Vrnjako nasilje Bulling nasilje meu djecom i mladima

Vršnjačko nasilje Bulling – nasilje među djecom i mladima

Cilj Prepoznati različite oblike vršnjačkog nasilja i odabrati nenasilno ponašanje

Očekivani ishodi razlikovati različite oblike vršnjačkog nasilja prepoznati i suprotstaviti se vršnjačkom nasilju predvidjeti posljedice različitih ponašanja sudionika vršnjačkog nasilja primijeniti nenasilnu komunikaciju prepoznati potrebu za uzajamnim prihvaćanjem, podrškom i prijateljstvom prepoznati primjere kršenja prava djece

Što je vršnjačko nasilje? Nasilje među vršnjacima (eng. bullying) se može odrediti na slijedeći način: učenik je zlostavljan ili viktimiziran kada je opetovano i trajno izložen negativnim strane jednoga ili više učenika (Olweus, 1998). Prema ovoj definiciji negativno (agresivno) djelovanje se ponavlja kroz duži vremenski period. od

Primjeri ü Pročitaj primjere u nastavku i izdvoji primjere vršnjačkog nasilja. ü Zapiši primjer koji se često događa tebi ili u tvojoj blizini!

Ana je isključena iz razredne viber grupe bez objašnjenja. Nikoli su rekli da se ne smije družiti s Petrom jer će ih obojicu ignorirati. Bornu dvojica učenika iz razreda stalno udaraju po glavi i govore mu da je glup. Maja je ljuta na Niku jer joj nije posudila novce za kino. Nitko se ne želi družiti s Damirom jer je pripadnik nacionalne manjine. Dečki iz razreda opet ismijavaju Markovu profilnu sliku te je šalju drugim učenicima. Nika i Branka ne razgovaraju već dva dana jer je Nika zakasnila 10 min na njihov dogovor.

Nasilje među djecom može biti ü Fizičko - najuočljiviji oblik koji podrazumijeva udaranje, guranje, štipanje, čupanje i sl. ) ü Verbalno - najčešće prati fizičko, a podrazumijeva vrijeđanje, širenje glasina, stalno zadirkivanje, ismijavanje… (npr. Debela!)

Postoje i drugi oblici nasilništva Emocionalno nasilništvo je usko povezano s fizičkim i verbalnim nasiljem. Uključuje namjerno isključivanje žrtve iz zajedničkih aktivnosti razreda ili dječje grupe, kao i ignoriranje Seksualno nasilništvo podrazumijeva neželjeni fizički kontakt i uvredljive komentare (npr. dodirivanje i komentari Imaš dobru guzu!) Kulturalno nasilništvo podrazumijeva vrijeđanje na nacionalnoj, religijskoj i rasnoj osnovi Ekonomsko nasilništvo koje uključuje krađu i iznuđivanje novca (Izvor: https: //www. poliklinika-djeca. hr/publikacije/nasilje-medu-djecom-2/)

Obilježja vršnjačkog nasilja namjera da se druga osoba povrijedi, odnosno da joj se nanese neki oblik štete (fizičke, emocionalne, socijalne) neravnopravnost moći (fizičke ili statusne) u odnosu između žrtve i počinitelja nasilja nasilje je opetovano i trajno (žrtve žive s prijetnjom da će se ono ponoviti) ponašanje prelazi osobne granice prihvatljivog ponašanja (Izvor: https: //odrasli. hrabritelefon. hr/clanci/bullying-nasilje-medu-vrsnjacima/)

Žrtve nasilničkog ponašanja boje se ići u školu i iz nje dolaze kući gladni (uzet im je novac) mijenjaju uobičajeni put do škole postanu povučeni, niskog samopouzdanja mole roditelje da ih voze u školu postanu anksiozni, napeti, prestanu jesti odbijaju ići u školu prijete samoubojstvom ili ga pokušaju „bolesni“ su ujutro prije škole, imaju glavobolje ili bolove u trbuhu zaspu plačući, imaju noćne more pogoršava im se školski uspjeh ostaju bez svojih stvari, često „gube“ džeparac dolaze kući s potrganom odjećom i oštećenim školskim knjigama (Izvor: https: //www. poliklinika-djeca. hr/publikacije/nasilje-medu-djecom)

Žrtve nasilničkog ponašanja sve češće pitaju za novac ili počnu krasti (da daju nasilniku) daju nevjerojatne isprike za navedena ponašanja odbijaju govoriti o tome što nije u redu sami provode odmor, a prijatelji iz razreda zbog toga nisu zabrinuti imaju neobjašnjive modrice, ogrebotine i porezotine ne biraju ih u grupnim sportovima počnu zastrašivati drugu djecu traže blizinu učitelja postanu agresivni i depresivni nesigurni su i uznemireni ako trebaju izaći pred ploču, pred razred. počnu markirati (Izvor: https: //www. poliklinika-djeca. hr/publikacije/nasilje-medu-djecom)

Posljedice vršnjačkog nasilja Poteškoće u kasnijim razdobljima života (anksioznost, depresijia, poremećaj pažnje) • niže samopoštovanje • osjećaj nemoći zauzimanja za sebe • osjećaj da svijet nije sigurno mjesto • naučenu bespomoćnost • ljutnja i ogorčenost na svijet (Izvor: https: //odrasli. hrabritelefon. hr/clanci/bullying-nasilje-medu)

U nastavku sata pogledajte film Reci ne nasilju! (trajanje 1: 40 min; link: https: //tinyurl. com/recinenasilju ) Film Odlučno NE (trajanje 4: 51; link: https: //www. youtube. com/watch? v=Le. E_0 dn. C 5 WE Film Ja sam Đuro (trajanje 3: 27; link https: //tinyurl. com/jasamduro ).

Što je to vršnjačko nasilje, a što vršnjački pritisak? Kojih se primjera nasilja možeš prisjetiti iz filma? Kako se osjećaju djeca koja vrše nasilje prema drugima? Kako se osjećaju djeca nad kojima se nasilje vrši? Kome se možeš obratiti ukoliko si žrtva nasilja?

Važno je imati na umu Djeca koja čine nasilje nisu nasilnici, oni su i dalje djeca (…). Nijedno dijete kojemu su zadovoljene emocionalne potrebe nije iz čista mira odlučilo biti nasilno i odjednom postalo bully. Kada uđemo dublje u pojedinu priču, jasno se može vidjeti da su znakovi postojali godinama ranije. Djetetu počinitelju nasilja može nedostajati ljubavi, pažnje, može biti i samo žrtva ili svjedok nasilja u obitelji ili negdje drugdje, može imati loše razvijene socijalne vještine i tako dalje. Dakle, osim sankcije za nasilno ponašanje, uvijek i bez iznimke moramo se zapitati što je u pozadini nasilnog ponašanja, koja je to potreba djeteta koja ostaje nezadovoljena pa ju ono nastoji zadovoljiti nasiljem te na koje druge načine ju možemo zadovoljiti. Nijedno dijete ne voli biti etiketirano kao ‘zločesto’ dijete i ako može zadobiti ljubav, pažnju i odobravanje na druge načine, birat će te druge načine. " Mia Roje Đapić, mag. psych. (Izvor: https: //www. poliklinika-djeca. hr)

Najljepša kazna na svijetu U jednom afričkom plemenu kada netko od pripadnika plemena učini nešto loše, tu osobu odvedu u centar sela gdje se okupi cijelo pleme te u dva naredna dana svi pričaju o svemu dobrom što je ta osoba postigla i uradila u životu (slično kao početna aktivnost). Na taj način oni osobu koja je pogriješila ne osuđuju, već joj žele pomoći i olakšati tako da je podsjete koliko vrijedi. U ovom plemenu vjeruju da su sva ljudska bića u suštini dobra te da svatko od nas želi sigurnost, sreću, ljubav i mir. Ali ponekad u potrazi za time ljudi prave greške koje ova zajednica prepoznaje kao „vapaj za pomoć" osobe koja je grešku napravila. Tada se pleme ujedinjuje kako bi tu osobu „podiglo", ohrabrilo, povezalo ju ponovno s njegovom iskonskom dobrotom - kako bi ju podsjetilo tko je on zaista. Oni svom bližnjem pomažu sve dok on ne shvati istinu na koju je zaboravio dok je griješio, a koja glasi: „Ja sam dobar"! NABAJYOTISAIKIA je izjava česta u Južnoj Africi, a znači Ja te poštujem. Ja te Kao odgovor ljudi obično izgovaraju SHIKOBA što se prevodi kao Ja, stoga, postojim za tebe! (Izvor: https: //www. africanamerica. org/topic/shikoba-nabajyotisaikia-is-the-answer) pazim. Značiš mi!

Sretno drvo Imenuj ponašanja i ugodne emocije koje osjećamo kada smo pozitivni, puni podrške, razumijevanja i prijateljstva jedni prema drugima. Kreiraj svoje „Sretno drvo”

Konvencija o pravima djeteta Međunarodni dokument, usvojen na Glavnoj skupštini Ujedinjenih naroda 20. studenoga 1989. godine, a sadrži univerzalne standarde koje država stranka Konvencije (tj. koja ju je potpisala i ratificirala) mora jamčiti svakom djetetu Konvencija o pravima djeteta sadrži 54 članka (Prava preživljavanja, Razvojna prava, Zaštitna prava i Prava sudjelovanja) Republika Hrvatska je potpisnica Konvencije (8. listopada 1991. godine) U Konvenciji se govori o obvezama odraslih u odnosu prema djetetu kao i o obvezama brojnih društvenih čimbenika glede zaštite djeteta Konvencija je prvi dokument u kojemu se djetetu pristupa kao subjektu s pravima, a ne samo kao osobi koja treba posebnu zaštitu

Konvencija dijete označava kao svaku osobu mlađu od 18 godina, osim ako se zakonom koji se primjenjuje na dijete granica punoljetnosti ne odredi ranije

2019. godina je obljetnica 30 godina Konvencije o pravima djeteta Posebno su istaknuta prava djeteta na igru i odmor, pravo na slobodno vrijeme i dostupnost kulturnim sadržajima Djeca imaju pravo izraziti što osjećaju i misle, a odrasli ih trebaju čuti

Razmisli! Po čemu si ti jedinstven, različit? Što voliš, u čemu si dobar? , Imaš li neki talent, od kud dolaziš, kako izgledaš? Na velikom papiru nacrtaj slagalicu. Svako svoje obilježje upiši u jedan dio slagalice. Svi ti dijelovi čine tebe i bez ijednog dijela to više ne bi bio ti!

Svi imamo pravo biti drugačiji, ali i odgovornost prihvaćati druge i njihove posebnosti. Različitost čini ovaj naš razred, selo, grad, zemlju, planet posebnim i šarenim mjestom. Osvrni se oko sebe! Razmisli o svojim prijateljima iz razreda, zgrade, škole Pogledaj koliko osobina dijeliš s drugima, što vas čini sličnima, a što različitima

Pročitaj informacije na sljedećem linku: www. unicef. org/croatia/sites/unicef. org. croatia/files/2019 -11/CRC%20 letak_1119_web_FIN_1. pdf Odgovori na pitanja: 1. Koje pravo iz Konvencije o pravima djeteta je za tebe najvažnije? 2. Možete li u razredu raspraviti o kršenju i/ili poštivanju prava djeteta u vašem razredu? 3. Osim što je važno što imamo prava, zašto je važno da poštujemo prava drugih? Sestrinstvo bez granica III, 7. kongres Hrvatske udruge medicinskih sestara s međunarodnim sudjelovanjem, Opatija, 13. – 16. lipnja 2019

11. Mali festival za velike teme Pogledaj sljedeće filmove: Film DĂ-M ŠINŠ (trajanje 6: 55; link: https: //www. youtube. com/watch? v=3 Eiou. Ajmcao&list=PL 8 ETj ) Film Rand & Wassim (trajanje 9: 29; link: https: //www. youtube. com/watch? v=8 XRH 5_PDg 6 o&list=PL 8 E ) Film LET ME BREATH WITH MY DREAM (trajanje 7: 44; link: https: //www. youtube. com/watch? v=v 4 MCFXi 7 PKo&list=PL 8 ETj. CEi. DHCT 6 TIx. T 1 w. Je. Ru_Smh. M 2 u. TRt&ind ex=4 film My friend Frank (trajanje 5: 35 min; link: https: //tinyurl. com/myfriendfrank ) Film Svakom je bog dao nešto (trajanje 8: 59; link: https: //www. youtube. com/watch? v=m. KEQNpt. Ye. GU&list=PL 8 ETj. CEi. DHCT 6 TIx. T 1 w. Je. Ru_Smh. M 2 u. TRt&in dex=9 Film Aleks (trajanje 10: 07: linjk: https: //www. youtube. com/watch? v=kcq. Sja 65 u. Es&list=PL 8 ETj. CEi. DHCT 6 TIx. T 1 w. Je. Ru_Smh. M 2 u. TRt&inde x=11

Kritičko promišljanje o filmu ü Izdvoji primjere narušavanja Prava djece ü Pokušaj objasniti pojmove migracija, azil i izbjeglica ü Analiziraj doprinos filmskog stvaralaštva u ostvarenju Prava djece

“ ” U dijagrame u nastavku napiši sličnosti/razlike između pojedinih filmskih priča. Sličnosti upisuješ u prostor gdje se kružnice sijeku.

Za kraj Izdvoji primjere različitosti, potencijalne prijetnje, zlostavljanja te primjere narušavanja prava djece Zapiši dojam o svakom pojedinom filmu i potakni raspravu u razredu Zapiši pitanja za nastavnika