Vjebe iz predmeta Mikroekonomija Vjebe 7 ass Lejla

Vježbe iz predmeta Mikroekonomija Vježbe 7 ass. Lejla Dacić

MONOPOL �¨Monopol je tržišna struktura u kojoj postoji samo jedan prodavač, u kojoj ne postoje bliski supstituti za dobro koje on proizvodi i u kojoj postoje zapreke ulasku. ¨ �Ponuđači gasa, električne energije, vode ili lokalnih telefonskih usluga predstavljaju lokalne monopoliste (monopoliste ograničene na određeno područje).

Pretpostavke monopola: 1. Jedan proizvođač (ponuđač) na tržištu 2. Nema bliskih supstituta (npr. vodovodno preduzeće u jednom gradu. Voda nema supstituta. ) 3. Proizvođač može voditi aktivnu politiku cijena (može određivati cijenu ili ponuđenu količinu) 4. Spriječen je ulazak drugih ponuđača u granu( postojanje visokih barijera za ulazak) 5. Tražnja za proizvodom monopoliste nije savršeno neelastična 6. Koeficijent elastičnosti supstitucije je određeni (mali ) broj 7. Koeficijent unaksrsne elastičnosti tražnje je 0.

�Barijera za ulazak potencijalnih ponuđača ima mnogo, a najčešće susrećemo: 1. Posjedovanje strateških sirovina ili isključivo poznavanje proizvodnih tehnika 2. Patentna prava za proizvod 3. Posebne dozvole od strane države 4. Veličina tržišta 5. Postojeće preduzeće provodi politiku sprječavanja novih ulazaka 6. Visoki troškovi ulaska 7. Diferencija proizvoda i promocija

�Nekada i država svojom politikom kreira monopolska preduzeća, čiji je ujedno vlasnik (sektori koji su od posebne važnosti za jednu nacionalnu ekonomiju). �Da bi spriječila ulazak drugih ponuđača u neku granu država može kreirati monopol na jedan od tri načina: a. Učiniti veoma složenom proceduru za dobijanje licence za obavljanje djelatnosti u nekoj grani, b. Dozvoliti preduzeću da bude monopolista, c. Izvršiti aukciju u kojoj će dodijeliti pravo na monopol na duži vremenski period

�Monopol se može ostvarivati preko različitih vidova : kartel, trust, sindikat, dioničko društvo, itd. �Takođe se može obezbijediti preko zaštite autorskih prava (eng. Copyright) �Postoji nekoliko vrsta monopola: 1. Zakonski monopol � Nastaju zbog politike države da dozvoli obavljanje određene djelatnosti samo jednom preduzeću (npr. telekomunikacije, televizija, pošta, radio, proizvodnja oružja, itd. ) 2. Ekonomski monopol � Nastaju zbog koncentracije kapitala ( spajanja preduzeća u određenoj grani), tj. na osnovu ekonomskih razloga (spajanje banaka, softverskih kompanija, naftnih kompanija, itd. )

3. Oktopodski monopol � Predstavljau kombinaciju prirodnih i ekonomskih monopola ( vodovod, željeznica, tramvajski saobraćaj, prenos električne energije, telefon, itd. ) 4. Javni monopol � Ovi monopoli su u vlasništvu države i ne može se pojaviti neko privatno preduzeće kao ponuđač. � Država ekskluzivno pravo nuđenja određenog proizvoda ili usluge zadržava za sebe 5. Prirodni monopoli � Nastaju zbog posjedovanja strateških sirovina, nafte, plina, izvora mineralne vode, rudnika, itd.

�Monopolska preduzeća zarađuju pored prosječnog profita i određeni iznos ekstraprofita. �U interesu države je da spriječi monopolska preduzeća da zarađuju nepravedno visoke profite (nadgledanja rada preduzeća od Vlade, određenog ministarstva, nezavisne regulatorne agencije, itd. ) �Kako monopolista formira cijenu proizvoda i određuje koju količinu proizvoda će nuditi? �Monopolska preduzeća su u mogućnosti da odrede cijenu ili količinu proizvoda.

Ravnoteža monopola u kratkom roku �Funkcija tražnje ujedno i granska funkcija tražnje s obzirom da je monopolista jedini ponuđač u nekoj grani. �Funkcija tražnje, graničnog prihoda i ukupnog prihoda monopoliste

�Monopolist će maksimizirati svoj kratkoročni profit ako su ispunjena sljedeća dva uslova: 1. Granični prihod jednak graničnom trošku (MR=MC) Ovo je opći uslov ravnoteže na bilo kom tržišnom stanju. 2. Nagib krivulje MC je veći od nagiba krivulje MR u njihovom presjeku

� Ravnoteža je predstavljena količinom proizvodnje Qe i rezultirajućom ciijenom na tržištu Pe. � Monoplista prvo odredi obim proizvodnje pri kojem su mu izjednačeni MC i MR, zatim tu količinu ponudi kupcima na tržištu (podigne do tačke F na funkciji tražnje) i odredi cijenu po kojoj su kupci spremni platiti tu količinu. � Monopolist ostvaruje ekstraprofit –površina označena žutom bojom.

�Monopolist će ostvariti veći ekstraprofit ako funkcija tražnje ima veći nagib i ako su mu prosječni ukupni troškovi niži. �Ravnoteža monopoliste nastupa prije nego što maksimizira svoj ukupan prihod. �Jedan od problema sa kojima se suočava monopolista je određivanje tačnog izgleda graničnih troškova i funkcije tražnje, jer bez ove dvije veličine je nemoguće odrediti ravnotežnu cijenu i ravnotežnu količinu.

Ravnoteža monopola u dugom roku �U dugom vremenskom periodu funkcija tražnje monopoliste postaje malo elastičnija zbog toga što kupci kojima je proizvod preskup ili smanjuju svoju potrošnju ili prelaze na neki daleki supstitut. �Funkcija tražnje i funkcija graničnog prihoda imaju manju nagib �Ekstraprofit manji uz nepromijenjene troškove �U dugom roku monopolista može ostvarivati i prosječan i ekstraprofit.

�Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje prosječnog profita

�Ravnoteža monopoliste u dugom roku uz ostvarivanje ekstraprofita �Ovaj iznos ekstraprofita je manji od kratkoročnog zbog veće elastičnosti funkcije tražnje.

�Monopolista je u mogućnosti da u određeni iznos ekstraprofita investiraju u razvoj novih proizvoda, unapređenje postojećih ili da poboljšaju sigurnost njihovog korištenja.

�Primjer Microsofta

�Pojam i evolucija prirodnih monopola �“Prirodni monopol može biti posljedica ekonomije obima kada jedan proizvođač može opskrbiti cjelokupno tržište nekim proizvodom po cijeni nižoj od prosječnih troškova nekoliko drugih proizvođača koji zbog toga ne mogu opstati u toj proizvodnji, pa samo jedan proizvođač ostaje u proizvodnji. �Veličina tržišta je mala tako da na njemu ne može poslovati više od jednog preduzeća optimalne veličine. �Prvi put se spominju u SAD krajem 19. stoljeća kada je došlo do otkrića nekoliko značajnih izuma u području električne energije i gasa. �Edison i Bell (elektroenergetski sektor, sektor gasa i telekomunikacija)

Osobine prirodnih monopola �Za prirodne monopole je karakteristična ekonomija obima koja pokazuje situaciju da ukoliko preduzeće udvostruči proizvodnje inpute, rezultirajući outputi budu povećani više od dva puta. �Proizvodnja u kojoj djeluje ekonomija obima karakteristiku da joj prosječni troškovi proizvodnje opadaju kako se povećava broj proizvedenih jedinica. (npr. u proizvodnji električne energije korištenje većih generatora smanjuje jedinične troškove proizvodnje. )

Postoje dva uzroka postojanja prirodnih monopola: Potpuna kontrola preduzeća nad prirodnim izvorima (plin, nafta, mineralna voda, uran, itd. ) 2. Postojanje ekonomije obima kao posljedice postojanja visokih fiksnih troškova koji dominiraju u cjelokupnoj proizvodnji. (prisutno kod željeznice, elektroprivrede, vodovoda, itd. ) Kako se obim proizvodnje povećava fiksni troškovi po jedinici opadaju dovodeći do pada i prosječnih ukupnih troškova. � 1.

�Dugoročni prosječni ukupni troškovi mogu opadati zbog ekonomije obima i ekonomije opsega. � Kod ekonomije opsega prosječni ukupni troškovi opadaju zbog toga što preduzeće proširuje svoju proizvodnju na bliske proizvode. (npr. željezara pored proizvodnje čelika proizvodi i čelične cijevi, čelične sajle, itd. ) �Često se u slučajevima postojanja priodnih monopola umiješa država kako bi preuzela poslovanje preduzeća ili da regulira cijene proizvoda i usluga.

�Primjer prirodnog monopola �Funkcija tražnje za električnom energijom D i funkcija prosječnih ukupnih troškova proizvođača ATC �Najpovoljnija situacija za kupce je kada se na tržištu nalazi samo jedan proizvođač, jer u tom slučaju plaćaju najnižu cijenu električne energije.

�Preduzeće može imati karakteristike prirodnog monopola i kada njegovi prosječni ukupni troškovi nisu opadajući pri svim obimima proizvodnje. �Ekonomija obima je dovoljan ali neophodan uslov za postojanje prirodnih monopola.

Uloga i značaj prirodnih monopla u nacionalnoj ekonomiji �Prirodni monopoli predstavljaju preduzeća od strateškog značaja za jednu zemlju. �Prirodni monopoli su za vladu jedne zemlje od posebnog interesa iz više razloga: 1. Preduzeća koja ostvaruju značajan dio bruto domaćeg proizvoda jedne države. � Na nivou Bi. H sve tri elektroenergetske kompanije ostvarile su prihod koji čini 10, 20% ukupnog ostvarenog GDP-a na nivou države. 2. Zapošljavaju veliki broj ljudi. � U Bi. H samo u preduzećima koja proizvode električnu energiju radi 15 044 zaposlena radnika, što je 2, 41% ukupno zaposlenih u državi.

3. Broj zaposlenih u ovim preduzećima je iznad optimalnog broja, 4. Određivanje cijene proizvoda od strane države ili regulatorne agencije, 5. Postojanje zakonskih barijera za njihovo poslovanje, 6. Većina ovih preduzeća se nalazi u dominantnom vlasništvu države. 7. Jedna od specifičnosti monopola je i mogućnost vršenja diskriminacijema.

Diskriminacija cijena �Diskriminacija cijena postoji onda kad se isti proizvod prodaje različitim kupcima po različitim cijenama. �Troškovi proizvodnje su isti ili se razlikuju, ali ne toliko koliko obračunate cijene. �Cilj diskriminacije je da monopolista prisvoji što veći nivo potrošačevog viška. �Postoje dva neophodna uslova koji se moraju ispuniti da bi se mogla provesti diskriminacija: 1. Tržište mora biti podijeljeno u podtržišta sa različitim cjenovnim elastičnostima tražnje. 2. Mora postojati i efektivno razdvajanje podtržišta, tako da se ne može provesti prodaja robe s tržišta na kojem je niska cijena, na tržište na kojem je visoka cijena ( diskriminaciju lakse provesti za usluge-liječničke, predstave, itd. ).

�Monopolisti vrše diskriminaciju cijena I, II i III stepena, a najčešće II i III stepena. 1. Diskriminacija cijena prvog stepena � Predstavlja slučaj kada monopolista određuje različitim kupcima različitu cijenu za isti proizvod, određujući svakom od njih najveću cijenu koje je ovaj spreman platiti. � Primjer: Arapski trgovci , banke koje određuju kamatnu stopu, itd.

2. Diskriminacija cijena drugog stepena � Preduzeće zaračunava istu cijenu za sve potrošače ali daje popust onim potrošačima koji kupuju veće količine. (tzv. Popust na količinu). � To ostvaruje većom proizvodnjom čime smanjuje fiksne troškove po jedinici i dolazi u poziciju da može iskorisiti ekonomiju obima. � Kupci se razvrstavaju prema količinama koje kupuju i shodno tome im se određuje i cijena. � Regulatorne agencije često koriste ovu strategiju za određivanje cijene električne energije.

3. Diskriminacija cijena trećeg stepena � Monopoli je posebno koriste kada njihovi proizvodi imaju različite koeficijente cjenovne elastičnosti tražnje za različite grupe potrošača. � Npr. Elektroprivreda zaračunava različite cijene preduzećima i domaćinstvima. � Potrošnja električne energije u periodu od 13 -16 i 23 -07 sati se naplaćuje po nižoj cijeni u odnosu na ostatak dana. � Na ovaj način monopol ostvaruje viši nivo ekstraprofita nego da svima zaračunava istu cijenu. � U zavisnosti od koeficijenta cjenovne elastičnosti tražnje bit će obračunata i cijena električne energije.

�Diskriminacija cijena III stepena će za monopolistu biti moguća ako on može identificirati različite grupe potrošača i odrediti cjenovnu elastičnost tražnje za iste te grupe. �Monopolista ostvaruje veći nivo ekstraprofita diskriminacijom cijena II stepena.

Primjeri i zadaci vezani za monopol

HVALA NA PAŽNJI