VREDNOVANJE UENIKA UENIK NASTAVNIK U STRUKOVNIM PREDMETIMA Vesna

  • Slides: 37
Download presentation
VREDNOVANJE UČENIKA UČENIK NASTAVNIK U STRUKOVNIM PREDMETIMA Vesna Plenča, dipl. ing. 28. Studenog 2019.

VREDNOVANJE UČENIKA UČENIK NASTAVNIK U STRUKOVNIM PREDMETIMA Vesna Plenča, dipl. ing. 28. Studenog 2019.

UŠTIMANI INSTRUMENT

UŠTIMANI INSTRUMENT

16. 00 -16. 30 sati ___ Pauza za kavu Sadržaj skupa: 16. 30 -19.

16. 00 -16. 30 sati ___ Pauza za kavu Sadržaj skupa: 16. 30 -19. 00 sati ___ Radionica-izrada materijala za vrednovanje učenika u strukovnim predmetima

VREDNOVANJE ZA UČENJE FORMATIVNO VREDNOVANJE KAO UČENJE VREDNOVANJE SUMATIVNO VREDNOVANJE NAUČENOG

VREDNOVANJE ZA UČENJE FORMATIVNO VREDNOVANJE KAO UČENJE VREDNOVANJE SUMATIVNO VREDNOVANJE NAUČENOG

KOMPETENCIJA ZNANJE VJEŠTINE STAVOVI

KOMPETENCIJA ZNANJE VJEŠTINE STAVOVI

KRITERIJI VREDNOVANJA Polaze od ishoda Jasno su definirani Učitelj određuje kriterije vrednovanja u skladu

KRITERIJI VREDNOVANJA Polaze od ishoda Jasno su definirani Učitelj određuje kriterije vrednovanja u skladu s očekivanom razinom postignuća učenika u ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda

DISKUSIJA

DISKUSIJA

ŠTO VREDNUJEMO? INICIJALNI TEST • Što je sumativno vrednovanje učenika? • Što je formativno

ŠTO VREDNUJEMO? INICIJALNI TEST • Što je sumativno vrednovanje učenika? • Što je formativno vrednovanje učenika? • Koje su su generičke kompetencije osnovne u strukovnom obrazovanju?

VREDNOVANJE U DOKUMENTIMA

VREDNOVANJE U DOKUMENTIMA

SADRŽAJ UČENJA I POUČAVANJA (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. )

SADRŽAJ UČENJA I POUČAVANJA (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Sadržaji učenja i poučavanja u strukovnom obrazovanju oblikuju se u skladu s ishodima učenja određenim sektorskim kurikulumima, strukovnim kurikulumima, nacionalnim kurikulumima područja i međupredmetnih tema. Na temelju određenih udjela općeobrazovnog, strukovnog i sektorskog dijela strukovnog kurikuluma kreiraju se odgovarajući sadržaji učenja i poučavanja.

AUTONOMIJA NASTAVNIKA (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) U procesu

AUTONOMIJA NASTAVNIKA (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) U procesu učenja i poučavanja nastavnici autonomno odabiru dio sadržaja poučavanja te metode i oblike rada kojima se učenicima/polaznicima omogućuje stjecanje ishoda učenja, odnosno generičkih i strukovnih kompetencija kvalifikacije određenoga profila, obujma i razine. Pri tome se odgovarajuća pažnja treba posvetiti i razvoju temeljnih znanja i vještina kao što su jezična i matematička pismenost. Interakcijom i suradnjom svih dionika odgojno-obrazovnoga procesa ostvaruju se određeni ishodi učenja.

GENERIČKE KOMPETENCIJE (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Generičke kompetencije

GENERIČKE KOMPETENCIJE (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Generičke kompetencije podijeljene su u tri veće cjeline koje se odražavaju i potiču u svim dijelovima Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje: 1. OBLICI MIŠLJENJA – rješavanje problema i donošenje odluka, metakognicija, kritičko mišljenje, kreativnost i inovativnost 2. OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ – upravljanje sobom, upravljanje obrazovnim i profesionalnim razvojem, povezivanje s drugima, aktivno građanstvo 3. OBLICI RADA I KORIŠTENJE ALATA – komunikacija, suradnja, informacijska pismenost, digitalna pismenost.

 • Zahtjev odgojno-obrazovnoga sustava za razvojem generičkih kompetencija iz navedenih triju cjelina proizlazi

• Zahtjev odgojno-obrazovnoga sustava za razvojem generičkih kompetencija iz navedenih triju cjelina proizlazi iz promjenjivih uvjeta učenja, života i rada u 21. stoljeću. Izrazito brze i kontinuirane ekonomske, tehnološke, informacijske, društvene i demografske promjene mijenjaju načine rada i života ljudi. Strukovno obrazovanje treba osigurati okruženje u kojem će učenici/polaznici biti osposobljeni za život u 21. stoljeću, pružajući svima mogućnost stjecanja relevantnih iskustava učenja i usvajanje temeljnog i novog znanja te vještina i stajališta koji će im omogućiti aktivno suočavanje sa zahtjevima suvremenoga informacijskog doba i prilagodbu promjenama te zahtjevima svijeta rada.

VREDNOVANJE, OCJENJIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. )

VREDNOVANJE, OCJENJIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Vrednovanje u strukovnom obrazovanju odražava ciljeve, vrijednosti i načela Nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje. Pri vrednovanju u strukovnom obrazovanju prihvaćaju se načela i upotrebljavaju oblici vrednovanja navedeni u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije uz nadopunu pristupa karakterističnih za strukovno obrazovanje. Na svim razinama strukovnog obrazovanja uspostavljen je sustav osiguravanja kvalitete na temelju ishoda učenja.

VREDNOVANJE, OCJENJIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. )

VREDNOVANJE, OCJENJIVANJE I IZVJEŠĆIVANJE (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) • Postupci vrednovanja i izvješćivanja tijekom odgoja i obrazovanja u ustanovama za strukovno obrazovanje usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja relevantnih kurikularnih dokumenata. • Radi toga primjenjuju se postupci unutarnjeg, hibridnog i vanjskog vrednovanja.

Unutarnje vrednovanje (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Unutarnje vrednovanje

Unutarnje vrednovanje (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Unutarnje vrednovanje provodi se u ustanovi za strukovno obrazovanje i radnom okruženju tijekom cjelokupnoga strukovnog obrazovanja, a provode ga nastavnici i mentori kod poslodavaca. Učenici/polaznici samovrednuju svoj rad. Taj oblik vrednovanja bitan je za upravljanje i vođenje procesa poučavanja i učenja te samostalno učenje. Aktivnosti u procesu unutarnjeg vrednovanja učenikovih postignuća provode se kontinuirano i transparentno poštujući učenikovu osobnost i dajući svima jednaku priliku za razvoj i postizanje planiranih ishoda.

PROCJENA POSTIGNUĆA ISHODA UČENJA TEMELJENOG NA RADU (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9.

PROCJENA POSTIGNUĆA ISHODA UČENJA TEMELJENOG NA RADU (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) • Specifičnost vrednovanja u strukovnom obrazovanju provjera je postignuća ishoda učenja temeljenog na radu. Procjena postignuća ishoda učenja temeljenog na radu određuje se na ljestvici od tri stupnja: • propisane kompetencije za kvalifikaciju su usvojene • propisane kompetencije za kvalifikaciju djelomično su usvojene • propisane kompetencije za kvalifikaciju nisu usvojene. Kriteriji usvojenosti ishoda učenja određuju se za svaku kvalifikaciju sektorskim kurikulumom, odnosno strukovnim kurikulumom.

Hibridno vrednovanje (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Hibridno vrednovanje

Hibridno vrednovanje (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Hibridno vrednovanje je pisana provjera znanja i vještina učenika koja se provodi putem mrežnih aplikacija (internetsko testiranje). Nadležna institucija osigurava dostupnost sadržajno i metodološki provjerenih zadataka i ispita iz određenih predmetnih cjelina, a učitelji koriste pojedine skupine zadataka ili cijele ispite te dobivaju povratne informacije o rezultatima svojih učenika.

VREDNOVANJE UČENIKA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7.

VREDNOVANJE UČENIKA S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM POTREBAMA (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Za vrednovanje napredovanja učenika/polaznika s posebnim odgojnoobrazovnim potrebama u postizanju predviđenih ishoda učenja u svijetu rada izrađuju se posebni popisi za provjeru individualno prilagođeni učeniku/polazniku. Ako se učenik/polaznik obrazuje prema osobnome kurikulumu s prilagodbom ishoda učenja, određuju se i osiguravaju sve prilagodbe pristupa učenja i poučavanja te vrednovanja za učenika/polaznika koje su potrebne na radnome mjestu. Praćenje ostvarenja ishoda učenja u ustanovama za strukovno obrazovanje usko je povezano s cjelokupnim sustavom kvalifikacija svih obrazovnih razina u Republici Hrvatskoj. Za učenike koji tijekom redovitog obrazovanja ne uspijevaju postići očekivani napredak osigurava se postupak utvrđivanja teškoća s kojima se učenik susreće te mu se pruža sustavna dodatna potpora u učenju u skladu s međunarodnim konvencijama, važećim propisima i ostalim kurikularnim dokumentima.

Vanjsko vrednovanje (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Vanjsko vrednovanje

Vanjsko vrednovanje (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Vanjsko vrednovanje može se provoditi tijekom strukovnog obrazovanja, a obuhvaća provjeru učenikovih postignuća ishoda učenja. U vanjskom vrednovanju mogu sudjelovati nadležne ustanove, institucije i gospodarski subjekti koji nisu imali neposrednu vezu s procesom koji se provodi u sklopu ustanove za strukovno obrazovanje, a u svrhu provjere usklađenosti strukovnog programa sa standardom kvalifikacija i preko njega standardom zanimanja kao što je određeno Hrvatskim kvalifikacijskim okvirom.

ZAPAŽANJA, DISKUSIJA ? ? ?

ZAPAŽANJA, DISKUSIJA ? ? ?

PORTFOLIO (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Tijekom stjecanja kvalifikacije

PORTFOLIO (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) Tijekom stjecanja kvalifikacije učenik/polaznik izrađuje mapu radova (portfelj radova i artefakata) u kojoj će ujediniti opis kompetencija i dokaze o svim kompetencijama koje je stekao tijekom obrazovanja. Mapom radova učenik/polaznik može se predstavljati poslodavcu.

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE („Narodne novine“, broj 124/14) 2. 5. RAZVITI I UVESTI

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE („Narodne novine“, broj 124/14) 2. 5. RAZVITI I UVESTI CJELOVIT SUSTAV VREDNOVANJA, OCJENJIVANJA I IZVJEŠTAVANJA O RAZINI USVOJENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA (ISHODA UČENJA) Vrednovanje, ocjenjivanje i izvještavanje o učeničkim postignućima na osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini često je predmet brojnih polemika i nesporazuma u stručnoj i široj javnosti. Nepostojanje jasnih kriterija i željene razine objektivnosti u vrednovanju i ocjenjivanju te poticanje negativnih obrazaca motivacije i učenja kod učenika ističu se kao nedostatci ovog dijela sustava. U usporedbi s razvijenim obrazovnim sustavima nedostaje formativnih oblika vrednovanja i sustavnog praćenja učenika različitim oblicima vrednovanja koji su usmjereni dijagnosticiranju nedostataka i izazova u učenju te prije svega služe modificiranju učenja te ne rezultiraju nužno ocjenom. Vrednovanje u hrvatskom sustavu odgoja i obrazovanja u najvećoj se mjeri svodi na sumativno vrednovanje, odnosno vrednovanje naučenoga nakon određene cjeline i gotovo uvijek rezultira ocjenom. Ocjenjivanje se gotovo isključivo svodi na brojčano, a izvještavanje je uglavnom u pravilu svedeno na komunikaciju o razini postignuća iskazanog pukom ocjenom. Navedeno ukazuje da su dominantni postupci vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja u hrvatskom obrazovanju neprimjereni te da nisu jasno usmjereni dijagnosticiranju i ispravljanju nedostataka u učenju kod učenika. Važno je naglasiti i da se u inicijalnom obrazovanju učitelja i nastavnika nedovoljno pozornosti posvećuje ovom vrlo osjetljivom i važnom dijelu sustava odgoja i obrazovanja.

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE („Narodne novine“, broj 124/14) • U usporedbi s razvijenim

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE („Narodne novine“, broj 124/14) • U usporedbi s razvijenim obrazovnim sustavima nedostaje formativnih oblika vrednovanja i sustavnog praćenja učenika različitim oblicima vrednovanja koji su usmjereni dijagnosticiranju nedostataka i izazova u učenju te prije svega služe modificiranju učenja te ne rezultiraju nužno ocjenom. • Vrednovanje u hrvatskom sustavu odgoja i obrazovanja u najvećoj se mjeri svodi na sumativno vrednovanje, odnosno vrednovanje naučenoga nakon određene cjeline i gotovo uvijek rezultira ocjenom. Ocjenjivanje se gotovo isključivo svodi na brojčano, a izvještavanje je uglavnom u pravilu svedeno na komunikaciju o razini postignuća iskazanog pukom ocjenom. Navedeno ukazuje da su dominantni postupci vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja u hrvatskom obrazovanju neprimjereni te da nisu jasno usmjereni dijagnosticiranju i ispravljanju nedostataka u učenju kod učenika. Važno je naglasiti i da se u inicijalnom obrazovanju učitelja i nastavnika nedovoljno pozornosti posvećuje ovom vrlo osjetljivom i važnom dijelu sustava odgoja i obrazovanja.

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE („Narodne novine“, broj 124/14) • Da bi se ispravili

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE („Narodne novine“, broj 124/14) • Da bi se ispravili navedeni nedostatci i ostvario glavni strateški cilj, razvit će se cjelovit sustav praćenja, vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda (ishoda učenja). • Cjelovit sustav treba izgraditi na sljedećim načelima: a) osnovna svrha svih oblika praćenja, vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja jest unapređivanje učenja učenika; b) transparentnost i jasno određenje kriterija usvojenosti odgojnoobrazovnih ishoda definiranih kurikularnim dokumentima omogućit će objektivnije, valjano i pouzdano praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje;

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE („Narodne novine“, broj 124/14) c) korištenje postupaka koji ne

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE („Narodne novine“, broj 124/14) c) korištenje postupaka koji ne stavljaju određene učenike ili skupine u privilegiran položaj; d) korištenje postupaka koji koriste svim učenicima bez obzira na njihove posebne potrebe i druge posebitosti; e) pomno planirani postupci koji su usklađeni s kurikulumima određenim odgojno-obrazovnim ishodima; f) jasno i pravovremeno komuniciranje s učenicima i roditeljima prije početka i tijekom školske godine o vrednovanju, ocjenjivanju i izvještavanju;

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE („Narodne novine“, broj 124/14) g) česta vrednovanja, različita po

STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE („Narodne novine“, broj 124/14) g) česta vrednovanja, različita po svojoj prirodi i raspoređena tijekom cijele školske godine koja bi omogućila učenicima da pokažu svoje sposobnosti i usvojena znanja i vještine; h) opisne povratne informacije koje su jasne, specifične, pravodobne i učeniku usmjerene da bi mogle utjecati na njegovo učenje; i) razvoj vještina samoprocjene koja služi procjeni vlastita učenja, postavljanja ciljeva učenja, planiranju i organiziranju učenja; j) izbjegavanje vanjskih ispita visokog rizika, osim postojećih ispita Državne mature na kraju srednjoškolskog obrazovanja.

RADIONICA: https: //www. hippopx. com/hr/hand-pencil-paper-drawing-write-human-hand-human-body-part-58817 https: //pixnio. com/hr/ljudi/muskarci/covjek-radionica-proizvodnja-vjestina-alata-obrtnik-opreme

RADIONICA: https: //www. hippopx. com/hr/hand-pencil-paper-drawing-write-human-hand-human-body-part-58817 https: //pixnio. com/hr/ljudi/muskarci/covjek-radionica-proizvodnja-vjestina-alata-obrtnik-opreme

PROCES VREDNOVANJA TKO? Nastavnik KADA? Tijekom učenja i poučavanja KOME? Učenicima, roditeljima, nastavnicima Vrednovanje

PROCES VREDNOVANJA TKO? Nastavnik KADA? Tijekom učenja i poučavanja KOME? Učenicima, roditeljima, nastavnicima Vrednovanje za učenje VREDNOVANJE Planiranje vrednovanja NAUČENOG TKO? Nastavnik KADA? Nakon učenja i poučavanja KOME? Učenicima, roditeljima, nastavnicima, stručnim suradnicima, ravnateljima TKO? Učenici KADA? Tijekom učenja i poučavanja KOME? Učenicima Vrednovanje kao učenje

FORMATIVNO VREDNOVANJE Formativno vrednovanje predstavlja kontinuirani proces u kojem se prikupljaju i vrednuju podatci

FORMATIVNO VREDNOVANJE Formativno vrednovanje predstavlja kontinuirani proces u kojem se prikupljaju i vrednuju podatci kao povratne informacije za pozitivne korekcije u učenju i poučavanju. Svrha formativnog vrednovanja je: • unaprijediti poučavanje (nastavnik) • poboljšati uspješnost ostvarivanja ishoda (učenik)

PRIMJER FORMATIVNOG VREDNOVANJA Zadatak 1. Izraditi rubriku vrednovanja za postavljeni ishod u strukovnom predmetu.

PRIMJER FORMATIVNOG VREDNOVANJA Zadatak 1. Izraditi rubriku vrednovanja za postavljeni ishod u strukovnom predmetu. (Nastavnici se dijele u grupe. ) Koristi se istraživački način poučavanja ( dostupan Internet)

PRIMJER FORMATIVNOG VREDNOVANJA Zadatak 2. Suradničko vrednovanje izrađene rubrike nakon analize rezultata Upoznavanje s

PRIMJER FORMATIVNOG VREDNOVANJA Zadatak 2. Suradničko vrednovanje izrađene rubrike nakon analize rezultata Upoznavanje s kriterijima vrednovanja Prilog- rubrika za suradničko vrednovanje

TERMODINAMIKA Samovrednovanje za 1. pisanu provjeru znanja: Odlično poznaje oznake i mjerne jedinice zadanih

TERMODINAMIKA Samovrednovanje za 1. pisanu provjeru znanja: Odlično poznaje oznake i mjerne jedinice zadanih veličina, djelomično je vodio računa o postavljenim kriterijima vrednovanja. djelomično je vodio računa i o maksimalnom broju bodova koji je mogao ostvariti, a postavljene zadatke je uglavnom razumio i mogao riješiti. Neke od grešaka napravio je zbog nedostatka pažnje i koncentracije. Samovrednovanje za 1. pisanu provjeru znanja: Odlično poznaje oznake i mjerne jedinice zadanih veličina, prilagodio izradu zadatka prema postavljenim kriterijima vrednovanja i o maksimalnom broju bodova koji je mogao ostvariti, a postavljene zadatke je uglavnom razumio i mogao riješiti. Neke od grešaka napravio je zbog nedostatka pažnje i koncentracije.

SAMOVREDNOVANJE ELEMENTI VREDNOVANJE ODLIČNO ZADOVOLJAVAJUĆE TREBAO BIH PORADITI NA Jasnoća postavljenih elemenata vrednovanja Postavljeni

SAMOVREDNOVANJE ELEMENTI VREDNOVANJE ODLIČNO ZADOVOLJAVAJUĆE TREBAO BIH PORADITI NA Jasnoća postavljenih elemenata vrednovanja Postavljeni elementi vrednovanja su jednoznačni i jasni. Postavljeni elemenati vrednovanja su uglavnom jasni i jednoznačni i ne dovode učenike zabunu. Postavljeni elementi vrednovanja ponekad učenike mogu dovesti u zabunu zbog nepotpune jasnoće i jednoznačnosti Obuhvaćenost Provjerava se broj elemenata vrednovanja koji daje širu procjenu Provjerava se zadovoljavajući broj elemenata za uspješnu procjenu Napisanim brojem elemenata vrednovanja obuhvaćen je manji dio za potrebnu procjenu …………………………. . …………. .

SUMATIVNO VREDNOVANJE Sumativno vrednovanje predstavlja vrednovanje naučenog. Svrha sumativnog vrednovanja je: • Daje procjenu

SUMATIVNO VREDNOVANJE Sumativno vrednovanje predstavlja vrednovanje naučenog. Svrha sumativnog vrednovanja je: • Daje procjenu postignute razine postignuća u odnosu na odgojnoobrazovne ishode

PRIMJER KRITERIJA VREDNOVANJA ZA PISANU PROVJERU ZNANJA: DISKUSIJA

PRIMJER KRITERIJA VREDNOVANJA ZA PISANU PROVJERU ZNANJA: DISKUSIJA

IZVORI: • (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) • STRATEGIJA

IZVORI: • (Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – 9. 7. 2018. ) • STRATEGIJA OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE („Narodne novine“, broj 124/14) - 2. 5. RAZVITI I UVESTI CJELOVIT SUSTAV VREDNOVANJA, OCJENJIVANJA I IZVJEŠTAVANJA O RAZINI USVOJENOSTI ODGOJNOOBRAZOVNIH ISHODA (ISHODA UČENJA) • Vrednovanje i osiguranje kvalitete u sustavu odgoja i obrazovanja https: //mzo. gov. hr/istaknute-teme/odgoj-i-obrazovanje/vrednovanje-iosiguranje-kvalitete-u-sustavu-odgoja-i-obrazovanja/141