Vrste rijei Brojevi Imenice Pridjevi Zamjenice Glagoli Marija

Vrste riječi Brojevi Imenice Pridjevi Zamjenice Glagoli Marija Rušev Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska škola Stanka Ožanića, Zadar

Vrste zamjenica LIČNE (osobne): ja, ti, on/ona/ono; mi, vi, oni/one/ona POVRATNA: sebe (se) POSVOJNE: moj, tvoj, njegov/njezin; naš, vaš, njihov POVRATNO – POSVOJNA: svoj/svoja/svoje POKAZNE: ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav, ovolik, tolik, onolik UPITNE I ODNOSNE: tko, koji, čiji, kakav, kolik NEODREĐENE: netko, neki, ničiji, ništa, sve, bilo tko, štogod, gdjekoji. . .

Zamjenice su riječi koje zamjenjuju neke druge riječi, najčešće imenice i pridjeve. One ne imenuju, ali upućuju na osobe, predmete, pojave, osobine (značajke), količine. • Ana je posudila Markovu knjigu. Ona je posudila njegovu knjigu. • Ante i Jure su dopratili Sonju. Oni su je dopratili. • ZADATAK = Pronađi u tekstu zamjenice i napiši ih u bilježnicu: Negdje pri kraju studija, kad je moja sudbina bivala sve neizvjesnijom, sjetila se moja mama svoje stare prijateljice Seke koja je u tom poduzeću navodno bila važna osoba. Ta žena me primila u svom uredu, govorila mi o nekakvom poslu, na kraju me uputivši nekom čovjeku za kojeg se kasnije ispostavilo da će biti moj najbolji prijatelj.

Lične (osobne) zamjenice (Odgovor: negdje, kad, moja, sve, moja, svoje, koja, tom, ta, me , ovom, mi, nekakvom, me, nekom, kojeg, moj) • Lične zamjenice: Jednina Množina N ja 1. lice = ja -------- mi 2. lice = ti -------- vi 3. lice = on/ona/ono ----- oni/one/ona • Zamjenjuju lica, ukazuju na odnose među sugovornicima u razgovoru. Zvao ju (nju) je (gl. biti). Vidi ju i maše joj. Privila se uza nj (uz njega). Piju je. (vodu) Sklonidba G mene, me D meni, mi A mene, me V --L o meni I sa mnom

Povratna zmjenica: sebe (se) • Zamjenjuje sve lične zamjenice kada se označuje da radnja prelazi na lice koje vrši radnju. • Nadamo se pobjedi jer smo se dobro pripremili. Ja Ti On/ ona/ono vidim vidiš vidi sebe (se) Mi Vi Oni/one/ona vidimo vidite vide sebe (se)

Posvojne zamjenice • Odgovaraju na pitanja: čiji? čija? čije? Ovo nije tvoj nego moj kaput. Naši su pobijedili njihove. 1. lice jd. moj 1. lice mn. naš 2. lice jd. tvoj 2. lice mn. vaš 3. lice jd. njegov (m. /s. rod) njezin (ž. rod) 3. lice mn. njihov (m. /ž. /s. rod)

Povratno – posvojna zamjenica: svoj (svoja, svoje) • Povratno-posvojna zamjenica svoj označava da nešto pripada licu o kome se govori. Ona zamjenjuje sve posvojne zamjenice. • Učim iz svoje knjige (tj. moje knjige) 1. Gradim svoju kuću. (moju kuću) Gradimo svoju kuću. 2. Gradiš svoju kuću. (tvoju kuću) Gradite svoju kuću. 3. Gradi svoju kuću. (njegovu/njezinu) Grade svoju kuću. (našu kuću) (vašu kuću) (njihovu kuću)

Pokazne zamjenice • Pokazuju/upućuju na nešto. • Odgovaraju na pitanja: Ø Koji? -------ovaj-----taj-----onaj Ø Kakav------ovakav-----takav-----onakav Ø Kolik? -----ovolik----tolik------ onolik • Zamjenice: ovakav, takav, onakav, ovolik, tolik, onolik mijenjaju se kao pridjevi. o Neodređeni oblik: N ovakav, G ovakova, D ovakovu (čovjeku) o Određeni oblik: N ovakav, G ovakvog(a), D ovakvom(u/e) (čovjeku) Ø Dan je takav kakvog samo možemo poželjeti.

Upitno-odnosne zamjenice: tko? što? koji? čiji? kakav? kolik? • Razlikuju se samo po uporabi • U upitnim rečenicama su upitne: Ø Tko si ti? Ø Što želiš? Deklinacija N tko, što G koga , čega D komu, čemu • U zavisnim rečenicama su odnosne A koga, što te povezuju zavisnu rečenicu s glavnom. V ---, --Ø To je čovjek koji je pitao za tebe. L o komu, čemu Ø Nek uđe tko je prvi na redu. I s kim, čim

Neodređene zamjenice zamjenjuju nešto neodređeno (suviše općenito ili nešto niječno) A) NEODREĐENE: netko, nešto, neki, nekakav, nečiji, gdjetko, gdjekoji, tkogod, štogod, čijigod B) NIJEČNE: nitko, ništa, ničiji, nikakav C) OPĆE: itko, išta, ikoji, ikakav, svatko, svašta, sav, ma tko, ma što, koješta, bilo tko, bilo što, koji god, kakav god • Imeničke zamjenice: netko, nešto, nitko, svatko, tkogod, bilo tko, bilo što • Pridjevne zamjenice: neki, nekakav, gdjekoji, ikakav, bilo koji, bilo čiji • Ne valja: od nikoga, za ništa, za nikoga pred nikim, u nikakvim • Valja: ni od koga, ni za što, ni za koga, ni pred kim, ni u kakvim Ø Ni od koga ne tražim pomoć. Ne bih to učinila ni za što na svijetu.

Pronađi u tekstu zamjenice i upiši ih na odgovarajuće mjesto • Dragi roditelji, već dugo vam se nisam javio. Pitam se često kako vas služi zdravlje. Ovaj moj posao se nešto odužio, ali za najviše dva mjeseca svoj ću posao završiti. Kad dođem, donijet ću sve one lijekove što ste ih naručili. Ovdje u Kanadi je vrlo hladno. Jedva čekam da me ogrije naše dalmatinsko sunce. Do skorog susreta, vaš sin Emil. P. S. Mama, tebi ću donijeti pulover. Kakav voliš, bijeli ili plavi? lične Povratna Posvojne Povratno-posvojna Pokazne Upitno-odnosne Neodređene

Odgovor: Dragi roditelji, već dugo vam se nisam javio. Pitam se često kako vas služi zdravlje. Ovaj moj posao se nešto odužio, ali za najviše dva mjeseca svoj ću posao završiti. Kad dođem, donijet ću sve one lijekove što ste ih naručili. Ovdje u Kanadi je vrlo hladno. Jedva čekam da me ogrije naše dalmatinsko sunce. Do skorog susreta, vaš sin Emil. P. S. Mama, tebi ću donijeti pulover. Kakav voliš, bijeli ili plavi? Lične vam (vi), vas (vi), ih (oni), me (ja), vaš (vi), tebi (ti) Povratna se, se Posvojne moj, naše Povratno-posvojna svoj Pokazne ovaj, one, Upitno-odnosne što (odnosna), kakav (upitna) Neodređene nešto, sve