih sposobnosti; • Pozitivno usmeravanje vrednosnog sistema fudbalera i njegove motivacije; • Raditi na poboljšavanju njegovog zdravstvenog statusa; • Razvijati pozitivne osobine ličnosti u skladu sa fudbalskim zahtevima; • Podizati sposobnosti mikrosocijalne adaptacije; • Treningom pozitivno delovati na razvoj mlađih uzrastnih kategorija; • Raditi na integralnoj pripremi fudbalera.
ZAKONITOSTI, PRINCIPI I PRAVILA FUDBALSKOG TRENINGA • • • Usmerenost treninga Kontinuiranost treninga Povezanost programa sportske pripreme Valovitost opterećenja treninga i takmičenja Progresivnost opterećenja treninga i takmičenja Cikličnost treninga
SUPERKOMPEZACIJA • Karakter jedinice treninga, kao izazivača stresa na koji se sportista funkcionalno adaptira, naziva se opterećenje, odnosno stimulans. Opterećenje stvara zamor, a kad opterećenje prestane, sledi oporavak koji sportistu vraća ne samo u njegovo prvobitno stanje, već bolje. Ovaj fenomen prebačaja naziva se superkompezacija.
SUPERKOMPEZACIJA Opterećenje Superkompezacija 5 sekundi 4 – 5 minuta 20 sekundi 20 – 30 minuta 40 sekundi 60 minuta 15 minuta 12 časova 2 časa 2 – 3 dana 3 časa 4 – 5 dana Lagani trening brzine 12 časova Naporan trening brzine 24 časa Lagani trening anaerobne izdržljivosti 24 časa Težak trening anaerobne izdržljivosti 48 časova Lagani trening aerobne izdržljivosti 24 časa Težak trening aerobne izdržljivosti 48 časova Lagani trening snage 48 časova Težak trening snage 72 časa
STRUKTURA FUDBALSKOG TRENINGA Strukturu fudbalskog treninga čine: • Pojedinačni trening; • Mikrociklus; • Mezociklus i • Makrociklus.
Pojedinačni trening Svaki pojedinačni trening ima svoju strukturu, koju čine tri dela: • Uvodno – pripremni deo; • Glavni deo i • Završni deo.
Mikrociklus Postoji više tipova mikrociklusa, a to su: • Pripremni; • Specifično – uvodni; • Udarni; • Situacioni; • Takmičarski; • Oporavljajući.
Primer takmičarskog mikrociklusa sa jednom utakmicom Dani Prepodnevni trening Ponedeljak Utorak Sreda Četvrtak Petak Popodnevni trening Trajanje Slobodan Uvodni, obnavljajući trening (aerobni trening, priprema tela, tehnika. . . ) Teretana (kružni metod 9 -12 vežbi) Trening srednjeg inteziteta (te-ta trening, koordinacija, brzina-reakcije. . . ) Subota Nedelja Trajanje 75 min Trening visokog inteziteta (te-ta trening, kondicija, prevencija. . . ) Trening visokog inteziteta (te-ta trening, brzina, koordinacija, eksplozivna snaga) Trening srednjeg inteziteta (te-ta trening, brzina, prevencija. . . ) 60 min 90 min 75 min UTAKMICA Regeneracioni trening (za igrače koji su igrali). Lagano trčanje na puls 120 -130 o/min, bazen, masaža. 45 min
Primer takmičarskog mikrociklusa sa dve utakmice (mini mikrociklus) Dani Prepodnevni trening Trajanje Ponedeljak Utorak Trening srednjeg inteziteta (te-ta trening, prevencija. . . ) Četvrtak Petak 75 – 90 priprema tela. . . ) UTAKMICA Trening srednjeg inteziteta (aerobno–regeneracija, te-ta trening, priprema tela. . . ) Subota Nedelja Trajanje Trening srednjeg inteziteta (te-ta trening, koordinacija, 60 - 75 Sreda Popodnevni trening 75 – 90 Trening srednjeg inteziteta (te-ta trening, prevencija. . . ) 60 – 75 UTAKMICA Regeneracioni trening (za igrače koji su igrali). Lagano trčanje na puls 120 -130 o/min, bazen, masaža. 45 min
Mezociklus Osnovni faktori koji određuju strukturu mezociklusa su: • Neophodnost obezbeđivanja kumulativnog efekta treninga; • Specifičnost adaptacionih reakcija na opterećenje; • Prioritetni cilj i zadaci u razvoju sposobnosti sportista; • Sadržaj treninga; • Karakteristike kalendara takmičenja – broj i karakter utakmica; • Dužina intervala između utakmica; • Karakteristike sportske pripreme u različitim periodima makrociklusa; • Uslovi oporavka; • Bioritmički faktori i dr.
Makrociklus Trajanje i struktura makrociklusa uslovljena je brojnim faktorima među kojima su najznačajniji: • Specifičnosti sportske grane, • Zakonitosti razvoja, održavanja i gubljenja sportske forme, • Zakonitosti razvoja sportskog majstorstva u konkretnoj sportskoj grani, • Orijentacija trenažne pripreme ka učešću na nekom važnom takmičenju, • Individualne adaptacione mogućnosti, • Struktura i nivo pripremljenosti sportiste i • Sadržaj i efekat prethodnog procesa pripreme.
PERIODIZACIJA FUDBALSKOG TRENINGA Po važećem kalendaru fudbalsko prvenstvo se odvija u dva ciklusa: • Letnji, jesenji i zimski; • Zimski, prolećni i letnji. U okviru svakog tog ciklusa postoje periodi, različiti po trajanju i sadržaju rada u njima a to su: • Pripremni period; • Osnovni period; • Prelazni period. Sve periode delimo na po dve faze i to: • Pripremni na: – Prvu fazu pripremnog perioda; – Drugu fazu pripremnog perioda. • Osnovni na: – Predtakmičarsku fazu; – Takmičarsku fazu. • Prelazni na: – Prelaznu fazu; – Fazu aktivnog odmora.
SREDSTVA TRENINGA • Sredstvo treninga je vežba. Da bi se kod fudbalera razvile osobine i sposobnosti značajne za sportsku uspešnost, neophodno je primenjivati različite vežbe. U treningu fudbalera, kao i u svim drugim sportskim disciplinama, vežbe se klasifikuju prema njihovoj specijalizovanosti i usmerenosti.
METODE TRENINGA Osnovni elementi strukture metodike treninga čine: • Sadržaj treninga (izbor trenažnih sredstava – vežbi); • Trenažno opterećenje (doziranje obima i inteziteta opterećenja); • Didtribucija trenažnih operatora (raspored sredstava i opterećenja); • Metode treninga (modalitet i način primene sredstava i opterećenja); • Organizacioni oblici treninga; • Organizacione forme treninga.
Kontinuirani (neprekidni) metod treninga • Kontinuirani metod treninga podrazumeva primenu malog, srednjeg do velikog opterećenja, uglavnom ujednačenog tempa (ali i sa promenom tempa), u toku kojih srce u dužem vremenskom periodu funkcioniše na submaksimalnom nivou, sa umerenom ili visokom potrošnjom kiseonika (60 – 80% VO 2 max, a ponekad i više).
Intervalna metoda treninga • Kod ove metode u osnovi specifične stimulacije kardiovaskularnih funkcija, u intervalima opterećenja i oporavka, stoji međusobni uticaj aerobnog i anaerobnog metaboličkog ispitivanja. U toku opterećenja srce treba da obavi rad koji odgovara 70 – 90% od VO 2 max, sa frekvencijom pulsa preko 180 o/min.
OPTEREĆENJA U TRENINGU • Obim treninga • Intezitet treninga • Učestalost ( gustoća) treninga
ORGANIZACIJSKE FORME TRENINGA • Individualni način rada • Grupni oblik rada • Frontalni oblik rada
ORGANIZACIONE FORME TRENINGA • • Stanična forma treninga Kružna forma treninga Cirkularna forma treninga Poligonska forma treninga
Odmor – bitna komponenta fudbalskog treninga • Dužina trajanja odmora između pojedinih vežbi u jednoj seriji ili između tih vežbi, veoma je važna komponenta fudbalskog treninga, jer izaziva novi stres u organizmu u određenoj fazi oporavka, odnosno bitno utiče na sticanje neophodnih kondicionih sposobnosti.
Pretreniranost • Pretreniranost se opisuje kao sportska bolest gde dominiraju promene u organizmu zamor mišića, a pojedini autori idu i dalje i definišu je kao oblik akutne slabosti organizma u toku povećanih fizičkih napora. • Pretreniranost se definiše kao neadekvatan fizički i psihički napor usled povećanog kvantiteta treninga (učestalost, intenzitet i trajanje).
- Slides: 24