Vode na kopnu vode na kopnu ine 3

Vode na kopnu

- vode na kopnu čine 3, 5 % ukupne vode na Zemlji - oblici su: 1) podzemne vode 2) tekućice 3) jezera 4) močvare 5) led (1, 7 %)

1) PODZEMNE VODE padaline padnu na tlo otječu površinom procjeđuju se tlom i stijenama - voda temeljnica = voda koja ispunjava sve praznine u podzemlju iznad nepropusnih stijena - izvor = mjesto gdje podzemna voda izbija na površinu - arteška voda = ukliještena voda između nepropusnih stijena pod hidrostatskim tlakom

Podzemna voda

- u krškom reljefu umjesto vode temeljnice složena pukotinska cirkulacija (zašto? ) -na površini bezvodica, a unutrašnjost bogata vodom - vrela = izvori u kršu s velikom količinom vode - vrulje = podmorski izvori slatke vode (podno čega? )

- mineralne vode = više od 1 grama otopljenih tvari u litri vode - termalne vode = ako je temperatura viša od 20 °C ili iznad srednje godišnje temperature - balneologija = grana fizikalne medicine koja proučava ljekovita svojstva blata, morske, slatke, term. i min. vode

2) TEKUĆICE - tek 0, 002 % voda na Zemlji - rijeke i potoci - teku od izvora do ušća - po količini vode, površini porječja i dužini toka

Mississippi

Nil

Amazona

Yangtze

- riječni sustav = glavni tok + svi pritoci i ogranci - riječna mreža = gušća ili rjeđa - porječje = prostor s kojega nekoj rijeci pritječu površinske i podzemne vode - slijev = prostor s kojega sve rijeke teku u more ili jezero - razvodnica = granica između sljevova; uglavnom gorje

Dinaridi odvajaju Crnomorski od Jadranskog slijeva

elementi tekućice: a)izvor b)tok c)korito d)obale e)protok = količina vode u jedinici vremena (m³/s) f)vodostaj = razina vode

riječni režim = prosječni godišnji tok vodostaja - s obzirom na vrstu padaline koja “hrani” tekućicu: a)kišni režim = tropske i mediteranske rijeke b)snježni režim = više geografske širine (Sibir, Kanada) c)mješoviti režim = srednja Europa, Sjeverna Amerika

3) JEZERA - udubljenja na kopnu ispunjena vodom (1, 8 % kopna) - prema postanku: a)ledenjačka b)krška c)urušna d)tektonska e)vulkanska f)riječna g)umjetna

a) ledenjačka jezera - najbrojnija - u planinama i u visokim širinama nakon otapanja leda

b) krška jezera - kada sedrene barijere pregrade rijeku npr. Plitvička jezera - potapanje polja u kršu - potapanje ponikava npr. Baćinska jezera kod Ploča c) urušna jezera - zbog unutarnjih šupljina u kršu dolazi do urušavanja - npr. Crveno i Modro jezero kod Imotskog

d) tektonska jezera - rasjedanjem nastaju pukotine koje ispuni voda - obično velikih površina npr. Bajkalsko jezero u Sibiru i Viktorijino jezero u Africi Bajkalsko jezero Jezero Viktorija

e) vulkanska jezera - nastaju kada krater ugaslog vulkana ispuni voda f) riječna jezera (potkovasta ili mrtvaje) - nastaju presjecanjem meandara g) umjetna jezera - napravio ih je čovjek radi svojih potreba - uglavnom gradnjom brana na rijekama npr. Peruća na Cetini

jezera mogu biti: a) depresije = udubine kojima je površina ispod razine mora npr. Mrtvo more (- 400 m) b) kriptodepresije = udubine čija je površina iznad, a dno ispod razine mora npr. Vransko jezero na Cresu - najviše plovno jezero na svijetu je Titicaca na visini od 3812 m, dok je površinski najveće Kaspijsko jezero - eutrofikacija jezera = smanjivanje jezerske površine zbog širenja vegetacije

Vode na kopnu - 3, 5% ukupne vode na Zemlji - podzemne vode, tekućice, jezera, močvare i led podzemne vode - mineralne, termalne i voda za piće - balneologija - grana fizikalne medicine, zdravstveno korištenje voda i blata - utjecaj na zdravlje - ugrožene onečišćenjem Tekućice: Mississippi, Missouri, Nil, Amazona, Parana, Yangtze, Huang Ho, Dunav, Rajna, Volga, Dnjepar, Kongo, Niger, Zambezi, Oranje, Murray, Darling, Brahmaputra, Ganges, Ind, Eufrat i Tigris - elementi: izvor, ušće, korito, protok, vodostaj, riječni režim, porječje, slijev, razvodnica Jezera: Kaspijsko, Aralsko, Balhaško, Bajkalsko, Viktorijino, Tanganjika, Malawi, Volta, Superior, Huron, Erie (Iri), Michigan, Ontario, Titicaca, Ladoga, Mrtvo more - prema postanku jezerske zavale - ledenjačka, krška, tektonska, vulkanska, riječna, urušna i umjetna; depresije, kriptodepresije