Vrednovanje poslovnih transakcija I RAUNOVODSTVENA NAELA Prof Dr

  • Slides: 146
Download presentation
Vrednovanje poslovnih transakcija I RAČUNOVODSTVENA NAČELA Prof. Dr Jovica LaziĆ drugo predavanje Ponedeljak, 10.

Vrednovanje poslovnih transakcija I RAČUNOVODSTVENA NAČELA Prof. Dr Jovica LaziĆ drugo predavanje Ponedeljak, 10. 2011. 2 1 1

Tema: Bilansne promene i sukcesivni bilansi I RAČUNOVODSTVENA NAČELA, Cilj obrade teme: Šta se

Tema: Bilansne promene i sukcesivni bilansi I RAČUNOVODSTVENA NAČELA, Cilj obrade teme: Šta se vrednuje, Kada treba izvršiti vrednovanje, način prikazivanja poslovnih promena: • Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled imovine (sredstava) preduzeća posmatrane sa aspekta oblika u kome se nalazi (aktiva) i sa aspekta načina finansiranja (pasiva). • Sadržaj predavanja: - Koji novčani iznos treba dodeliti onome što se vrednuje - Uticaj poslovnih promena na bilans (Ekvivalentne i neekvalentne poslovne promene) - Podela računa - Analiza i obrada transakcija - Knjigovodstveni instrumenti - Globalna procedura u knjigovodstvu - Poslovne knjige. . . • Računovodstvena načela su opšte-prihvaćena pravila razvijena od strane računovodstvene teorije i prakse. • Ona definišu najvažnije računovodstvene pojmove - imovinu, obaveze, kapital, rashode i prihode. • 2 1 2

Bitna pitanja za VAS! Šta se vrednuje? Problem priznavanja Kada treba izvršiti vrednovanje? POSLOVNA

Bitna pitanja za VAS! Šta se vrednuje? Problem priznavanja Kada treba izvršiti vrednovanje? POSLOVNA TRANSAKCIJA -NOV AC- trenutak priznavanja knjiženja Problem Koji novčani iznos treba dodeliti onome istorijski trošak vrednovanja što se vrednuje? Problem klasifikacije 2 Kako treba da bude klasifikovano ono što se vrednuje? 1 računi(konto)! 3

BILANSNE PROMENE U MASI -povećanje aktive i pasive za isti iznos -smanjenje aktive i

BILANSNE PROMENE U MASI -povećanje aktive i pasive za isti iznos -smanjenje aktive i pasive za isti iznos U STRUKTURI -unutar aktive (povećanje aktive uz smanjenje aktive za isti iznos) -unutar pasive (povećanje pasive uz smanjenje pasive za isti iznos)

2. BILANS I UTICAJ POSLOVNIH PROMENA NA BILANS • Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled

2. BILANS I UTICAJ POSLOVNIH PROMENA NA BILANS • Bilans stanja predstavlja dvostrani pregled imovine (sredstava) preduzeća posmatrane sa aspekta oblika u kome se nalazi (aktiva) i sa aspekta načina finansiranja (pasiva). • U narednim izlaganjima ćemo analizirati uticaj nekih tipičnih poslovnih promena na tako shvaćen bilans. Drugim rečima, poslovne promene ćemo obuhvatiti preko sukcesivnih (uzastopnih) bilans. 2 1 5

KONTO (RAČUN) /način prikazivanja poslovnih promena/ -osnovna jedinica za evidentiranje računovodstvenih podataka, te se

KONTO (RAČUN) /način prikazivanja poslovnih promena/ -osnovna jedinica za evidentiranje računovodstvenih podataka, te se koriste za sakupljanje novčanih iznosa sličnih transakcija! PODJELA računa: Ø prema obliku: a) jednostrani d) školski račun (T račun) Ø prema sadržaju: a) s obzirom na karakter i funkciju salda: stanja i uspeha b) prema samostalnosti: samostalna i korektivna c) prema složenosti: sintetička i analitička 2 1 6

jednostrani račun redni broj datum opis duguje potražuje saldo razlika u iznosima ukupnog dugovnog

jednostrani račun redni broj datum opis duguje potražuje saldo razlika u iznosima ukupnog dugovnog i ukupnog potražnog (tj. razlika između početnog stanja i svih uvećanja i ukupnih smanjenja, te pokazuje stanje određene kategorije sredstava, odnosno izvora sredstava posle proknjiženih promjena!) D T račun (naziv računa) Duguje P napomena! Izrazi. Potražuje “duguje” i “potražuje” označavaju isključivo strane računa bez ikakvih dubljih značenja. potražno dugovno 1. svaka transakcija ima uticaja na barem dva računa! knjiženje 2. ukupna dugovanja moraju biti jednaka ukupnim potraživanjima! pravilo!

PODJELA računi PREMA KARAKTERU SALDA računi aktive računi pasive računi STANJA aktivnopasivna računi pasivnoaktivna

PODJELA računi PREMA KARAKTERU SALDA računi aktive računi pasive računi STANJA aktivnopasivna računi pasivnoaktivna računi USPEHA MEŠOVITI računi rashoda računi prihoda

A. Pravila knjiženja na računima aktive D početno stanje račun aktive Saldo (So) +

A. Pravila knjiženja na računima aktive D početno stanje račun aktive Saldo (So) + P - sva povećanja sva smanjenja B. Pravila knjiženja na računima pasive D sva smanjenja račun pasive - početno stanje P Saldo (S 0) sva + povećanja

A. Pravila knjiženja na računima rashoda D račun rashoda P - + sva povećanja

A. Pravila knjiženja na računima rashoda D račun rashoda P - + sva povećanja sva smanjenja B. Pravila knjiženja na računima prihoda D sva smanjenja račun prihoda - P + sva povećanja

računi PREMA SAMOSTALNOSTI: a) Samostalna, potpuna (saldo samo za sebe nešto znači, neposredno pokazuje

računi PREMA SAMOSTALNOSTI: a) Samostalna, potpuna (saldo samo za sebe nešto znači, neposredno pokazuje stanje) Ž-R Blagajna So Izdati ček So So b) korektivna (ispravljaju vrednost osnovnog računa) Ispravka vr. os. sr. otpisana vrijednost Isprav. vred. spor. potr. otpisana vrijednost potraživanja u sporu

računi PREMA SLOŽENOSTI: a) sintetička – zbirna evidencija Dobavljači u zemlji 1. 000 So

računi PREMA SLOŽENOSTI: a) sintetička – zbirna evidencija Dobavljači u zemlji 1. 000 So b) analitička (raščlanjeni dijelovi sintetičkih računi) Dob. A Dob. B 200. 000 Dob. D 100. 000 Dob. C 400. 000 200. 000 Dob. E 100. 000

ANALIZA I OBRADA TRANSAKCIJA POSLOVNE AKTIVNOSTI ANALIZIRANJE TRANSAKCIJE uticaj na sredstva, obaveze, vlastiti kapital

ANALIZA I OBRADA TRANSAKCIJA POSLOVNE AKTIVNOSTI ANALIZIRANJE TRANSAKCIJE uticaj na sredstva, obaveze, vlastiti kapital 2 PRIMENA PRAVILA DVOJNOG KNJIŽENJA EVIDENTIRANJE UNOSA PODATAKA evidentiranje u dnevniku po hronološkom redu 1 PRENOS KNJIŽENJA prenos u glavnu knjigu. PRIPREMA PROBNOG bilansa da se ustanovi da li su računi u ravnoteži. 13

Inventar imovine Bilans stanja Knjigovodstvena dokumentacija KNJIGOVODSTVENI INSTRUMENTI Dnevnik sistem koji obezbjeđuje protok podataka

Inventar imovine Bilans stanja Knjigovodstvena dokumentacija KNJIGOVODSTVENI INSTRUMENTI Dnevnik sistem koji obezbjeđuje protok podataka o promjenama na imovini preduzeća, kao i njihovu obradu u cilju dobijanja informacija koje su podobne za upravljanje! Glavna knjiga Pomoćne knjige Zaključni list Godišnji obračun 2 1 14

GLOBALNA PROCEDURA U KNJIGOVODSTVU Novoosnovano preduzeće Staro preduzeće G o d i š n

GLOBALNA PROCEDURA U KNJIGOVODSTVU Novoosnovano preduzeće Staro preduzeće G o d i š n j i o b r a č u n INVENTAR IMOVINE BILANS STANJA ZAVRŠNI BILANS 2 POČETNI BILANS DNEVNIK GLAVNA KNJIGA Knjigovodstveni dokument Predzaključna knjiženja Ekonomske promene Inventar imovine 1 ZAKLJUČNI LIST BILANS USPEHA Izveštaj o promenama na kapitalu Izveštaj o novčanim tokovima Napomene 15

Inventar -knjigovodstveni instrument koji se sastoji u detaljnom opisu imovine na određeni dan! -prikaz

Inventar -knjigovodstveni instrument koji se sastoji u detaljnom opisu imovine na određeni dan! -prikaz imovine sa kojom novoosnovano preduzeće počinje da radi! -omogućava utvrđivanje nedokumentovanih ekonomskih promena; -omogućava kontrolu rada lica kojima je povereno rukovanje pojedinim delovima imovine preduzeća! 2 1 16

INVENTAR IMOVINE Inventar (popis) imovine je detaljan popis imovine preduzeća na određeni dan. Imovina

INVENTAR IMOVINE Inventar (popis) imovine je detaljan popis imovine preduzeća na određeni dan. Imovina se u inventaru iskazuje po vrsti, količini, ceni i vrednosti. Inventar ima dva osnovna zadatka: • da omogući utvrđivanje nedokumentovanih ekonomskih promena i • da omogući kontrolu rada nad licima kojima je povereno rukovođenje određenom imovinom POPIS TUĐE IMOVINE I POPIS OBAVEZA INVENTAR IMOVINE I BILANS STANJA 2 1 17

KNJIGOVODSTVENA DOKUMENTACIJE Pojam knjigovodstvenog dokumenta: to je pisana isprava kojom se dokazuje nastanak neke

KNJIGOVODSTVENA DOKUMENTACIJE Pojam knjigovodstvenog dokumenta: to je pisana isprava kojom se dokazuje nastanak neke ekonomske promene, odnosno poslovnog događaja. VRSTE DOKUMENTACIJE U ZAVISNOSTI OD MESTA NASTANKA – KREIRANJA ORGINALNA I IZVEDENA DOKUMENTACIJA ZNAČAJ KNJIGOVODSTVENE DOKUMENTACIJE ČUVANJE KNJIGOVODSTVENE DOKUMENTACIJE 2 1 18

POJAM I VRSTE RAČUNA v Račun ili konto v Т konto kao oblik računa

POJAM I VRSTE RAČUNA v Račun ili konto v Т konto kao oblik računa v Računi stanja v Računi uspeha v Osnovni i korektivni računi v Sintetički i analitički računi v Vanbilansni računi 2 1 19

PRAVILA KNJIŽENJA • NA AKTIVNIM RAČUNIMA • NA PASIVNIM RAČUNIMA • POJAM AKTIVNO –

PRAVILA KNJIŽENJA • NA AKTIVNIM RAČUNIMA • NA PASIVNIM RAČUNIMA • POJAM AKTIVNO – PASIVNIH RAČUNA? • NA RAČUNIMA RASHODA • NA RAČUNIMA PRIHODA • POJAM MEŠOVITIH RAČUNA? 2 1 20

DNEVNIK, GLAVNA I POMOĆNE KNJIGE Dnevnik – hronološka evidencija Glavna knjiga – pregled sintetičkih

DNEVNIK, GLAVNA I POMOĆNE KNJIGE Dnevnik – hronološka evidencija Glavna knjiga – pregled sintetičkih računa (sistematska evidencija) Odnos između dnevnika i glavne knjige Pomoćne knjige – analitičke evidencije: kupaca, dobavljača, materijala, robe, osnovnih sredstava, itd. Promet računa i saldo računa 2 1 21

IZGLED DNEVNIKA I PRAVILA KNJIŽENJA RB Datum OPIS Poziv IZNOS Duguje Potražuje Unos prostih

IZGLED DNEVNIKA I PRAVILA KNJIŽENJA RB Datum OPIS Poziv IZNOS Duguje Potražuje Unos prostih poslovnih promena Unos složenih poslovnih promena Unos početnog stanja u dnevnik Opis poslovne promene 2 1 22

RAČUNOVODSTVENA BILANSNA JEDNAČINA AKTIVA = PASIVA IMOVINA+POTRAŽIVANJA = O + SK Ova jednakost je

RAČUNOVODSTVENA BILANSNA JEDNAČINA AKTIVA = PASIVA IMOVINA+POTRAŽIVANJA = O + SK Ova jednakost je poznata kao osnovna računovodstvena jednakost. 2 1 23

Bilans stanja -finansijski instrument u kome je iskazana imovina preduzeća po obliku i izvorima

Bilans stanja -finansijski instrument u kome je iskazana imovina preduzeća po obliku i izvorima na određeni dan! 2 bilans stanja/inventar RAZLIKE SLIČNOST obim i način prezentacije informacija o imovini! sadržina je ista! način dobijanja! mesto i uloga u globalnoj proceduri! 1 24

Poslovne knjige • Poslovne knjige preduzeća iste su kao kod drugih subjekata. To su:

Poslovne knjige • Poslovne knjige preduzeća iste su kao kod drugih subjekata. To su: - dnevnik - glavna knjiga - pomoćne knjige • Poslovne knjige imaju karakter javnih isprava • Bitno je da se vode tako da omogućavaju: - kontrolu ispravnosti knjiženja - kontrolu čuvanja i korišćenja podataka - uvid u hronologiju knjiženja - sagledavanje svih promena na računima glavne knjige i pomoćnih knjiga 2 1 25

nastavak • Poslovne knjige vode se po sistemu dvojnog knjigovodstva • Unos se ostvaruje

nastavak • Poslovne knjige vode se po sistemu dvojnog knjigovodstva • Unos se ostvaruje po načelu urednosti uz USLOV da poslovne knjige omogućuju: - kontrolu unosa, - čuvanje i upotrebu podataka, te - sled njihova nastanka, (članak 8. st. 4 Zakona) 2 1 26

Knjigovodstvena dokumentacija - pisana isprava kojom se dokazuje nastanak neke ekonomske promene! - 1)

Knjigovodstvena dokumentacija - pisana isprava kojom se dokazuje nastanak neke ekonomske promene! - 1) mesto i datum nastanka neke ekonomske promene; - 2) naziv i broj dokumenta; 3) nazive ili imena lica koja su učestvovala u njegovom izvršenju; 4) kratak opis ekonomske promene; 5) iznos na koji promena glasi ili podatke na osnovu kojih će biti iznos naknadno utvrđen; - 6) potpise odgovornih lica! 2 1 27

Računovodstvene isprave • Računovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promeni i obuhvata

Računovodstvene isprave • Računovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promeni i obuhvata sve podatke potrebne za knjiženje poslovne promene • Bitno za računovodstvenu ispravu: - mora biti verodostojna – da je poslovna promena zaista nastala - da je sastavljena na mestu i u trenutku nastanka poslovne promene - da je uredno sastavljena – da sadrži precizno sve potrebne podatke za knjiženje - da je dostavljena na knjiženje u roku od tri dana od dana nastanka poslovne promene (rok može biti i kraći ako se to utvrdi opštim aktom) – knjiženje narednog dana, a najkasnije u roku od pet dana od datuma prijema (čl. 11) 2 1 28

nastavak • Verodostojna je i isprava dobijena telekomunikacionim putem (pa i razmenom preko računara)

nastavak • Verodostojna je i isprava dobijena telekomunikacionim putem (pa i razmenom preko računara) uz primenu propisanih standarda, što su najčešće isprave u platnom prometu • Kontrolom isprava pre knjiženja utvrđuje se njihova potpunost, istinitost, računska tačnost i zakonitost, što se potvrđuje potpisom lica odgovornog za kontrolu 2 1 29

nastavak • a) Isprava koja predstavljaju nalog da se izvrši neka poslovna promena. Na

nastavak • a) Isprava koja predstavljaju nalog da se izvrši neka poslovna promena. Na primer: nalog za isplatu, koji predstavlja nalog da se plati neka obaveza, ali ne i dokument za knjiženje. Knjiženje o isplati obaveze izvršiće se na osnovu Izveštaja o promenama sredstava na tekućem računu. • b) Isprava koja potvrđuju daje izvršena neka poslovna promena. Na primer: izdat račun kupcima za izvršene usluge, potvrđuje daje već izvršena neka poslovna promena i služi kao osnov za knjiženje prihoda. 2 1 30

Knjigovodstvene isprave 2 1 31

Knjigovodstvene isprave 2 1 31

 • Saglasno važećim propisima, knjiženje poslovnih promena na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i

• Saglasno važećim propisima, knjiženje poslovnih promena na imovini, obavezama, kapitalu, prihodima i rashodima vrši se na osnovu računovodsvene isprave (dokumenta). • Računovodstvena isprava se definiše kao javna isprava koja predstavlja pisani dokaz o nastaloj poslovnoj promeni i drugom događaju. 2 1 32

 • Računovodstvena isprava mora da obuhvata sve podatke potrebne za knjiženje u poslovnim

• Računovodstvena isprava mora da obuhvata sve podatke potrebne za knjiženje u poslovnim knjigama, tako da se iz isprave o poslovnoj promeni može saznati osnov nastale poslovne promene. • Klasifikacija računovodstvenih isprava može da se izvrši na različite načine, i to: Klasifikaciju isprava sa stanovišta svrhe koju isprava ima: 2 1 33

 • Poslovnim knjigama smatramo evidence u koje unosimo podatke o nastalim poslovnim događajima,

• Poslovnim knjigama smatramo evidence u koje unosimo podatke o nastalim poslovnim događajima, i to tako da one imaju osobitost javne isprave, što znači da moraju udovoljavati svim zahtevima koji se na takve isprave postavljaju. • Unos podataka (knjiženja) u poslovne knjige mora se obaviti uredno. Urednim knjiženjem podataka smatramo unos: 1. utemeljen na odgovarajućoj ispravi, 2. podatak upisan srpskim jezikom, 3. u neprekidnom nizu bez ostavljanja slobodnih prostora, 4. bez brisanja i promene prvobitnog teksta i svota, 2 1 34

 • odmah po nastanku poslovnog događaja, a ovisno o realnom protoku vremena za

• odmah po nastanku poslovnog događaja, a ovisno o realnom protoku vremena za dolazak isprave na knjigovodstvenu obradu (načelo ažurnosti) i • sredstvom za brisanje čiji se trag ne može jednostavnim fizičkim i hemiskim postupkom ukloniti. 2 1 35

Kontrola računovodstvenih isprava • Pre nego što se na osnovu računovodstvene isprave iskažu promene

Kontrola računovodstvenih isprava • Pre nego što se na osnovu računovodstvene isprave iskažu promene na imovini, kapitalu i obavezama, ona mora da je predhodno prošla postupak kontrole. Naime, lica odgovorna za sastavljanje i kontrolu računovodstvenih isprava svojim potpisom na ispravi garantuju daje ona istinita i da verno prikazuje poslovnu promenu. Kontrolom računovodstvenih isprava pre knjiženja utvrđuje se njihova potpunost, istinitost, računska tačnost i zakonitost. 2 1 36

 • Računovodstvena isprava se sastavlja u momentu nastanka poslovne promene, i, po pravilu,

• Računovodstvena isprava se sastavlja u momentu nastanka poslovne promene, i, po pravilu, treba da sadrži sledeće podatke: a) naziv i adresu izdavaoca računovodstvene isprave; b) naziv i adresu primaoca računovodstvene isprave; c) naziv isprave, na primer: faktura, otpremnica, prijemnica i sl. ; d) datum izdavanja računovodstvene isprave, odnosno datum nastanka poslovne promene; 2 1 37

nastavak e) sadržaj poslovne promene i osnov za njeno izvršenje; f) količina izražena na

nastavak e) sadržaj poslovne promene i osnov za njeno izvršenje; f) količina izražena na način koji odgovara prirodi nastale poslovne romene; g) vrednost nastale poslovne promene, h) overa od strane lica koja su učestvovala u nastanku poslovne promene (potpis i pečat); i) druge podatke koje svojim aktima odredi izdvalac računovodstvene isprave. 2 1 38

Dnevnik je knjigovodstveni instrument koji služi za hronološku evidenciju ekonomskih promena (prema redosledu njihovog

Dnevnik je knjigovodstveni instrument koji služi za hronološku evidenciju ekonomskih promena (prema redosledu njihovog nastanka). napomena! Kontirati – odrediti račune za evidentiranje ekonomske promene i strane računa. U dnevniku se vrši kontiranje ekonomskih promena. 2 1 39

Kontiranje i knjiženje • Nakon kontrole i konstatacije da računovodstvena isprava istinito i verno

Kontiranje i knjiženje • Nakon kontrole i konstatacije da računovodstvena isprava istinito i verno prikazuje poslovnu promenu, daje se “nalog za knjiženje”. Nalogom za knjiženje se određuje kako će se knjižiti nastala poslovna promena i istovremeno daje nalog da se u poslovnim knjigama izvrši knjiženje. Određivanje kako će se izvršiti knjiženje, po pravilu, naziva se “kontiranje”, što znači određivanje računa koji će se zadužiti, i računa koji će se odobriti. 2 1 40

 • Kontiranje se se vrši na samoj računovodstvenoj ispravi, ili izdavanjem posebnog “naloga

• Kontiranje se se vrši na samoj računovodstvenoj ispravi, ili izdavanjem posebnog “naloga za knjiženje”. Nakon kontiranja vrši se “knjiženje” na odgovarajućim računima, u okviru poslovnih knjiga. • Poslovne knjige su jednoobrazne evidencije i druge evidencije o stanju i promenama na imovini, obavezama i kapitalu, prihodima, rashodima i rezultatu poslovanja preduzeća. 2 1 41

nastavak • Poslovne knjige se vode tako da omogućavaju kontrolu ispravnosti knjiženja, čuvanja i

nastavak • Poslovne knjige se vode tako da omogućavaju kontrolu ispravnosti knjiženja, čuvanja i korišćenja podataka, kao i uvid u hronologiju izvršenih knjženja i sagledavanje svih promena na računima glavne knjige i pomoćnih knjiga. • Poslovne knjige mogu se voditi u slobodnim listovima, povezanme ili prenete na neki od elektronskih ili magnetnih medija, tako da se po potrebi mogu odštampati ili prikazati na ekranu. 2 1 42

 • Dnevnik je osnovna knjiga u koju se hronološkim redom knjiže sve poslovne

• Dnevnik je osnovna knjiga u koju se hronološkim redom knjiže sve poslovne promene. Može se voditi kao jedna knjiga ili kao više knjiga specijalizirane za pojedine skupine pozicija imovine, kapitala, obveza, rashoda i prihoda. • Dnevnikom se zahvaćaju svi oni poslovni događaji koji su predmet bilansnih i izvanbilansnih knjigovodstvenih propisa. 2 1 43

nastavak • Osnovne funkcije dnevnika mogu se izraziti kao: - sredstva automatske kontrole pravilnosti

nastavak • Osnovne funkcije dnevnika mogu se izraziti kao: - sredstva automatske kontrole pravilnosti proknjiženih poslovnih događaja u glavnoj knjizi; - sredstvo uz pomoć kojeg se vrši sintetiziranje analitičkih konta; - sredstvo uz pomoć kojeg se mogu rekonstruirati knjiženja na kontima koja su izgubljena; - sredstvo za lakše pronalaženje grešaka prilikom knjiženja. 2 1 44

2010 septembar 04 Datum knigovodstveni stav: naziv računa koji duguje, naziv računa koji potražuje

2010 septembar 04 Datum knigovodstveni stav: naziv računa koji duguje, naziv računa koji potražuje i kratak opis ekonomske promene DNEVNIK Opis materijal za crtanje kancelarijski materijal obaveze kupovina materijala za crtanje i kancelarijskog materijala na kredit poziv povezuje dnevnik i glavnu knjigu 1, 800 Duguje 2, 600 Potražuje

Glavna knjiga je skup računa stanja i računa uspeha. Glavna knjiga predstavlja sistematsku evidenciju

Glavna knjiga je skup računa stanja i računa uspeha. Glavna knjiga predstavlja sistematsku evidenciju ekonomskih promena po računima koji su tangirani. 2 1 46

 • U Glavnu knjigu unosimo iste poslovne događaje koji su evidentirani u dnevniku

• U Glavnu knjigu unosimo iste poslovne događaje koji su evidentirani u dnevniku s tim da ih ovde razvrstavamo po predmetu tj. po pozicijama na koje se odnose. Odatle i drugi naziv za ovu poslovnu knjigu "sistemna evidencija". • Glavna knjiga se sastoji od osnovnih računa (konta) koji se po potrebi raščlanjuju i na njima se prikazuje stanje i promene pojedinih pozicija imovine, kapitala, obveza, rashoda, prihoda, finansijskih rezultata i izvan - bilansnih zapisa. 2 1 47

nastavak • Raspored računa u Glavnoj knjizi temelji se na unapred pripremljenom kontnom planu.

nastavak • Raspored računa u Glavnoj knjizi temelji se na unapred pripremljenom kontnom planu. Razrada se može izvršiti na funkcionalnom ili bilansnom računu, odnosno kombiniranjem ovih načela. Pojedini konti Glavne knjige nalaze svoju specifikaciju u analitičkim knjigama. 2 1 48

nastavak • Gotovo u pravilu, vode se posebna analitička knjigovodstva za: osnovna sredstva u

nastavak • Gotovo u pravilu, vode se posebna analitička knjigovodstva za: osnovna sredstva u upotrebi, kupce, ostala potraživanja iz poslovnih odnosa, dobavljače, ostale obaveze iz poslovnih odnosa, zarade radnika, sirovine i materijal na zalihi, proizvodnju i gotove proizvode i robu na zalihi. • Međutim, iako pojedina područja fizički izdvojena iz glavne knjige, ona uvek čine njezin integralni deo (slika 3). 2 1 49

Glavna knjiga D Stalna sredstva P D Gotovi proizvodi P D Sopstveni kapital P

Glavna knjiga D Stalna sredstva P D Gotovi proizvodi P D Sopstveni kapital P D Dobavljači P D Prihodi od prodaje P D Troškovi prodatih proizvoda P 2 1 50

DNEVNIK/GLAVNA KNJIGA SLIČNOST RAZLIKE način evidentiranja hronološka evidencija (dnevnik); sadržina je ista! sistematska evidencija

DNEVNIK/GLAVNA KNJIGA SLIČNOST RAZLIKE način evidentiranja hronološka evidencija (dnevnik); sadržina je ista! sistematska evidencija (glavna knjiga) ekonomskim promenama koje su nastale u određenom informacije koje pružaju! vremenskom periodu!(dnevnik) ekonomskim promenama koje su nastale u vezi sa nekom računovodstvenom pozicijom! (glavna knjiga) 2 trenutnom stanju računovodstvene pozicije!(glavna knjiga) 1 51

POMOĆNE KNJIGE • Pomoćne knjige su one koje se organiziraju u cilju raščlanjivanja nekog

POMOĆNE KNJIGE • Pomoćne knjige su one koje se organiziraju u cilju raščlanjivanja nekog računa (konta) glavne knjige ili koje podacima dopunjuju pojedine račune sintetičke evidence. • Prema tome razlikujemo ove pomoćne knjige: - analitičke evidence i - druge pomoćne knjige 2 1 52

Pomoćne knjige ne predstavljaju obavezne knjige u sistemu dvojnog knjigovodstva! Prometni list je spisak

Pomoćne knjige ne predstavljaju obavezne knjige u sistemu dvojnog knjigovodstva! Prometni list je spisak svih analitičkih računa koji pripadaju jednom sintetičkom računu sa pregledom prometa i salda. 2 1 53

Prometni list kupca Redni broj Promet Naziv računa Duguje Potražuje 1. Kupac A 1.

Prometni list kupca Redni broj Promet Naziv računa Duguje Potražuje 1. Kupac A 1. 000 - - 2. Kupac B 800 500 300 - 3. Kupac C 500 - 2. 300 1. 500 800 - UKUPNO 2 Saldo bilans 1 54

Predzaključno knjiženje - sprovode se pre izrade bilans i formalnog zaključka knjiga; Cilj -

Predzaključno knjiženje - sprovode se pre izrade bilans i formalnog zaključka knjiga; Cilj - da se knjigovodstveno stanje i stvarno stanje imovine usaglase i da se, nakon što su ona sprovedena, podaci o imovini koji se nalaze na računima odgovaraju stvarnom stanju imovine! Svrha probnog lista je kontrola jednakosti prometa dnevnika i zbira prometa svih računa glavne knjige. 2 1 55

2 1 56

2 1 56

Zaključni list je tabelarni prikaz svih računa glavne knjige. Zaključni list služi za pripremu

Zaključni list je tabelarni prikaz svih računa glavne knjige. Zaključni list služi za pripremu podataka za formalan zaključak računa i izradu krajnjeg bilans stanja i bilans uspeha. -prošireni probni list! 2 1 57

2 1 58

2 1 58

Formalan zaključak knjiga Svrha: • Odvajanje poslovanja između dve poslovne godine • Da se

Formalan zaključak knjiga Svrha: • Odvajanje poslovanja između dve poslovne godine • Da se računi oslobode velikog prometa • Da se pruže podaci za računovodstvenu analizu 2 1 59

Bilans stanja Bilans uspeha GODIŠNJI OBRAČUN Izveštaj o novčanim tokovima Izveštaj o promenama na

Bilans stanja Bilans uspeha GODIŠNJI OBRAČUN Izveštaj o novčanim tokovima Izveštaj o promenama na sopstvenom kapitalu Napomene-beleške 2 1 sagledava se imovinski i finansijski položaj preduzeća sagledava se prinosni položaj preduzeća kako su ostvareni prilivi gotovine i na koji način je ta gotovina upotrebljena! koje su ekonomske promene uticale na povećanje i na smanjenje kapitala navedene su metode procenjivanja 60

NAČELO POSLOVNE NAČELO KONTINUITETA POSLOVANJA JEDINICE NAČELO NOVČANOG MERENJA NAČELO DVOSTRANOG RAČUNOVODSTVENA OBUHVATANJA POSLOVNE

NAČELO POSLOVNE NAČELO KONTINUITETA POSLOVANJA JEDINICE NAČELO NOVČANOG MERENJA NAČELO DVOSTRANOG RAČUNOVODSTVENA OBUHVATANJA POSLOVNE promene NAČELA NAČELO ISTORIJSKOG TROŠKA NAČELO OPREZNOSTI 2 NAČELO UZROČNOSTI 1 61

Zahtev da se imovina uložena u Vrednovanje imovine u visini nabavne poslovanje obuhvata odvojeno

Zahtev da se imovina uložena u Vrednovanje imovine u visini nabavne poslovanje obuhvata odvojeno od ostale vrednosti ili likvidacione vrednosti imovine vlasnika i poverilaca i da se Izražavanja svih računovodstvenih (negativno poslovanje)! uspešnost upravljanja tom imovinom kategorija u novcu! kontroliše putem rezultat NAČELO POSLOVNE NAČELO KONTINUITETA JEDINICE POSLOVANJA NAČELO NOVČANOG MERENJA Svaka ekonomska promena tangira dva osamostaljena imovinska dela i stoga se dva puta beleži! NAČELO -dvojno DVOSTRANOG knjigovodstvo- RAČUNOVODSTVENA OBUHVATANJA NAČELA POSLOVNE promene NAČELO OPREZNOSTI Oprezno odmeravanje imovine i periodičnog rezultata! IZBEGAVANJE PROCENJIVANJE IMOVINE I ISKAZIVANJE PROCENJENOG REZULTATA 2 NAČELO ISTORIJSKOG TROŠKA NAČELO UZROČNOSTI Vrednovanje imovine u visini nabavne vrednosti! U obračunskom periodu za koji se utvrđuje rezultat treba zaračunati sve prihode i rashode koji su u njemu nastali bez obzira da li su prihodi naplaćeni a rashodi plaćeni! 1 62

Računovodstvena načela i principi • Opšteprihvaćena pravila (na nacionalnom i međunarodnom nivou), koja polaze

Računovodstvena načela i principi • Opšteprihvaćena pravila (na nacionalnom i međunarodnom nivou), koja polaze od teorijskih saznanja i računovodstvene prakse • Razlikuju se od računovodstvenih standarda • Neka polazna računovodstvena načela: - načelo poslovne jedinice (zaokružene celine); - načelo kontinuiteta (neodređenog trajanja delatnosti); - načelo svrsishodnosti (služi upravljanju, informisanju i dr. ); - načelo vrednosnog izražavanja (obuhvata ekonomske kategorije stanja i procesa koji se mogu vrednosno izraziti); Shvatite značaj Računovodstvenih načela 2 1 63

Računovodstvena načela i principi - nastavak - načelo dvostrukog sagledavanja ekonomskih kategorija (promena jedne

Računovodstvena načela i principi - nastavak - načelo dvostrukog sagledavanja ekonomskih kategorija (promena jedne ekonomske kategorije neminovno se odražava na promeni druge); - načelo bruto iskazivanja (stanja sredstava i obaveza, prihoda i rashoda iskazuju se u brutoiznosima bez kompenzacija); - načelo intergalnosti (na jednom mestu obuhvataju se svi odnosi koji se tiču jedne ekonomske kategorije); - načelo uzročnosti prihoda i rashoda (sučeljavanje prihoda i rashoda istog obračunskog perioda); - mogu se navesti i načela: ažurnosti, preglednosti, potpunosti, korektnosti i načelo savremenosti 2 1 64

3. Upravljanje računovodstvom načela 3. 1. Pojam i sadržina računovodstvenih načela • Polazna ili

3. Upravljanje računovodstvom načela 3. 1. Pojam i sadržina računovodstvenih načela • Polazna ili osnovna računovodstvena načela se odnose na računovodstveni sistem u celini, koji predstavlja najznačajniju baznu informativnu aktivnost pravnog lica. Naime, računovodstvo poštujući princip dualnosti u obuhvatanju poslovnih događaja (promena) prikuplja (registruje), sređuje (klasifikuje), obrađuje (reklasifikuje), prikazuje (objavljuje) i čuva (memoriše) podatke o poslovanju konkretnog pravnog lica. • Načela računovodstvena su principi (zahtevi i uputstva) za teorijsko i praktično rešavanje računovodstvenih problema, a značajan su doprinos pružile, kao produkt računovodstvene teorije i privredna praksa, pojedinci - naučni i stručni radnici. Kao što smo videli, postoji veliki broj definicija računovodstva. 2 1 65

 • Određivanje pojma računovodstva nije jednostavno, jer se ono može posmatrati kao: •

• Određivanje pojma računovodstva nije jednostavno, jer se ono može posmatrati kao: • proces u kome se prikupljaju, sređuju, obrađuju i čuvaju podaci, oblikuju, prenose i čuvaju informacije, koje su problemski usmerene na donošenje ekonomskih odluka, • deo preduzeća koje se bavi tom delatnošću, • naučna disciplina koja uopštava i unapređuje dostignuća u toj oblasti, • natsavni predmet u školama i na fakultetima, itd. [1]. 2 1 66

 • Jedna od, u stručnoj literaturi, šire prihvaćenih definicija, koja obuhvata neke od

• Jedna od, u stručnoj literaturi, šire prihvaćenih definicija, koja obuhvata neke od navedenih aspekata, bi bila definicija Komiteta za terminologiju američkog Instituta javnih računovođa, po kojoj je računovodstvo „. . nauka o beleženju i klasifikovanju poslovnih transakcija i događaja, primarno finansijskog karaktera i veština sastavljanja značajnih izveštaja, analiza i interpretiranja ovih transakcija i događaja i prenošenje rezultata licima koja moraju doneti odluku ili dati ocenu“[1]. • Više je mišljenje o tome kako se računovodstvo može raščlaniti. Jedno od tih mišljenja bi bilo da se ono može raščlaniti na sledeće grupe srodnih poslova: • Finansijsko knjigovodstvo sa pripadajućim analitičkim knjigovodstvima i bilansom, • obrčaun troškova, • računovodstvena konotrola • računovostveno planijranje i analiza i • računovodstveno informisanje. • 2 1 67

Objašnjavajući postulate, prof. Grady kaže da ih je malo i da predstavljaju osnovu za

Objašnjavajući postulate, prof. Grady kaže da ih je malo i da predstavljaju osnovu za formiranje ostalih načela. • Načela se formulišu na osnovi usvojenih osnovnih postulata, a pravila služe kao osnova za primenu usvojenih postulata i načela što su publikovana u računovodstvenom biltenu. • American Accounting Association navodi da su osnova za računovodstvene , , konvencije" sledeći koncepti: 1) Koncept pravnog lica (Business Entity concept); 2) Koncept kontinuiranosti (Going Concern concept); 3) Koncept izražavanja u novcu (Money Measurement concept); i 4) Koncept realizacije (Realisation concept). [1] Tako, ove principe B. Murphy proširuje, te kao osnovne navodi sledeće: 1) Koncept pravnog lica (Business Entity concept); 2) Koncept kontinuiranosti (Going Concern Concept); 3) Koncept izražavanja u novcu (Money Measurement concept); 4) Koncept realizacije (Realisation concept); 5) Koncept stabilne novčane jedinice (Stable Monetary Unit con-cept); 6) Koncept poslovnog rezultata (Edžpensess are Matched njith Re-venues concept); i 7) Koncept trajnosti (Consistency concept). [2] • , , Accounting and Rcporting Slandards lor Corporalc Financial Slatcmcnts and Prccccding Stalcmcnls and Suplcmcnts American Accounling Associalion", Collcge of Comerce and Adminislralion thc Ohio Universily, Columbus, Ohio, slr. 2 -3. • [2] B. Marphy, , , Managcmcnl Accounling", Teach Yourselfs Books, 1978, slr. 26 -28. 2 1 68

 • Kao što se vidi, Bierman daje skoro istu podelu, ali govori o

• Kao što se vidi, Bierman daje skoro istu podelu, ali govori o računovodstvenim , , konvencijama": 1) Račun izveštava o delatnosti preduzeća, a ne o delatnosti vlasnika (The entity convention); 2) Računovođa pretpostavlja da će pravno lice trajno postojati, tj. da je jedinica koja se kreće i da neće biti likvidirano (Continuity of edžistence convention); 3) Troškovi sticanja prihoda, upoređivani su sa prihodima da bi se izračunala dobit perioda (Matching of edžpence and Revenues convention); 4) Gde se može, u primeni su verifikovana stvarna dokazna sredstva. Iz čega proizilazi: troškovi (utrošeni dolari) se nalaze u upotrebi, kao osnova računovodstva, osim u slučaju kada je tržišna vrednost niža od troškova (Objectiveevidence convention); 5) Postoji stabilna novčana jedinica koja ne iziskuje prilagođavanje (Stable Monetary unit convention); 2 1 69

6) Konzervatizam je pogodna orijentacija ako ne stoje na raspolaganju drugačiji kriterijumi (Convention of

6) Konzervatizam je pogodna orijentacija ako ne stoje na raspolaganju drugačiji kriterijumi (Convention of conservatism); 7) Poželjna je konzistentnost računovodstvenih postupaka u odvijanju vremena (Convention of consistency); 8) Životni vek pravnog lica može se podeliti na računovodstvene periode (Convention of. Accounting periods); 9) Kako računovoda tretira finansijske transakcije zavisi od materijalnosti postavki (Convention of Materiality); i 10) Prihodi, ili posebne dobiti mogu se priznati tek kad su realizovani (Convention of realisation of revenues). [1] H. Bicrman, , , Financial Accounting Thcory", Mc. Millan, Ncw York, 1965, slr. 3 -4. 2 1 70

 • Može se reči da su ovako iskazani osnovni računovodstveni principi (kao konvencije)

• Može se reči da su ovako iskazani osnovni računovodstveni principi (kao konvencije) upravo orijentiri za postupke koji se zasnivaju na opštoj sigurnosti, ali ne i nužne pretpostavke, odnosno uslovi na kojima bi se zasnivala računovodstvena načela. • Svakako da treba spomenuti i M. Moonitza koji upotrebljava termin , , računovodstveni postulat" i iste svrstava u tri grupe i to: • 1) Grupa A - u koje uključuje postulate koji su vezani za odnos računovodstva sa ekonomskim i političkim okruženjem privredne zajednice; • 2) Grupa B - u koju uključuje postulate koji se tiču samog računovodstva; i • 3) Grupa C - u koju uključuje postulate koji se nameću kao instrumenti. [1] • Očigledno, pri sačinjavanju finansijskih izveštaja i po stranim autorima ne postoji potrebno jedinstvo u shvatanju i definisanju osnovnih računvod stve nih načela i principa. Skoro je slična pojava i u našoj zemlji. [1] "M. Moonitz, , The Basic Postulate of Accounting", Accounting Rescarch Study, No. 1, AICPA, New York, 1961, str. 21. 25 i 28. 2 1 71

 • Zbog toga se često ističe da računvodstvo inkorporira sistematizo- vanu celinu računvodstvenog

• Zbog toga se često ističe da računvodstvo inkorporira sistematizo- vanu celinu računvodstvenog (poslovnog) informisanja na osnovu knjigovodstva, računvodstvenog planiranja, računvodstvenog nadzora računvodstvene analize. Inače, polazna ili osnovna računvodstvena načela kojih pravno lice, je obavezno, da se pridržava sledećih načela: • Načelo poslovne celine • Načelo kontinuiteta poslovanja • Načelo vrednosnog izražavanja • Načelo stabilnosti • Načelo doslednosti • Načelo dokumentovanosti, objektivnosti i zakonitosti • Načelo realizacije • Načelo impariteta • Načelo uzročnosti prihoda i rashoda • Načelo pojedinačnog procenjivanja imovine i obaveza • Načelo identiteta bilans • Načelo ekonomičnosti 2 1 72

 • Načelo poslovne celine – objekat računvodstva je posebna, pravno samostalna I ekonomski

• Načelo poslovne celine – objekat računvodstva je posebna, pravno samostalna I ekonomski potpuno zaokružena (konstituisana) poslovna jedinica (to je, po pravilu, pravno lice ili delovi složenog preduzeća koje je integrisano od više poslovnih celina). • Načelo kontinuiteta poslovanja – polazi se od pretpostavke da će poslovna jedinica kao objekat računovodstva kontinuirano (Going Concern Princip), odnosno na neodređeni rok poslovati ili obavljati aktivnosti (delatnosti) zbog kojih je osnovana i registrovana kod nadležnog trgovačkog suda. Prema tome, unapred se ne određuje trajanje poslovnog života pravnog lica (preduzeća) ili poslovne jedinice (poslovne celina). U cilju utvrđivanja, kontrole i jačanja uspešnosti poslovanja pravnog lica u određenim vremenskim intervalima sastavlja bilans uspeha kao računovodstveni instrument periodiziranja rezultata. Zbir periodičnih rezultata je jednak ukupnom ili totalnom rezultatu koji se sastavlja na kraju poslovanja preduzeća. 2 1 73

 • Načelo vrednosnog izražavanja - u računovodstvu se poslovni dogažaj, ekonomske kategorije i

• Načelo vrednosnog izražavanja - u računovodstvu se poslovni dogažaj, ekonomske kategorije i drugi podsci i informacije obavezno moraju vrednosno ili novčano izraziti, što obezbeđuje njihovo agregi- ranje, komparaciju i analitički tretman. Međutim, pored vrednosnog izražavanja u novčanim jedinicama nacionalne valute neka imovina pravnog lica, pre svega, se iskazuju i u naturalnim (fizičkim) jedinicama mere (kilogramima, metrima, litrima, komadima i sl. ). 2 1 74

 • Načelo stabilnosti - iz koga proizilazi da imovinski, finansijski i prinosni položaj

• Načelo stabilnosti - iz koga proizilazi da imovinski, finansijski i prinosni položaj preduzeća kao i ekonomska politika zemlje i ekonomske prilike u okruženju omogućuje poslovanje u neograničenom roku iz čega proizilazi privremenost i povremenost izveštavanja, kao i obaveznost procenjivanja po nabavnoj ceni i ceni koštanja osim u slučajevima primena načela impariteta. • Načelo doslednosti - koje podrazumeva da se način procenjivanja u dužem vremenskom razdoblju ne menja, a ako do promene ipak dođe u Aneksu se iskazuje efekat promene i obrazlože razlog promene. 2 1 75

Načelo dokumentovanosti, objektivnosti i zakonitosti • – u računovodstvu se hronološkim redom i sistematski

Načelo dokumentovanosti, objektivnosti i zakonitosti • – u računovodstvu se hronološkim redom i sistematski obuhvataju stvarno nastali poslovni događaji o kojima su sastavljeni verodostojni (validni i provereni) knjigovodstveni dokumenti kao jedini pisani dokazi i nosioci podataka o poslovanju preduzeća. Pored toga, knjigovodstveni dokumenti su kontrolni oslonac ili podloga za proveru ispravnosti izvršenih knjiženja u računovodstvu preduzeća. Računovodstvena procedura u pravnom licu mora biti usklađena sa važećim zakovskim propisima, a prezentacija računovodstvenih podataka, informacija i izveštaja u celini u smislu tačnosti, potpunostii blagovremenosti mora biti korektna i to za sve korisnike računovodstvenog informacionog sistema preduzeća. 2 1 76

 • Načelo realizacije - po kome se u bilansu uspeha mogu uključiti samo

• Načelo realizacije - po kome se u bilansu uspeha mogu uključiti samo realizovani (tržišno potvrđeni) dobici. • Načelo impariteta - (nejednake vrednosti), koje zahteva bilansiranje imovine po najnižoj a obaveza po najvišoj vrednosti što ima za posledicu odmeravanja rashoda na više a prihoda na niže, kao i uzimanje u obzir obezvređenja (depresijacije) i rezervisanja nazavisno da li je rezultat dobitak ili gubitak. • Načelo uzročnosti prihoda i rashoda - po kome se uzimaju u obzir svi prihodi i svi rashodi datog obračunskog perioda bez obzira na momenat naplate prihoda (fakturisana realizacija) i momenata plaćanja po osnovu rashoda. • Načelo pojedinačnog procenjivanja imovine i obaveza - pri čemu eventualna grupna procenjivanja radi racionalizacije proističu iz pojedinačnog procenjivanja. 2 1 77

 • Načelo identiteta bilans - po kome bilans otvaranja poslovnih knjiga za tekuću

• Načelo identiteta bilans - po kome bilans otvaranja poslovnih knjiga za tekuću godinu mora da bude identičan zaključnom bilansu za prethodnu godinu. • Načelo ekonomičnosti – u pravnom licu treba obavljati računovodstvene poslove uz što niže troškove. Po pravilu, računovodstvene informacije (kao učinci ili efekti rada računovodstvene službe( treba preduzeću da pruže (obezbede) veću korist od troškova koji nastaju za pripremu odnosnih računovodstvenih informacija (Cost Benefit aspect računovodstvene službe). • Tako, naš cenjeni prof. dr Jelena Bandin o polaznim ili osnovnim računovodstvenim načelima ističe da pomenuti principi (zahtevi ili uputstva) u preduzeću moraju biti u potpunosti, simultano i kontinuirano respektovani. To je samo neophodna pretpostavka za validnost i relevantnost računovodstvenih informacija za analitičare, upravljačke i druge potrbe preduzeća. 2 1 78

Računovodstveno konsolidovanje • Konsolidovanje finansijskih izveštaja vrši se za grupu povezanih subjekata (pravnih lica)

Računovodstveno konsolidovanje • Konsolidovanje finansijskih izveštaja vrši se za grupu povezanih subjekata (pravnih lica) • Firma sastavlja konsolidovani izveštaj za grupu subjekata nad kojima kontrolu odlučivanja i upravljanja • Odnos kontrole, prema zakonu i MRS 27 postoji ako matični subjekt učestvuje preko 50% u kapitalu drugog zavisnog) subjekta i na taj način ima kontrolni paket akcija i samim tim glasačkih prava u upravljačkim organima tog subjekta 2 1 79

 • U konsolidovanim finansijskim izveštajima iskisključuju se transakcije između matičnog i zavisnih subjekata

• U konsolidovanim finansijskim izveštajima iskisključuju se transakcije između matičnog i zavisnih subjekata i na taj način dobija finansijski izveštaj kao da se radi o jednom subjektu izveštavanja • Ovo se obezbeđuje računovodstvenim evidentiranjem svih transakcija zavisnih poslovnih subjekata na posebnim računima koji se utvrđuju kontnim okvirom, što je učinjeno i za firme 2 1 80

Korisnici računovodstva • Korisnici računovodstvenih informacija se obično razvrstavaju na interne i eksterne •

Korisnici računovodstva • Korisnici računovodstvenih informacija se obično razvrstavaju na interne i eksterne • Interni korisnici su: - izvršioci (zaposleni) i - menadžeri (rukovodstvo banke) • Eksterni korisnici su: - kreditori (deponenti), - akcionari i - državni organi. 2 1 81

Pitanja 1. U slučaju stečaja (bankrota) preduzeća vlasnik individualnog preduzeća i vlasnici ortačkih društava

Pitanja 1. U slučaju stečaja (bankrota) preduzeća vlasnik individualnog preduzeća i vlasnici ortačkih društava odgovaraju celokupnom poslovnom i privatnom imovinom. 2. Vlasnici osnivaju preduzeće uplatom novca i/ili unošenjem stvari. 3. Korektivni račun kapitala u ortačkim društvima i individualnim preduzećima na kome se knjiže lični troškovi vlasnika naziva se lični račun vlasnika 4. Doplata, prijem novih ortaka i ostvareni dobitak iz poslovanja će: a) povećati b) smanjiti - sopstveni kapital ortačkog društva. 5. Akcionarima ili članovima d. o. o. će u slučaju stečaja preduzeća (kada rasprodata imovina preduzeća ne pokriva dugove) biti oduzet deo ili čak celokupna lična imovina a) tačno b) netačno. 6. Nominalna vrednost akcije je iznos koji je napisan na akciji, a iznos za koji vlasnik može da je proda predstavlja tržišnu vrednost. 7. Razlika između prodajne i nominalne vrednosti akcija predstavlja ažio. 8. Obične akcije donose vlasniku pravo na kapital, dividendu i upravljanje. 9. Povlašćene akcije ne daju pravo glasa-upravljanja, ali daju pravo prvenstva u naplati imovine. 10. Dividenda je kod povlašćenih akcija fiksna, a kod običnih zavisi od dobitka i politike njegove raspodele. • Odgovori: l. celokupnom poslovnom i privatnom imovinom; 2. novca, stvari; 3. lični račun vlasnika; 4. a); 5. netačno; 6. nominalna, tržišnu. ; 7) ažio; 8) kapital, dividendu i upravljanje; 9) povlašćene; 10) povlašćenih, običnih. 2 1 82

9. 1. Računovodstvena načela predstavljaju pravila razvijena od strane računovodstvene teorije i • prakse

9. 1. Računovodstvena načela predstavljaju pravila razvijena od strane računovodstvene teorije i • prakse sračunata na jasno definisanje računovodstvenih kategorija (imovina, obaveze, kapital, rashodi i prihodi). • Pošto zakoni najčešće nisu u stanju da pokriju sve specifične računovodstvene oblasti i sva pitanja bilansiranja, zakonodavac (država) se u tim slučajevima oslanja na računovodstvena načela i principe. „Ona nisu pravne norme, naredbe ili zapovesti, ali imaju karakter pravnih stavova ili načela zbog toga što dopunjavaju pisane zakone i zalaze svuda gde se pojavljuju zakonske rupe, odnosno gde treba tumačiti specifične zakonske propise. " 2 1 83

NAČELO POSLOVNE NAČELO KONTINUITETA POSLOVANJA JEDINICE NAČELO NOVČANOG MERENJA NAČELO DVOSTRANOG RAČUNOVODSTVENA OBUHVATANJA POSLOVNE

NAČELO POSLOVNE NAČELO KONTINUITETA POSLOVANJA JEDINICE NAČELO NOVČANOG MERENJA NAČELO DVOSTRANOG RAČUNOVODSTVENA OBUHVATANJA POSLOVNE PROMENE NAČELA NAČELO ISTORIJSKOG TROŠKA NAČELO OPREZNOSTI 2 NAČELO UZROČNOSTI 1 84

Zahtev da se imovina uložena u Vrednovanje imovine u visini nabavne poslovanje obuhvata odvojeno

Zahtev da se imovina uložena u Vrednovanje imovine u visini nabavne poslovanje obuhvata odvojeno od ostale vrednosti ili likvidacione vrednosti imovine vlasnika i poverilaca i da se Izražavanja svih računovodstvenih (negativno poslovanje)! uspešnost upravljanja tom imovinom kategorija u novcu! kontroliše putem rezultat NAČELO POSLOVNE NAČELO KONTINUITETA JEDINICE POSLOVANJA NAČELO NOVČANOG MJERENJA Svaka ekonomska promena tangira dva osamostaljena imovinska dela i stoga se dva puta beleži! NAČELO -dvojno DVOSTRANOG knjigovodstvo- RAČUNOVODSTVENA OBUHVATANJA NAČELA POSLOVNE promene NAČELO OPREZNOSTI Oprezno odmeravanje imovine i periodičnog rezultata! IZBEGAVANJE PROCENJIVANJE IMOVINE I ISKAZIVANJE PROCENJENOG REZULTATA 2 NAČELO ISTORIJSKOG TROŠKA NAČELO UZROČNOSTI Vrednovanje imovine u visini nabavne vrednosti! U obračunskom periodu za koji se utvrđuje rezultat treba zaračunati sve prihode i rashode koji su u njemu nastali bez obzira da li su prihodi naplaćeni a rashodi plaćeni! 1 85

 • Mogu se izdvojiti sledeća načela: • Načelo jasnosti • Načelo istinitosti •

• Mogu se izdvojiti sledeća načela: • Načelo jasnosti • Načelo istinitosti • Načelo kontinuiteta • Načelo opreznosti • Načelo realizacije • Načelo impariteta • Načelo uzročnosti • Načelo „going concern“ (tajnosti poslovanja) • • Podaci u bilansima mogu biti ispravni, ali prikazani nepregledno i nejasno. To može nastati usled neodređenog ili pogrešnog označavanja pojedinih bilansnih pozicija, spajanjem više pozicija aktive ili pasive u jednu, saldiranjem prihoda i rashoda (npr. od vanrednih prihoda se oduzmu vanredni rashodi) itd. Načelo jasnosti formuliše pravila čiji je cilj izbegavanje slučajnih ili namerno izazvanih nejasnoća u bilansima, koje bi mogle da navedu korisnike bilansa (akcionare, državne organe, kreditore itd. ) na pogrešne zaključke. 2 1 86

Po udžbeniku profesora naše Više poslovne škole, pogledaćemo • • 2 Načelo istinitosti predstavlja

Po udžbeniku profesora naše Više poslovne škole, pogledaćemo • • 2 Načelo istinitosti predstavlja zahtev za objektivnim utvrđivanjem vrednosti pojedinih bilansnih pozicija. Usled toga što postoje mogućnosti izbora između različitih metoda procenjivanja i bilansiranja, apsolutnu istinu nije moguće postići. Podaci u bilansima treba da budu tačni, odnosno u skladu sa zakonskim propisima i računovodstvenim načelima. Bilansne pozicije (aktive i pasive) ne smeju biti samovoljno nego objektivno utvrđene. 1 87

Načela kontinuiteta (stalnosti) • • • 2 Suština načela kontinuiteta (stalnosti) je da se

Načela kontinuiteta (stalnosti) • • • 2 Suština načela kontinuiteta (stalnosti) je da se obezbedi uporedivost godišnjih bilansa (istog preduzeća). Preduzeća često imaju mogućnost izbora između više dozvoljenih načina procenjivanja (izbor između degresivnog i linearnog metoda otpisa osnovnih sredstava ili izbor između FIFO, LIFO, prosečnog ili planskog metoda trošenja materijala itd. ) Prema ovom načelu, jednom izabrani metod se ne menja bez izuzetnog razloga. Ukoliko bi preduzeća svake godine menjala metod otpisivanja osnovnih sredstava ili potrošnje materijala, došlo bi do deformacije i samovoljnog „nameštanja" rezultata (dobitka ili gubitka). 1 88

nastavak Smisao načela kontinuiteta je u zaštiti zahteva praćenja razvoja preduzeća u vremenu. •

nastavak Smisao načela kontinuiteta je u zaštiti zahteva praćenja razvoja preduzeća u vremenu. • • 2 Princip formalnog kontinuiteta se odnosi na nepromenljivost forme bilansa. Preduzeće treba da primenjuje isti način raščlanjavanja pozicija u bilansima, odnosno da ne menja sastave pojedinih grupa aktive, pasive, prihoda i rashoda. Dan bilansa takođe mora da ostane isti tokom niza obračunskih perioda, da bi se obezbedila njihova uporedivost. 1 89

Načelo opreznosti • predstavlja zahtev za opreznim vrednovanjem imovine preduzeća. Pozicije aktive se mogu

Načelo opreznosti • predstavlja zahtev za opreznim vrednovanjem imovine preduzeća. Pozicije aktive se mogu vrednovati najviše po ceni koštanja (ukoliko su proizvedene u preduzeću) ili po nabavnoj vrednosti (ukoliko su kupljene). Ukoliko su na dan bilansa (31. 12) tržišne cene za pojedine imovinske delove niže od cene koštanja ili nabavne vrednosti, imovina će se vrednovati u bilansu po nižim tržišnim cenama. Recimo da je nabavna vrednost robe na zalihama 100. 000$. Na dan bilansa (31. 12. 200_. ) tržišna vrednost te robe iznosi 60. 000$. U zaključnom bilansu stanja za 200_. i početnom bilansu naredne godine (1. 1. 200_. ) roba će biti vrednovana po nižoj tržišnoj vrednosti od 2 60. 000$. 1 90

nastavak Smanjenje vrednosti robe će predstavljati rashod (vanredan) u bilansu uspeha za 200_. godinu,

nastavak Smanjenje vrednosti robe će predstavljati rashod (vanredan) u bilansu uspeha za 200_. godinu, čime će se smanjiti (za 40. 000$) rezultat poslovanja. Obaveze se procenjuju prema višoj vrednosti od iznosa prema kome se vode u bilansima (uvećavaju se) ukoliko se za njihovo izmirenje očekuju veća plaćanja. Potcenjivanje pozicija aktive i precenjivanje obaveza dovode do nižeg dobitka koji je, po pravilu, znatno manje opasan za preduzeće u odnosu previsoko izračunati dobitak. Sa načelom opreznosti i sa ciljem održavanja kapitala (sprečavanje raspodele previsoko obračunatih dobitaka) su povezani i načelo realizacije i impariteta. 2 1 91

Načelo realizacije • • • 2 Načelo realizacije predstavlja zabranu iskazivanja nerealizovanih dobitaka, odnosno

Načelo realizacije • • • 2 Načelo realizacije predstavlja zabranu iskazivanja nerealizovanih dobitaka, odnosno određuje u kom trenutku nastaje prihod. Kod prodaje proizvoda ili robe za gotovinu, prihod će nastati kada ih kupac plati i preuzme. Ukoliko se prodaju na kredit, prihod će nastati kada se isporuči roba ili proizvod, odnosno faktura. U slučaju da su kupci unapred platili, prihod će nastati tek kada je roba isporučena ili predata kupcu. Od načela realizacije se delimično odstupa u slučaju proizvodnje (gradnje) koja traje vise godina. Takav slučaj bi bio sa izgradnjom mostova, brana, tunela, brodova itd. 1 92

nastavak • Ukoliko bi se doslovno postovalo načelo realizacije, prihodi (dobitak) bi mogli da

nastavak • Ukoliko bi se doslovno postovalo načelo realizacije, prihodi (dobitak) bi mogli da budu iskazani tek posle nekoliko godina, kada se , , posao" zavrsi (realizuje). • Priznavanje punog iznosa prihoda tek u godini zavrsetka proizvodnje, dovelo bi do deformacije rezultata. U godinama izgradnje, preduzeće bi , , belezilo" samo rashode (a nikakve prihode) u vezi sa gradnjom, dok bi se u godini zavrsetka pojavio nesrazmemo visok rezultat poslovanja (usled pojave punog iznosa prihoda). Da bi se to izbeglo, u ovim slučajevima se odstupa od načela realizacije i nerealizovani dobici se bilansiraju kao prihodi perioda. 2 1 93

nastavak Kada je završetak izgradnje (izvršenje ugovora) moguće pouzdano proceniti, prihodi i troškovi povezani

nastavak Kada je završetak izgradnje (izvršenje ugovora) moguće pouzdano proceniti, prihodi i troškovi povezani sa ugovorom o izgradnji, treba da se priznaju u zavisnosti od stepena dovršenosti izgradnje na dan bilansa. Priznavanje prihoda i rashoda prema stepenu dovršenosti ugovora obično se naziva metodom stepena dovršenosti. Stepen dovršenosti se može utvrditi na osnovu: • • 2 Odnosa troškova do određenog datuma u odnosu na ukupno procenjene troškove (npr. ukoliko su troškovi izgradnje mosta na dan 31. 12. 200_. dostigli 200. 000$, a ukupno procenjeni troškovi da bi se most završio iznose 1. 000$, to znači da je završeno 20% mosta - posmatrano u novcanim iznosima); Merenjem dovršenih radova. 1 94

 • • • 2 Ugovor sa fiksnom cenom je ugovor o izgradnji u

• • • 2 Ugovor sa fiksnom cenom je ugovor o izgradnji u kojem izvodač radova prihvata fiksno ugovorenu cenu ili fiksnu naknadu po jedinici učinka (npr. fiksno ugovorena cena za izgradnju mosta iznosi 1. 000$, most je završen 50% krajem prve godine - prihodi (za građevinsku firmu) će u prvoj godini iznositi 500. 000$). Ugovor tipa troškovi plus je ugovor o izgradnji u kome se izvodaču radova periodično nadoknađuju troškovi uvećani (plus) za određeni dobitak. Dobitak se može obračunati kao procenat od troškova ili kao fiksna naknada. (npr. ukoliko su troškovi za izgradnju brane u prvoj godini dostigli 500. 000$, naručilac radova će isplatiti 500. 000$ plus: (1) 10% od dostignutih troškova (dobitak za građevinsku firmu iznosi 50. 000$, ukupan prihod za prvu godinu iznosi 550. 000$) ili (2) fiksno ugovorenu naknadu u iznosu od 40. 000$ (ukupan prihod 540. 000$). 1 95

nastavak • Načelo impariteta je delimično suprotno od načela realizacije, jer podrazumeva obavezu priznavanja

nastavak • Načelo impariteta je delimično suprotno od načela realizacije, jer podrazumeva obavezu priznavanja nerealizovanih (budućih) gubitaka u tekućem periodu. • Ukoliko očekivani prihodi od prodaje gotovih proizvoda postanu manji od njihove cene koštanja, potrebno je delimično smanjiti (otpisati) vrednost gotovih proizvoda. Smanjenje vrednosti predstavljaće rashod tekućeg perioda. Na ovaj način se tekući period opterećuje gubicima, koji će stvarno nastati tek u narednim periodima, kada ti proizvodi budu prodati. • • 2 1 96

nastavak • • • 2 Potraživanja se vrednuju prema očekivanom iznosu naplate, a obaveze

nastavak • • • 2 Potraživanja se vrednuju prema očekivanom iznosu naplate, a obaveze prema očekivanim isplatama. Delimično ili potpuno nenaplativa potraživanja treba otpisati, direktno ili indirektno (sumnjiva i sporna potraživanja). Anticipiranje budućih rashoda utiče na relativnu tačnost periodičnih rezultata, usled toga što se u bilansu uspeha nekog obračunskog perioda, pored pripadajućih prihoda i rashoda, javljaju i rashodi po osnovu očekivanih gubitaka koji će biti realizovani tek u budućim periodima. To se opravdava potrebom održavanja kapitala, jer se uključivanjem budućih gubitaka u bilans uspeha t. g. ograničava raspodela previsoko obračunatog dobitka. 1 97

Načelo uzročnosti • • 2 Kod objašnjenja vremenskih razgraničenja već je ukazano na pretpostavku

Načelo uzročnosti • • 2 Kod objašnjenja vremenskih razgraničenja već je ukazano na pretpostavku prekida poslovanja na dan bilansa, čime dolazi do nepodudaranja između: (1) prihoda i naplata i (2) rashoda i isplata. Načelo uzročnosti predstavlja zahtev da se prihodi i rashodi dodele vremenskom periodu u kome su nastali, bez obzira na trenutak naplate ili isplate. 1 98

 • 2 Termin „going concern" potiče iz SAD i on podrazumeva pretpostavku trajnosti

• 2 Termin „going concern" potiče iz SAD i on podrazumeva pretpostavku trajnosti poslovanja preduzeća. Uključivanje pomenute pretpostavke u sastav opštih načela urednog bilansiranja u evropsku stručnu literaturu je rezultat prihvatanja mišljenja o nepodobnosti dugo godina važećeg pravila da se razgraničenje između operativnih perioda (poslovnih godina) ostvaruje pretpostavljanjem (fikcijom) likvidacije preduzeća i procenjivanjem bilansnih pozicija na dan bilansa (načele opreznosti). 1 99

 • • • 2 Nesvrsishodnost pomenutog postupka za razgraničenje (alokaciju) između perioda uslovljena

• • • 2 Nesvrsishodnost pomenutog postupka za razgraničenje (alokaciju) između perioda uslovljena je: (1) pogrešnim odmeravanjem (procenjivanjem) likvidacione vrednosti materijalnih i imaterijalnih dobara na dan bilansa; (2) neizvesnošću veka trajanja poslovanja preduzeća i odsustva namere da se preduzeće stvarno i likvidira. 1 100

Računovodstvena načela i principi • Opšte prihvaćena pravila (na nacionalnom i međunarodnom nivou), koja

Računovodstvena načela i principi • Opšte prihvaćena pravila (na nacionalnom i međunarodnom nivou), koja polaze od teorijskih saznanja i računovodstvene prakse • Razlikuju se od računovodstvenih standarda • Neka polazna računovodstvena načela: - načelo poslovne jedinice (zaokružene celine); - načelo kontinuiteta (neodređenog trajanja delatnosti); - načelo svrsishodnosti (služi upravljanju, informisanju i dr. ); - načelo vrednosnog izražavanja (obuhvata ekonomske kategorije stanja i procesa koji se mogu vrednosno izraziti); 2 1 101

Računovodstvena načela i principi - nastavak - načelo dvostrukog sagledavanja ekonomskih kategorija (promena jedne

Računovodstvena načela i principi - nastavak - načelo dvostrukog sagledavanja ekonomskih kategorija (promena jedne ekonomske kategorije neminovno se odražava na promeni druge); - načelo bruto iskazivanja (stanja sredstava i obaveza, prihoda i rashoda iskazuju se u bruto-iznosima bez kompenzacija); - načelo intergalnosti (na jednom mestu obuhvataju se svi odnosi koji se tiču jedne ekonomske kategorije); - načelo uzročnosti prihoda i rashoda (sučeljavanje prihoda i rashoda istog obračunskog perioda); - mogu se navesti i načela: ažurnosti, pregled- nosti, potpunosti, korektnosti i načelo savreme- nosti 2 1 102

 Ovo dalje gradivo je za studente koji žele da prouče ovu oblast šire

Ovo dalje gradivo je za studente koji žele da prouče ovu oblast šire 2 1 103

3. Upravljanje računovodstvom načela 3. 1. Pojam i sadržina računovodstvenih načela • Polazna ili

3. Upravljanje računovodstvom načela 3. 1. Pojam i sadržina računovodstvenih načela • Polazna ili osnovna računovodstvena načela se odnose na računovodstveni sistem u celini, koji predstavlja najznačajniju baznu informativnu aktivnost pravnog lica. • Naime, računovodstvo poštujući princip dualnosti u obuhvatanju poslovnih događaja (promena) prikuplja (registruje), sređuje (klasifikuje), obrađuje (reklasifikuje), prikazuje (objavljuje) i čuva (memoriše) podatke o poslovanju konkretnog pravnog lica. 2 1 104

 • Načela računovodstvena su principi (zahtevi i uputstva) za teorijsko i praktično rešavanje

• Načela računovodstvena su principi (zahtevi i uputstva) za teorijsko i praktično rešavanje računovodstvenih problema, a značajan su doprinos pružile, kao produkt računovodstvene teorije i privredna praksa, pojedinci - naučni i stručni radnici. • Kao što smo videli, postoji veliki broj definicija računovodstva. 2 1 105

 • Određivanje pojma računovodstva nije jednostavno, jer se ono može posmatrati kao: •

• Određivanje pojma računovodstva nije jednostavno, jer se ono može posmatrati kao: • proces u kome se prikupljaju, sređuju, obrađuju i čuvaju podaci, oblikuju, prenose i čuvaju informacije, koje su problemski usmerene na donošenje ekonomskih odluka, • deo preduzeća koje se bavi tom delatnošću, • naučna disciplina koja uopštava i unapređuje dostignuća u toj oblasti, • natsavni predmet u školama i na fakultetima, itd. [1]. • 2 1 106

 • Jedna od, u stručnoj literaturi, šire prihvaćenih definicija, koja obuhvata neke od

• Jedna od, u stručnoj literaturi, šire prihvaćenih definicija, koja obuhvata neke od navedenih aspekata, bi bila definicija Komiteta za terminologiju američkog Instituta javnih računovođa, po kojoj je računovodstvo „. . nauka o beleženju i klasifikovanju poslovnih transakcija i događaja, primarno finansijskog karaktera i veština sastavljanja značajnih izveštaja, analiza i interpretiranja ovih transakcija i događaja i prenošenje rezultata licima koja moraju doneti odluku ili dati ocenu“[1]. 2 1 107

 • • • 2 Više je mišljenje o tome kako se računovodstvo može

• • • 2 Više je mišljenje o tome kako se računovodstvo može raščlaniti. Jedno od tih mišljenja bi bilo da se ono može raščlaniti na sledeće grupe srodnih poslova: Finansijsko knjigovodstvo sa pripadajućim analitičkim knjigovodstvima i bilansom, obrčaun troškova, računovodstvena konotrola računovostveno planijranje i analiza i računovodstveno informisanje. 1 108

Objašnjavajući postulate, prof. Grady kaže da ih je malo i da predstavljaju osnovu za

Objašnjavajući postulate, prof. Grady kaže da ih je malo i da predstavljaju osnovu za formiranje ostalih načela. Načela se formulišu na osnovi usvojenih osnovnih postulata, a pravila služe kao osnova za primenu usvojenih postulata i načela što su publikovana u računovodstvenom biltenu. • American Accounting Association navodi da su osnova za računovodstvene , , konvencije" sledeći koncepti: 1) Koncept pravnog lica (Business Entity concept); 2) Koncept kontinuiranosti (Going Concern concept); 3) Koncept izražavanja u novcu (Money Measurement concept); i 4) Koncept realizacije (Realisation concept). [1] Tako, ove principe B. Murphy proširuje, te kao osnovne navodi sledeće: 1) Koncept pravnog lica (Business Entity concept); 2) Koncept kontinuiranosti (Going Concern Concept); 3) Koncept izražavanja u novcu (Money Measurement concept); 4) Koncept realizacije (Realisation concept); 5) Koncept stabilne novčane jedinice (Stable Monetary Unit con-cept); 6) Koncept poslovnog rezultata (Edžpensess are Matched njith Re-venues concept); i 7) Koncept trajnosti (Consistency concept). [2] • 2 1 109

 • Kao što se vidi, Bierman daje skoro istu podelu, ali govori o

• Kao što se vidi, Bierman daje skoro istu podelu, ali govori o računovodstvenim , , konvencijama": 1) Račun izveštava o delatnosti preduzeća, a ne o delatnosti vlasnika (The entity convention); 2) Računovoda pretpostavlja da će pravno lice trajno postojati, tj. da je jedinica koja se kreće i da neće biti likvidirano (Continuity of edžistence convention); 3) Troškovi sticanja prihoda, upoređivani su sa prihodima da bi se izračunala dobit perioda (Matching of edžpence and Revenues convention); 4) Gde se može, u primeni su verifikovana stvarna dokazna sredstva. Iz čega proizilazi: troškovi (utrošeni dolari) se nalaze u upotrebi, kao osnova računovodstva, osim u slučaju kada je tržišna vrednost niža od troškova (Objectiveevidence convention); 5) Postoji stabilna novčana jedinica koja ne iziskuje prilagodavanje (Stable Monetary unit convention); 2 1 110

6) Konzervatizam je pogodna orijentacija ako ne stoje na raspolaganju drugačiji kriterijumi (Convention of

6) Konzervatizam je pogodna orijentacija ako ne stoje na raspolaganju drugačiji kriterijumi (Convention of conservatism); 7) Poželjna je konzistentnost računovodstvenih postupaka u odvijanju vremena (Convention of consistency); 8) Životni vek pravnog lica može se podeliti na računovodstvene periode (Convention of. Accounting periods); 9) Kako računovoda tretira finansijske transakcije zavisi od materijalnosti postavki (Convention of Materiality); i 10) Prihodi, ili posebne dobiti mogu se priznati tek kad su realizovani (Convention of realisation of revenues). [1] 2 1 111

 • Može se reči da su ovako iskazani osnovni računovodstveni principi (kao konvencije)

• Može se reči da su ovako iskazani osnovni računovodstveni principi (kao konvencije) upravo orijentiri za postupke koji se zasnivaju na opštoj sigurnosti, ali ne i nužne pretpostavke, odnosno uslovi na kojima bi se zasnivala računovodstvena načela. • Svakako da treba spomenuti i M. Moonitza koji upotrebljava termin , , računovodstveni postulat" i iste svrstava u tri grupe i to: • 1) Grupa A - u koje uključuje postulate koji su vezani za odnos računovodstva sa ekonomskim i političkim okruženjem privredne zajednice; • 2) Grupa B - u koju uključuje postulate koji se tiču samog računovodstva; i • 3) Grupa C - u koju uključuje postulate koji se nameću kao instrumenti. [1] • Očigledno, pri sačinjavanju finansijskih izveštaja i po stranim autorima ne postoji potrebno jedinstvo u shvatanju i definisanju osnovnih računvod stve nih načela i principa. Skoro je slična pojava i u našoj zemlji. 2 1 112

 • Zbog toga se često ističe da računvodstvo inkorporira sistematizovanu celinu računvodstvenog (poslovnog)

• Zbog toga se često ističe da računvodstvo inkorporira sistematizovanu celinu računvodstvenog (poslovnog) informisanja na osnovu knjigovodstva, računvodstvenog planiranja, računvodstvenog nadzora računvodstvene analize. Inače, polazna ili osnovna računvodstvena načela kojih pravno lice, je obavezno, da se pridržava sledećih načela: 2 1 113

nastavak • • • 2 Načelo poslovne celine Načelo kontinuiteta poslovanja Načelo vrednosnog izražavanja

nastavak • • • 2 Načelo poslovne celine Načelo kontinuiteta poslovanja Načelo vrednosnog izražavanja Načelo stabilnosti Načelo doslednosti Načelo dokumentovanosti, objektivnosti i zakonitosti Načelo realizacije Načelo impariteta Načelo uzročnosti prihoda i rashoda Načelo pojedinačnog procenjivanja imovine i obaveza Načelo identiteta bilansa Načelo ekonomičnosti 1 114

 • Načelo poslovne celine – objekat računvodstva je posebna, pravno samostalna I ekonomski

• Načelo poslovne celine – objekat računvodstva je posebna, pravno samostalna I ekonomski potpuno zaokružena (konstituisana) poslovna jedinica (to je, po pravilu, pravno lice ili delovi složenog preduzeća koje je integrisano od više poslovnih celina). • Načelo kontinuiteta poslovanja – polazi se od pretpostavke da će poslovna jedinica kao objekat računovodstva kontinuirano (Going Concern Princip), odnosno na neodređeni rok poslovati ili obavljati aktivnosti (delatnosti) zbog kojih je osnovana i registrovana kod nadležnog trgovačkog suda. Prema tome, unapred se ne određuje trajanje poslovnog života pravnog lica (preduzeća) ili poslovne jedinice (poslovne celina). 2 1 115

 • U cilju utvrđivanja, kontrole i jačanja uspešnosti poslovanja pravnog lica u određenim

• U cilju utvrđivanja, kontrole i jačanja uspešnosti poslovanja pravnog lica u određenim vremenskim intervalima sastavlja bilans uspeha kao računovodstveni instrument periodiziranja rezultata. • Zbir periodičnih rezultata je jednak ukupnom ili totalnom rezultatu koji se sastavlja na kraju poslovanja preduzeća. 2 1 116

 • Načelo vrednosnog izražavanja - u računovodstvu se poslovni dogažaj, ekonomske kategorije i

• Načelo vrednosnog izražavanja - u računovodstvu se poslovni dogažaj, ekonomske kategorije i drugi podsci i informacije obavezno moraju vrednosno ili novčano izraziti, što obezbeđuje njihovo agregiranje, komparaciju i analitički tretman. Međutim, pored vrednosnog izražavanja u novčanim jedinicama nacionalne valute neka imovina pravnog lica, pre svega, se iskazuju i u naturalnim (fizičkim) jedinicama mere (kilogramima, metrima, litrima, komadima i sl. ). 2 1 117

 • Načelo stabilnosti - iz koga proizilazi da imovinski, finansijski i prinosni položaj

• Načelo stabilnosti - iz koga proizilazi da imovinski, finansijski i prinosni položaj preduzeća kao i ekonomska politika zemlje i ekonomske prilike u okruženju omogućuje poslovanje u neograničenom roku iz čega proizilazi privremenost i povremenost izveštavanja, kao i obaveznost procenjivanja po nabavnoj ceni i ceni koštanja osim u slučajevima primena načela impariteta. • Načelo doslednosti - koje podrazumeva da se način procenjivanja u dužem vremenskom razdoblju ne menja, a ako do promene ipak dođe u Aneksu se iskazuje efekat promene i obrazlože razlog promene. 2 1 118

Načelo dokumentovanosti, objektivnosti i zakonitosti • – u računovodstvu se hronološkim redom i sistematski

Načelo dokumentovanosti, objektivnosti i zakonitosti • – u računovodstvu se hronološkim redom i sistematski obuhvataju stvarno nastali poslovni događaji o kojima su sastavljeni verodostojni (validni i provereni) knjigovodstveni dokumenti kao jedini pisani dokazi i nosioci podataka o poslovanju preduzeća. Pored toga, knjigovodstveni dokumenti su kontrolni oslonac ili podloga za proveru ispravnosti izvršenih knjiženja u računovodstvu preduzeća. Računovodstvena procedura u pravnom licu mora biti usklađena sa važećim zakovskim propisima, a prezentacija računovodstvenih podataka, informacija i izveštaja u celini u smislu tačnosti, potpunostii blagovremenosti mora biti korektna i to za sve korisnike računovodstvenog informacionog sistema preduzeća. 2 1 119

 • Načelo realizacije - po kome se u bilansu uspeha mogu uključiti samo

• Načelo realizacije - po kome se u bilansu uspeha mogu uključiti samo realizovani (tržišno potvrđeni) dobici. • Načelo impariteta - (nejednake vrednosti), koje zahteva bilansiranje imovine po najnižoj a obaveza po najvišoj vrednosti što ima za posledicu odmeravanja rashoda na više a prihoda na niže, kao i uzimanje u obzir obezvređenja (depresijacije) i rezervisanja nazavisno da li je rezultat dobitak ili gubitak. 2 1 120

 • • 2 Načelo uzročnosti prihoda i rashoda - po kome se uzimaju

• • 2 Načelo uzročnosti prihoda i rashoda - po kome se uzimaju u obzir svi prihodi i svi rashodi datog obračunskog perioda bez obzira na momenat naplate prihoda (fakturisana realizacija) i momenata plaćanja po osnovu rashoda. Načelo pojedinačnog procenjivanja imovine i obaveza - pri čemu eventualna grupna procenjivanja radi racionalizacije proističu iz pojedinačnog procenjivanja. 1 121

 • Načelo identiteta bilans - po kome bilans otvaranja poslovnih knjiga za tekuću

• Načelo identiteta bilans - po kome bilans otvaranja poslovnih knjiga za tekuću godinu mora da bude identičan zaključnom bilansu za prethodnu godinu. • Načelo ekonomičnosti – u pravnom licu treba obavljati računovodstvene poslove uz što niže troškove. Po pravilu, računovodstvene informacije (kao učinci ili efekti rada računovodstvene službe( treba preduzeću da pruže (obezbede) veću korist od troškova koji nastaju za pripremu odnosnih računovodstvenih informacija (Cost Benefit aspect računovodstvene službe). 2 1 122

 • • 2 Tako, naš cenjeni prof. dr Jelena Bandin o polaznim ili

• • 2 Tako, naš cenjeni prof. dr Jelena Bandin o polaznim ili osnovnim računovodstvenim načelima ističe da pomenuti principi (zahtevi ili uputstva) u preduzeću moraju biti u potpunosti, simultano i kontinuirano respektovani. To je samo neophodna pretpostavka za validnost i relevantnost računovodstvenih informacija za analitičare, upravljačke i druge potrbe preduzeća. 1 123

Računovodstveno konsolidovanje • Konsolidovanje finansijskih izveštaja vrši se za grupu povezanih subjekata (pravnih lica)

Računovodstveno konsolidovanje • Konsolidovanje finansijskih izveštaja vrši se za grupu povezanih subjekata (pravnih lica) • Firma sastavlja konsolidovani izveštaj za grupu subjekata nad kojima kontrolu odlučivanja i upravljanja • Odnos kontrole, prema zakonu i MRS 27 postoji ako matični subjekt učestvuje preko 50% u kapitalu drugog zavisnog) subjekta i na taj način ima kontrolni paket akcija i samim tim glasačkih prava u upravljačkim organima tog subjekta 2 1 124

 • U konsolidovanim finansijskim izveštajima iskisključuju se transakcije između matičnog i zavisnih subjekata

• U konsolidovanim finansijskim izveštajima iskisključuju se transakcije između matičnog i zavisnih subjekata i na taj način dobija finansijski izveštaj kao da se radi o jednom subjektu izveštavanja • Ovo se obezbeđuje računovodstvenim evidentiranjem svih transakcija zavisnih poslovnih subjekata na posebnim računima koji se utvrđuju kontnim okvirom, što je učinjeno i za firme 2 1 125

Korisnici računovodstva • Korisnici računovodstvenih informacija se obično razvrstavaju na interne i eksterne •

Korisnici računovodstva • Korisnici računovodstvenih informacija se obično razvrstavaju na interne i eksterne • Interni korisnici su: - izvršioci (zaposleni) i - menadžeri (rukovodstvo banke) • Eksterni korisnici su: - kreditori (deponenti), - akcionari i - državni organi. 2 1 126

POVEZANOST RAČUNOVODSTVA S OSTALIM FUNKCIJAMA U PROCESU reprodukcije • Računovodstvo je delatnost od šireg

POVEZANOST RAČUNOVODSTVA S OSTALIM FUNKCIJAMA U PROCESU reprodukcije • Računovodstvo je delatnost od šireg društvenog značaja, ono ne može biti izvan procesa reprodukcije (proizvodnog procesa). • Bez računovodstvenih podataka i informacija proizvodni i privredni proces se ne bi mogao odvijati bez većih poremećaja. • Računovodstvo je uslovljeno proizvodnim tokom i ne može bez njega i izvan njega postojati. • S obzirom da je predmet računovodstvenog obuhvatanja poslovni proces, a ovaj se odvija u preduzećima, to je njegova povezanost s ostalim funkcijama u poslovnom procesu vrlo značajna. Ovo naročito zato što je svaka funkcija neposredni korisnik računovodstvenih podataka i informacija. Ove (funkcije)dnevno trebaju različite podatke o pojedinim delovima poslovnog toka i to onih za koje su zadužene. 2 1 127

Funkcije u preduzeću 2 1 128

Funkcije u preduzeću 2 1 128

POVEZANOST S NABAVNOM FUNKCIJOM Zadaci nabavne funkcije pokazuju potrebu za nizom podataka i informacija

POVEZANOST S NABAVNOM FUNKCIJOM Zadaci nabavne funkcije pokazuju potrebu za nizom podataka i informacija među kojima računovodstvene zauzimaju istaknuto mjesto. • Najsažetije mogu se svesti na sledeće: a) s područja knjigovodstva: b) obaveze prema dobavljačima; c) obaveze po izdanim čekovima i mjenicama te ostalim instrumentima d) osiguranja plaćanja; e) obračunane i odobrene bonifikace; f) obračunane i naplaćene zatezne kamate; g) nelikvidirani računi dobavljača; i) materijal na zalihi, po vrstama u količinskom i finansijskom pokazatelju; određeni knjigovodstveni obračuni kao npr: obračun troškova nabavne funkcije, stvarne kalkulacije cena nabavljenih 2 1 129 materijala i sl.

POVEZANOST S NABAVNOM FUNKCIJOM - nastavak b) s područja računovodstvenog planiranja: 1. podaci o

POVEZANOST S NABAVNOM FUNKCIJOM - nastavak b) s područja računovodstvenog planiranja: 1. podaci o budućim kretanjima i stanjima u istom smislu kao što knjigovodstvo prati podatke o prošlosti; 2. planske kalkulacije nabavnih cena materijala i sl. c) s područja računovodstvenog nadzora: 1. provjere pravilnosti knjigovodstvenih podataka i obračuna, kako bi bili što pouzdaniji i uskladeni s propisima. d) s područja računovodstvene analize: 1. usporedbe svih planiranih i knjigovodstvenih podataka; 2. izračunavanje eventualnih odstupanja i mjera koje treba poduzeti. • Bez računovodstvenih podataka nabavna funkcija ne bi mogla, uspješno obavljati svoje zadatke. Tu neophodnu povezanost postižemo velikim delom dobrom i svrsishodnom organizacijom obeju funkcija. 2 1 130

POVEZANOST S RAZVOJNOM FUNKCIJOM • Osnovni zadatak razvojne funkcije jest neprestana briga o budućnosti

POVEZANOST S RAZVOJNOM FUNKCIJOM • Osnovni zadatak razvojne funkcije jest neprestana briga o budućnosti preduzeća. Briga da je vreme ne pregazi, briga da ide s vremenom u korak. Ovako shvaćen osnovni zadatak možemo raščlaniti na: • programiranje razvoja: • istraživanje postojećeg stanja, znanstvena i tehnička dostignuća, planiranje razvoja; • gradevine, plan izgradnje, kontrola i prijem izgradnje, investiciono održavanje; • strojevi i postrojenja: planiranje, kontrolu izvođenja, puštanje u pogon, investiciono održavanje, energetski i ostali objekti; 2 1 131

POVEZANOST S RAZVOJNOM FUNKCIJOM - nastavak • ekonomsko-finansioni poslovi: osiguranje sredstava, ugovaranje, kontrola faktura

POVEZANOST S RAZVOJNOM FUNKCIJOM - nastavak • ekonomsko-finansioni poslovi: osiguranje sredstava, ugovaranje, kontrola faktura dobavljača. • Veliki broj potrebitih podataka osigurava računovodstvene funkcije za potrebe razvojne funkcije, posebno: a) s područja knjigovodstva: • vrednost uloženih sredstava u svaku investiciju u toku, visinu izdvojenih sredstava za osredenu investiciju, obaveze prema dobavljačima za osnovna sredstva, • potraživanja po danim avansima za osnovna sredstva, • osnovna sredstva po vrstama, količini i vrednosti, obračunavani ispravak vrednosti osnovnih sredstava, osnovna sredstva izvan upotrebe, obračun troškova razvojne funkcije. 2 1 132

POVEZANOST S RAZVOJNOM FUNKCIJOM-nastavak b) s područja računovodstvenog planiranja: • sve podatke i računovodstvene

POVEZANOST S RAZVOJNOM FUNKCIJOM-nastavak b) s područja računovodstvenog planiranja: • sve podatke i računovodstvene proračune o budućim kretanjima i stanjima pojedinih vrsta sredstava i izvora sredstava, te troškova, prihoda i dobiti koji služe za donošenje odluke o novim ulaganjima u proizvode i proizvodni proces; c) s područja računovodstvenog nadzora: • kontrolu utrošenih sredstava po namjeni i količini koja je odobrena te rokove za realizaciju poslova određenih investicija; 2 1 133

POVEZANOST S RAZVOJNOM FUNKCIJOM-nastavak d) s područja računovodstvene analize: • uzroke i obrazloženja eventualnog

POVEZANOST S RAZVOJNOM FUNKCIJOM-nastavak d) s područja računovodstvene analize: • uzroke i obrazloženja eventualnog odstupanja u odnosu na učinke predvidene planom (investicionim planom i elaboratima) te predloge mjera koje treba poduzeti. • Računovodstveni podaci i informacije osnovna su i najpouzdanija podloga za procjenu efikasnosti i racionalonosti svih budućih ulaganja u proizvode i proizvodnju. Upravo u tome leži najčvršća povezanost s računovodstvenom funkcijom. 2 1 134

POVEZANOST S PROIZVODNOM FUNKCIJOM • Proizvodna funkcija jest, temeljna funkcija reprodukcionog procesa. Njen je

POVEZANOST S PROIZVODNOM FUNKCIJOM • Proizvodna funkcija jest, temeljna funkcija reprodukcionog procesa. Njen je glavni zadatak proizvodnja proizvoda i pružanje usluga uz strogo postavljanje određenih pravila. To je pre svega proizvodnja proizvoda u određenoj količini i kakvoći, u određenom vremenu i uz racionalno korištenje faktora proizvodnog procesa. • Najveći broj podataka i informacija potrebnih za dnevno povezivanje svih faktora proizvodnog procesa daje računovodstvo, a možemo ih obuhvatiti kao podatke i informacije: a) s područja knjigovodstva: • nezavršena proizvodnja po pojedinim proizvodima (nosiocima troškova), • ulaganja u proces proizvodnje po elementima cene koštanja, vrednost učinjenog škarta i otpada, 2 1 135

POVEZANOST S PROIZVODNOM FUNKCIJOM - nastavak • materijal na zalihi, vrste i vrednost, •

POVEZANOST S PROIZVODNOM FUNKCIJOM - nastavak • materijal na zalihi, vrste i vrednost, • vrste količina i vrednost izvršenih proizvoda i usluga, stvarne (obračunske) kalkulacije, cene proizvoda i usluga. b) s područja računovodstvenog planiranja: • podaci o budućim stanjima kao što knjigovodstvo obuhvata i prati podatke o prošlosti. • računovodstveni predračuni, izrada planskih kalkulacija cene proizvoda i usluga. 2 1 136

POVEZANOST S PROIZVODNOM FUNKCIJOM - nastavak c) s područja računovodstvenog nadzora: • provera pravilnosti,

POVEZANOST S PROIZVODNOM FUNKCIJOM - nastavak c) s područja računovodstvenog nadzora: • provera pravilnosti, odnosno istinitosti, i sugurnosti knjigovodstvenih podataka, od kontrole dokumenata do fizičke provere stanja iskazanih u knjigovodstvu; • s područja računovodstvene analize: – analiza od nivoa od planiranih zadataka, – analiza izvršenja planiranih zadataka, – upoređenje podataka otkriva uzroke koji su doveli do eventualnih odstupanja, te predlaže mere za njihovo otklanjanje. • Bez računovodstvenih podataka proizvodnja bi bila stihija s mnogobrojnim zastojima i gubicima raznih vrsta. • Zato možemo zaključiti da Savremena proizvodnja počiva na korištenju dostignuća nauke i tehnike (tehnologe) isto tako i na pravovremenim i proverenim podacima i informacijama. 2 1 137

POVEZANOST S PRODAJNOM FUNKCIJOM • Prodajna funkcija jest glavna spona između tržišta i proizvodnje.

POVEZANOST S PRODAJNOM FUNKCIJOM • Prodajna funkcija jest glavna spona između tržišta i proizvodnje. Njezinim posredovanjem proizvodi i usluge nalaze put do krajnjeg korisnika. Proizvod kojeg tržište ne prihvata nema upotrebne vrednosti. Radi toga prodajna funkcija ima posebne zadatke koji se, najkraće rečeno, sastoje od: • • istraživanja tržišta, planiranja prodaje, obrade narudžbi, prodaje, organizacije zastupničkih službi, ekonomske propagande, veze s kupcima. • Da bi obavila sve ove zadatke prodajna se funkcija koristi mnoštvom različitih podataka i informacija, među kojima posebno ovim računovodstvenim, a to su: 2 1 138

POVEZANOST S PRODAJNOM FUNKCIJOM – nastavak I • s područja knjigovodstva podaci i informacije

POVEZANOST S PRODAJNOM FUNKCIJOM – nastavak I • s područja knjigovodstva podaci i informacije o: – gotovim proizvodima na zalihi, po vrstama izraženi u naturalnim i finansijskim pokazateljima, – potraživanjima od kupaca po datumima dospeća, – obvezama po primljenim avansima, – obračunatim i odobrenim bonitetima i rabatima, – obračunatim i naplaćenim zateznim kamatama, – potraživanja po primljenim čekovima i menicama, – primljenim ostalim instrumentima osiguranja plaćanja, – knjigovodstvenim obračunima (obračun prodaje s iskazanim prihodima, te troškovima nastalih u vezi s tim, te poslovne rezultate, koji iz razlike prihoda i troškova proizlaze, – obračunatim troškovima prodajne funkcije; 2 1 139

POVEZANOST S PRODAJNOM FUNKCIJOM – nastavak II b)s područja računovodstvenog planiranja podaci i informacije

POVEZANOST S PRODAJNOM FUNKCIJOM – nastavak II b)s područja računovodstvenog planiranja podaci i informacije o: • svim podacima i računovodstvenim predračunima u istom smislu kao što knjigovodstvo obuhvata podatke o prošlosti; c) s područja računovodstvenog nadzora podaci i informacije o: • proveri pravilnosti i istinitosti knjigovodstvenih podataka, posebno s područja utvrđivanja prihoda i dobiti; d) s područja računovodstvene analize podaci i informacije o: • analizi prodaje i postignutim uspesima poređenjem planiranih i knjigovodstvenih podataka, te o uzrocima eventualnih od nivoa s predlozima mera za njihovo otklanjanje. Bez ovih podataka prodaja bi dobrim delom bila onemogućena u svom radu što bi se vrlo nepovoljno odrazilo na uspešnost poslovanja preduzeća. Upravo u ovome vidimo tesnu povezanost računovodstvene i prodajne funkcije. 2 1 140

POVEZANOST S FINANSIJSKOM FUNKCIJOM • U procesu transformace sredstava tokom repro- dukcionog procesa, očigledna

POVEZANOST S FINANSIJSKOM FUNKCIJOM • U procesu transformace sredstava tokom repro- dukcionog procesa, očigledna je zakonitost da sa novcem počinje i završava svaki pojedini ciklus. Drugim rečima, bez novca proces reprodukcije ne može započeti. Sve se obaveze mogu jedino i isključivo novcem podmiriti. Bez novaca dolazi do zastoja u proizvodnom procesu. • Nabavka finansijskih sredstava u potrebnom obimu i dinamici zadatak je finansijske funkcije. Ona taj zadatak može obaviti ako pronalazi najpovoljne izvore sredstava. Naravno, za obavljanje tih poslova neophodni su različiti podaci, a posebno oni o nastalim i očekivanimobvezama. 2 1 141

POVEZANOST S FINANSIJSKOM FUNKCIJOM - nastavak I • Finansijska funkcija usko je povezana sa

POVEZANOST S FINANSIJSKOM FUNKCIJOM - nastavak I • Finansijska funkcija usko je povezana sa svim funkcijama u preduzeću jer svima trebaju novčana sredstva. Zadatak finansijske funkcije možemo izraziti kao: • Planiranje potrebnih finansijskih sredstava. • Pribavljanje potrebnih finansijskih sredstava. • Racionalno korišćenje finansijskih sredstava • Uskladenje odliva i priliva novčanih sredstava. • Raspodela ostvarenog finansijskog rezultata (dobiti). • Analiza i kontrola upotrebe finansijskih sredstava. 2 1 142

POVEZANOST S finansijskom FUNKCIJOM – nastavak II • Činjenica je daje finansijska funkcija usko

POVEZANOST S finansijskom FUNKCIJOM – nastavak II • Činjenica je daje finansijska funkcija usko vezana za računovod- stvo posebno za finansijsko knjigovodstvo da ih neki čak i poistovećuju. • Međutim, nezavisno od toga činjenica je da je finansijska funkcija jedan od najintezivnijih korisnika računovodstvenih podataka i informacija, a njih možemo razvrstati: • s područja knjigovodstva: • dnevno stanje svih računa novčanih sredstava, • potraživanje od kupaca po datumima dospeća, • obaveze prema dobavljačima po datumima dospeća, • potraživanja po primljenim čekovima i menicama, ostali instrumenti osiguranja plaćanja, vrednosni papiri, - potraživanja po osnovi plasmana novčanih sredstava, obaveze po primljenim kreditima s rokovima dospeća, obaveze iz dobiti, poreza, doprinosa i si, - knjigovodstveni obračuni kao npr. bilans, račun dobitka i gubitka, različiti podbilans sredstava i izvora, obračun troškova finansijske funkcije; 2 1 143

POVEZANOST S FINANSIJSKOM FUNKCIJOM – nastavak III b)s područja računovodstvenog planiranja: • podaci o

POVEZANOST S FINANSIJSKOM FUNKCIJOM – nastavak III b)s područja računovodstvenog planiranja: • podaci o budućim kretanjima i stanjima novčanih sredstava, sve podatke u istom smislu kao što knjigovodstvo obuhvata o prošlosti, • računovodstveni predračuni u istom smislu kao što knjigovodstvo daje knjigovodstvene obračune o prošlosti, c)s područja računovodstvenog nadzora: • provera pravilnosti knjigovodstvenih podataka, kontrola upotrebe novčanih sredstva u odnosu na zakonske propise, godišnje planove, ugovore itd. d)s područja računovodstvene analize: • uporedba svih planiranih i knjigovodstvenih podataka, predračuna i obračuna i utvrđenim uzrocima eventualnih od nivoa, te predlozima rešenja. 2 1 144

 • • • • POVEZANOST S UPRAVLJAČKOM FUNKCIJOM U uslovima poduzetničkog vlasništva i

• • • • POVEZANOST S UPRAVLJAČKOM FUNKCIJOM U uslovima poduzetničkog vlasništva i upravljanja proizvodnim procesima, računovodstvo dobija i ima sasvim drugi značaj nego pre. Kao neposredni podaci za upravljanje i odlučivanje o rezultatima rada i poslovanja utvrđeni su sledeći: dobit prema uloženim sredstvima, dobit prema prosečno korištenim sredstvima, vrednost akcija i iznos dividendi, stanje kapitala na kraju perioda, upotreba kapitala, osiguranje izvora kapitala, solventnost, likvidnost, predlog plana, izvršenje plana, analize, statistike i kontrole. 2 1 145

2 1 146

2 1 146