Vrednote pisanog jezika ZAKON ZA ROBOTE Robot ne
Vrednote pisanog jezika
ZAKON ZA ROBOTE Robot ne može povrijediti ljudsko biće prvi je od tri zakona robotike što ih je postavio američki pisac Isac Asimov rođen 2 siječnja 1920 u Petrovsku kraj Smolenska Asimov je u nevjerojatnom opusu od 400 djela vješto kombinirao maštu logiku i znanstvena dostignuća pa su mnoge njegove ideje uspješno primijenjene u stvarnosti Nazvan je otac budućnosti jer je s pravom naslutio da će roboti imati golemu ulogu u ljudskoj civilizaciji www. jutarnji. hr
ZAKON ZA ROBOTE – Robot ne može povrijediti ljudsko biće, prvi je od tri zakona robotike što ih je postavio američki pisac Isac Asimov, rođen 2. siječnja 1920. u Petrovsku kraj Smolenska. Asimov je u nevjerojatnom opusu od 400 djela vješto kombinirao maštu, logiku i znanstvena dostignuća pa su mnoge njegove ideje uspješno primijenjene u stvarnosti. Nazvan je „otac budućnosti“ jer je s pravom naslutio da će roboti imati golemu ulogu u ljudskoj civilizaciji. www. jutarnji. hr
Rečenični znakovi Rečenica se, kao sintaktička jedinica kojom se prenosi potpuna i jasna obavijest, označuje rečeničnim znakovima. rečenični znakovi = interpunkcija = razgoci
. Točka je rečenični znak kojim se označuje kraj izjavne rečenice. Ne piše se: 1. na kraju naslova i podnaslova Najmlađi putnik Francuskinja na Silvestrovo rodila u avionu iznad Afrike Stjuardesa je zamotala novorođenče u deku, a liječnik koji je letio avionom prerezao je pupčanu vrpcu. I majka i dijete osjećaju se dobro.
2. iza crtice ili trotočke kao znakova nedovršenosti Pa to se ne da više izdržati! Sad je sve to nesnošljivo. - Prekinuti - prekinuti. . . Milan Begović: Giga Barićeva 3. iza (pod)naslova ako je sastavnica rečenice Plavi paun je jaka i ponosita ptica. (Gospodarski list, br. 17, 2004. )
Točka se piše: 1. iza (pod)naslova ako je u istome retku s tekstom: Bijeli paun je prilično rijedak, ali zato vrlo tražen i skupocjen.
Upitnik ? Upitnik se piše na kraju upitne rečenice. Ne piše se: 1. u naslovu, ako se njime više izriče tumačenje, objašnjenje nego pitanje: Gdje su zvijezde
2. na kraju neupravnog pitanja, najčešće u zavisno složenim rečenicama Pitao sam je voli li boraviti u prirodi.
Uskličnik se piše: ! 1. na kraju usklične rečenice i uskličnih riječi: Gladan sam! Naprijed!
2. na početku pisma, iza naziva osobe kojoj je upućeno pismo: Draga Dubravka! Primi puno pozdrava iz sunčanog Šibenika. Rečenica u kojoj se iskazuju snažni osjećaji, uzbuđenje, može se označiti s dva ili tri uskličnika: Odlazi!!!
Upitnik i uskličnik ? ! Pobijedila si na natjecanju? ! Mogu i ja jednom!? Upitna rečenica može izražavati i čuđenje, uzbuđenje, strah, neizvjesnost, ushit, itd.
Zarez , Zarez u rečenicama piše se prema načelima: usporednosti (nizanja) suprotnosti naknadnog dodavanja (objašnjavanja) isticanja
Usporednost (nizanje) Ispod starih stabala peruanskog papra, trnovitih grmova i sastojina oleandra, ptice su sagradile složene arene od suhe trave u obliku slova U. Ukrasile su ih hrpicama na suncu izblijedjelih ovčjih kralješaka, sjajnom aluminijskom folijom, zatvaračima pivskih limenki, komadićima razbijenog vjetrobranskog stakla i malim vrpcama crvene i plave plastike. Najatraktivnije sjenice vrtlarica imaju posebne, zavodljive poslastice – srebrnu vilicu, igraću figuricu, staru čahuru od metka, crveno, plavo i ljubičasto staklo najdubljih nijansi. www. nationalgeographic. com. hr
Zarez se piše: 1. pri pisanju nadnevka: Bjelovar, 18. prosinca 1999. ali: U Bjelovaru 18. prosinca 1999.
2. između nezavisnih atributa Visoka je, opasna, tajnovita i prekrasna. Ako su atributi u nezavisnom odnosu, zarez se ne piše: Veliki bijeli oblaci plove nebom.
3. pri nizanju atributa iza imenice: Dan prekrasan, vedar, pomalo vruć. 4. pri odvajanju samostalnih skupova riječi koji dobivaju određeno značenje: Pričaj meni, nije jasno. Pričaj, meni nije jasno.
Zarez se ne piše: 1. pri pisanju jedne riječi ili rečeničnih dijelova ako se nižu jedan ispod drugoga: Prodajemo: knjige filmove video-kasete kompjutore – mogućnost kupovine na kredit – opskrba rezervnim dijelovima – organizirane servisne usluge
Ako se nižu rečenice s malim početnim slovom jedna ispod druge u retku, odjeljuju se točkom sa zarezom: Prednost kupnje u našim trgovinama: – nema čekanja; – robu dostavljamo u navedenom roku; – robu plaćate u ratama; – sudjelujete u nagradnoj igri.
Naknadno dodavanje Stigao sam u Podravinu, nizinsko područje između Bilogore i Drave, carstvo livada, obradivih površina i sela.
Smeđi medvjedi, simbol naših gorovitih krajeva, bore se za opstanak. U mjestašcu Kuterevu, u kojem se još uvijek živi starinski u skladu s prirodom, utemeljeno je jedinstveno svjetsko sirotište za medvjediće bez obitelji.
Kuterevo je selo jedinstveno i po svojoj iskonskoj povezanosti s prirodom i očuvanju starinskog načina života, života kakvom bismo se možda trebali vratiti.
Bjeloglavi supovi, vladari hrvatskog i europskog neba, prekrasne ptice koje viju gnijezda na Cresu i drugim otocima te na svome životnom putu lete preko cijele Europe i sjeverne Afrike, biju bitku za opstanak. . .
Što je razlika tlaka veća, strujanje zraka je brže, tj. vjetar je jači. Pri naknadnom dodavanju u rečenicu se mogu uvrstiti objašnjivačka sredstva, najčešće to jest (tj. ).
Isticanje Hum je grad, i to najmanji na svijetu.
Suprotnost Zarezima obvezatno dolazi u suprotnim rečenicama: Proljetno sunce već se popelo vedrim nebom ponad Blata, ali u kamenim kućama pošten svijet još uvijek spava.
Ispred veznika nego ne piše se uvijek zarez: 1. ako se u rečenici uz nego nalazi komparativ: Topli zrak struji prema gore i zmija se ugodnije osjeća na grani nego na hladnom kamenu. U razvijenom je svijetu veća mogućnost da čovjek smrtno strada od udara groma nego od zmije.
2. ako se u rečenici nalaze veznici ne samo – nego, ne samo – nego i: Žito, taj dragocjeni dar najplodnije zemlje, ne samo da je prehranilo gladne doseljeničke obitelji nego je i u nepunih stotinu godina u novoj postojbini pridonijelo njihovu ekonomskom prosperitetu.
Točka sa zarezom ; Točka sa zarezom piše se pri odjeljivanju jednakih ili sličnih rečeničnih dijelova koje bi zarez odijelio premalo, a točka previše. Čilipska šikara vrvi od gušterica; obiluje bodljikavim grmovima, povijušama, igličastim smrekama i mnogim drugim bezimenim cvjetnim penjačicama; sve je opleteno beskrajnom mrežom ljekovitih trava i cvjetova, u kojima se slade rojevi pčela.
Dvotočka : Dvotočka se može pisati iza riječi savjetujem, imam ideju, poznato je i sl. , iza upućivačkih riječi te ispred upravnoga govora. Dvotočka se piše i ispred dijela rečenice u kojemu se što nabraja, i to samo ako je nabrajanje unaprijed najavljeno: Osjetila se brzo vraćaju u stvarnost: miris mora, lagan, topao povjetarac na koži i blag, slani okus u ustima.
Trotočka . . . Trotočkom se označuje izostavljeni dio tuđeg teksta u pisanom tekstu. Tekst se može izostaviti: 1. na početku rečenice (odaje dojam neizvjesnosti, svevremenosti): . . . Uvečer, kad bismo se vraćali s polja, vladala je idila, djeca su se igrala u parku, stari su kuglali u kuglani, a mi smo žene sjedile i pričale.
2. na sredini rečenice (kao znak da se nešto podrazumijeva ili je nedovršeno): Susak, Sansig, Sansego. . . kako su ga sve zvali tijekom povijesti Hrvati, Latini, Talijani, Austrijanci.
3. na kraju rečenice (kao znak nedovršenosti ili iščekivanja): Grožnjan ima neku posebnu kreativnu moć i radnu energiju koja, kao prava muza, širi inspiraciju na sve svoje stanovnike. . .
Trotočka se piše i u navodu na mjestu izostavljenog dijela na početku, u sredini ili na kraju navoda. U zagradu se obično stavlja onaj dio koji nije prijeko potreban za ono što se navodi. “Na čitavoj plovidbi mimo ilirske obale dobre su luke, a tako je i zbog same obližnje obale te susjednih otoka, dok je suprotna italska obala posve bez luka. (. . . ) Premda je takvo, ilirsko je primorje prije bilo slabo cijenjeno, možda stoga jer se nije znala njegova vrsnoća, no ipak više zbog divljih ljudi i njihovih pljačkaških običaja. ”
Crtica — Crtica odjeljuje umetnute dijelove rečenice pri čemu je stanka dulja nego kod zareza, a isticanje je jače. U Zverincu – jednoj maloj, zabačenoj otočnoj zajednici zadarskog arhipelaga – nalazi se postrojenje u kojem je sve stalo i kojem se nikamo ne žuri pa čovjeka kad uđe učas prene opojni miris ulja, nešto mu se izmiješa u glavi i on, htio - ne htio, zaboravi u kojem je vremenu.
Crtica se piše i na onome mjestu u rečenici na kojemu autor želi iznenaditi čitatelja, gdje se očekuje neobična, nova ili suprotna obavijest: Taj rezervat na istočnoj periferiji Đurđevca, površine oko 20 hektara, krije veliko botaničko blago – jedino takvo u Hrvatskoj.
Spojnica - Spojnica je pravopisni i rečenični znak. Kao rečenični znak ili razgodak primjenjuje se: 1. pri pisanju polusloženica (npr. izvor-voda, lovor-vijenac) jer i one mogu imati određeni stilski učinak 2. pri pisanju riječi u rečenici koje se izgovaraju u svojim manjim sastavnicama – kao slogovi, također radi stilskog učinka: Ne mogu u to vjerovati! To je ne-vje-ro-jat-no!
Navodnici “ “ Navodnici se pišu pri doslovnom navođenju tuđih riječi: “Sviralo se i plesalo i svi su bili zadovoljni”, kaže žitelj, glavom pokazujući prema kućama od kamena sivca od kojih su mnoge danas napuštene, a neke i ruševne.
U današnje vrijeme sol je lako dostupna i jeftina namirnica o čijoj važnosti rijetko razmišljamo. No u prošlosti su se zbog tog “bijelog zlata” vodili ratovi, stvarali važni trgovački putovi, a na proizvodnji i trgovini solju temeljilo se i gospodarstvo brojnih naroda.
Polunavodnici ‘ ‘ Polunavodnici se pišu u dijelu teksta koji je kao upravni govor već označen navodnicima: “Jesi li pročitao ‘U registraturi’ Ante Kovačića? ”, upitala sam ga.
Zagrade ( ) U zagrade se najčešće stavlja dio rečenice koji sadrži kakvo dodatno objašnjenje: Poskoci danas žive u južnoj i jugoistočnoj Europi (ima ih i u istočnoj Italiji i južnoj Austriji) te zapadnoj Aziji, a u Hrvatskoj se uglavnom nalaze u krševitim staništima od mora do vrhova Dinarskog gorja, uključujući i područje Istre i otoka.
Kosa crtica / Kao rečenični znak ili razgodak primjenjuje se samo kad se stihovi pišu u vodoravnom slijedu radi uštede prostora. Kosom crticom označuje se kraj stiha: O moja je leđa lagano/ kucnula mandolina/ i moj se kaput raskrio. (V. Vidrić: Adieu)
Tipovi slova kao rečenični znakovi More i gledam more gdje se k meni penje i slušam more d o b r o j u t r o veli i ono sluša mene ja mu šapćem o d o b r o j u t r o more kažem tiho pa opet tiše ponovim mu pozdrav a more sluša pa se smije pa šuti pa se smije pa se penje i gledam more zlato i gledam more gdje se k meni penje i d o b r o j u t r o kažem more zlato i d o b r o j u t r o more kaže i zagrli me more oko vrata i more i ja s morem zlatom sjedimo skupa na žalu vrh brijega i smijemo se moru Josip Pupačić
- Slides: 44