Vode biljke i ivotinje u vodama Krapinsko zagorske

  • Slides: 23
Download presentation
Vode, biljke i životinje u vodama Krapinsko – zagorske županije

Vode, biljke i životinje u vodama Krapinsko – zagorske županije

RIJEKA KRAPINA l l l Rijeka Krapina izvire u gori Ivanščici, a ulijeva se

RIJEKA KRAPINA l l l Rijeka Krapina izvire u gori Ivanščici, a ulijeva se u rijeku Savu kod Zagreba. Pritoke rijeke Krapine su: Krapinica i Kosteljina. Rijeka Krapina dugačka je 75 km. Gradovi kroz koje protječe su Bedekovčina i Zabok. Rijeka Krapina nije plovna.

Životinjski svijet rijeke Krapine l Ribe: klen, štuka, bolen, grgeč, som.

Životinjski svijet rijeke Krapine l Ribe: klen, štuka, bolen, grgeč, som.

RIJEKA BEDNJA l l l Pretpostavlja se da je riječ Bednja nastala od kajkavske

RIJEKA BEDNJA l l l Pretpostavlja se da je riječ Bednja nastala od kajkavske riječi "bedenj" koja znači kaca, drvena posuda. Rijeka Bednja izvire u gori Macelj, a ulijeva se u rijeku Dravu kod Donje Dubrave. Rijeka Bednja dugačka je 133 km. Gradovi kroz koje protječe su Lepoglava, Ivanec, Novi Marof, Varaždinske Toplice. Rijeka Bednja nije plovna.

Životinjski svijet rijeke Bednje l Bogata raznovrsnom ribom; počevši od najmanje uklije, pa preko

Životinjski svijet rijeke Bednje l Bogata raznovrsnom ribom; počevši od najmanje uklije, pa preko klena, podusta, manjič, soma, šarana.

RIJEKA SUTLA l l l Sutla (slovenski Sotla ) je granična rijeka između Hrvatske

RIJEKA SUTLA l l l Sutla (slovenski Sotla ) je granična rijeka između Hrvatske i Slovenije. Rijeka Sutla izvire u Sloveniji, a ulijeva se u rijeku Savu. Rijeka Sutla dugačka je 91 km od toga u Hrvatskoj je dugačka 89 km. Protječe kroz Zagorska Sela, Klanjec i Kumrovec. Rijeka Sutla nije plovna.

Rijeku Sutlu nazivamo “Zagorska ljepotica”

Rijeku Sutlu nazivamo “Zagorska ljepotica”

Životinjski svijet rijeke Sutle l Ribe: klen, štuka, bolen, grgeč, som, podust, plotica i

Životinjski svijet rijeke Sutle l Ribe: klen, štuka, bolen, grgeč, som, podust, plotica i šaran.

Biljke naših rijeka l Vrba l Topola

Biljke naših rijeka l Vrba l Topola

VRBA l l Obično raste kao drvo, mada može poprimiti i formu grma. Kora

VRBA l l Obično raste kao drvo, mada može poprimiti i formu grma. Kora stabla je siva i ispucala. Grane su tanke i dosta savitljive. List je većinom uzak i zašiljen na vrhu, tamnozelene boje na licu i nešto svjetliji na naličju. Raste obično na plavnim područjima, uz rijeke ili na vodenastim tlima. Vrba posjeduje i ljekovita svojstva. Njena kora se od davnina koristi za spravljanje čaja koji ublažava bolove i pospješuje izlučivanje otrovnih tvari iz organizma. Osim kore koriste se i mladice sa pupoljcima na vrhu.

TOPOLA l l Bijela topola raste na pjeskovito-ilovastim ili pjeskovito-humusnim tlima riječnih nizina. Otporna

TOPOLA l l Bijela topola raste na pjeskovito-ilovastim ili pjeskovito-humusnim tlima riječnih nizina. Otporna je prema visokim temperaturama. Ima duboku žilu srčanicu i široko razgranato površinsko korijenje iz kojeg redovito tjeraju izbojci. Doživi starost 300 -400 godina.

BEDEKOVČANSKA JEZERA l l Bedekovčanska jezera nalaze se u samom srcu Hrvatskog zagorja. Postoji

BEDEKOVČANSKA JEZERA l l Bedekovčanska jezera nalaze se u samom srcu Hrvatskog zagorja. Postoji 7 jezera. Uz sama jezera postoje staze za šetanje, a i ima mjesta za roštiljanje. Bedekovčanska jezera nastala su vađenjem gline.

Životinjski svijet Bedekovčanskih jezera l Ribe: šaran, štuka, grgeč, patuljasti somić, som i smuđ.

Životinjski svijet Bedekovčanskih jezera l Ribe: šaran, štuka, grgeč, patuljasti somić, som i smuđ.

Ribička kuća na Bedekovčanskim jezerima

Ribička kuća na Bedekovčanskim jezerima

Konjščinsko jezero l l l Bajer u Konjščini nastao je nakon urušavanja površinskog kopa

Konjščinsko jezero l l l Bajer u Konjščini nastao je nakon urušavanja površinskog kopa rudnika te punjenja podzemnim vodama, još u šezdesetim godinama prošloga stoljeća. Širine preko 200 m i dužine oko 400 m predstavlja veliku površinu vode koja je postala obitavalište kapitalnih riba, koje su skrovište našle oko otoka punih raznog raslinja na sredini jezera. Prepuno vodene trave, obala okruženih trskom i šašem, jezero predstavlja pravi raj za ribiče željne mira i užitka u ribolovu.

Biljke naših stajaćica l l l Vodena površina je u stajaćim vodama vrlo često

Biljke naših stajaćica l l l Vodena površina je u stajaćim vodama vrlo često pokrivena zelenim sagom. Za vrijeme visokog vodostaja karakteristične su biljne zajednice lopoča i lokvanja to su biljke koje vole mirnu vodu. Na površini stajaćih voda, možemo uočiti i plavuna, vodene leće i orašca. Uz rubove jezera dominiraju zajednice visokih šaševa i tršćaka. Za razliku od šaševa, trska raste uz rubove putova. Trska ima veliko značenje u povećanju organske produkcije, tako da se čestice mulja talože među korijenjem.

Žuta perunika l l Perunika je trajna, samonikla i jako razvijena biljka s podankom.

Žuta perunika l l Perunika je trajna, samonikla i jako razvijena biljka s podankom. Listovi su joj sabljasti, uski i produženi. Stabljika je razgranata ili pojedinačna, obično zaobljena, a na kraju ogranka nastaju najčešće modro-ljubičasti cvjetovi. Cvjetovi se sastoje od vanjskih svinutih i unutarnjih uspravnih cvjetova.

Lokvanj l l Žuti lokvanj je slatkovodna zeljasta trajnica zakorijenjena u muljevitu dnu razgranjenim,

Lokvanj l l Žuti lokvanj je slatkovodna zeljasta trajnica zakorijenjena u muljevitu dnu razgranjenim, debelim podankom, koji je omiljena hrana mnogim životinjama. Prave stabljike nema, već listovi nalik izduženim srcima izrastaju izravno iz podanka. U različitim kulturama podanak lokvanja nekad se koristio u medicinske svrhe (kao oblog za otekline), a rjeđe i kao hrana. Voli osunčana mjesta u mirnoj ili sporotekućoj slatkoj vodi.

Plavun l Plavun zauzima najveće površine, ima okrugle plivajuće listove koji su manji od

Plavun l Plavun zauzima najveće površine, ima okrugle plivajuće listove koji su manji od lopoča i lokvanja, te žute cvjetove čupava ruba.

Lopoč l l Lopoč je jedna od najljepših i najčešćih vodenih biljaka u našim

Lopoč l l Lopoč je jedna od najljepših i najčešćih vodenih biljaka u našim jezerima. Postoji oko 70 vrsta u raznim klimatskim zonama.

Plan ploče: Vode, biljke i životinje u vodama Krapinskozagorske županije 1. Rijeke: Krapina- izvire

Plan ploče: Vode, biljke i životinje u vodama Krapinskozagorske županije 1. Rijeke: Krapina- izvire u gori Ivanščici, dugačka 75 km, pritoke Krapinica i Kosteljina, nije plovna Bednja- dobila ime od riječi „bedenj”- kaca, drvena posuda; izvire u gori Macelj; ulijeva se u Dravu; dugačka 133 km; nije plovna Sutla- granična rijeka između Hrvatske i Slovenije; izvire u Sloveniji; ulijeva se u Savu; dugačka 89 km; naziva se i „Zagorska ljepotica” 2. Biljke i životinje u i kraj rijeka: Biljke: vrba- drvo ili grm, ima ljekovita svojstva (kora-čaj koji ublažava bolove), topola- otporna je na visoke temperature, ima duboku žilu srčanicu, doživi starost 300 -400 godina Životinje: ribe- klen, štuka, bolen, grgeč, som, uklije, podust, manjič, plotica; riječni rakovi, žabe, divlje patke, rode, čaplje

3. Jezera: Bedekovčanska: jezera- umjetna jezera-nastala su vađenjem gline, ima 7 jezera Konjščinsko jezero:

3. Jezera: Bedekovčanska: jezera- umjetna jezera-nastala su vađenjem gline, ima 7 jezera Konjščinsko jezero: nastalo je nakon urušavanja površinskog kopa rudnika te punjenja podzemnim vodama; široko 200, dugačko 400 metara 4. Biljke i životinje u i kraj jezera: Životinje: rode, čaplje, divlje patke, ribe: šaran, štuka, grgač, patuljasti somić, som, smuđ Biljke: lopoč- najljepša i najčešća biljka u našim jezerima, postoji 70 vrsta lopoča, lokvanj, plavun, vodena leća, orašac, šaš, trska, žuta perunika

Prezentaciju izradila: učiteljica Snježana Sitarić-Knezić Osnovna škola Oroslavje, svibanj 2020.

Prezentaciju izradila: učiteljica Snježana Sitarić-Knezić Osnovna škola Oroslavje, svibanj 2020.