Vjebe iz predmeta Mikroekonomija Vjebe 7 ass Lejla

Vježbe iz predmeta Mikroekonomija Vježbe 7 ass. Lejla Dacić

Klasifikacija tržišnih stanja �Jednu od svojih važnijih funkcija tržiste obavlja posredstvom djelovanja samog mehanizma konkurencije. �Konkurencija predstavlja određeni oblik uspostavljanja odnosa između, s jedne strane ponude (prodavca) i s druge strane potražnje (kupaca) na tržištu. Dakle, osnovni uslov za razvoj i postojanje konkurencije je robna proizvodnja, ali samim razvojem robne proizvodnje konkurencija mijenja svoj karakter i oblike svog ispoljavanja.

�Konkurencija se javlja kao određeni oblik odnosa ponude i potražnje, a na tržistu se ispoljava u raznim kombinacijama u pogledu broja učesnika, njihove ekonomske snage, različitih mogućnosti samog ulaska i izlaska sa tržišta, različitim strategijama njihovog nastupa i sl. Sam taj njihov međusobni odnos i položaj determinisan je sljedećim kriterijima: · brojem samih učesnika kako na strani ponude, tako i na strani potražnje, · njihovom relativnom snagom, · mogućnošću samog ulaska i izlaska sa tržišta, · mogućnošću uslovljavanja međusobnih odnosa i · elastičnošću ponude i potražnje, odnosno cijena.

�Stepen – intenzitet konkurencije proističe iz brojnosti subjekata na strani ponude i strani potražnje i u tom smislu razlikujemo sljedeće tipove konkurencije: �potpuna - perfektna (slobodna, savršena, čista) i �ograničena – imperfektna (nesavršena) u okviru koje razlikujemo: a) monopol – monopson b) monopolistička konkurencija i c) oligopol – oligopson

�Nesavršena konkurencija �Ako preduzeće može osjetno utjecati na tržišnu cijenu svoje proizvodnje, tada se poduzeće klasificira kao “nesavršeni konkurent”. �Nesavršena konkurencija prevladava u industriji kad god pojedinačni prodavači imaju određeni nadzor nad cijenom svog proizvoda. Nadzor nad cijenom DA NESAVRŠENA KONKURENCIJA NE SAVRŠENA KONKURENCIJA

�Sudionici savršene konkurencije su „PRICE TAKERS“ (donose odluke samo o veličini proizvodnje) dok se sudionici nesavršene konkurencije „PRICE MAKERS“ (donose odluke i o količini proizvodnje i o visini cijena). �Nesavršena konkurencija ne podrazumijeva da preduzeće ima apsolutni nadzor nad cijenom svojeg proizvoda, već ono može odrediti cijenu svom proizvodu samo u razumnom okviru. �Veličina slobode odluke nad cijenom razlikovati će se od industrije do industrije, pa tako osciliraju i postotne promjene u potražnji za tim proizvodima (primjer: maloprodaja računara).

Vrste nesavršene konkurencije �Monopol �Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontrolira samo jedno preduzeće. Javlja se u proizvodnji onih dobara i usluga koji nemaju svojih supstituta. � Javlja se u onim privrednim granama u kojima je ulazak konkurentima veoma otežan ili onemogućen.

�Duopol �Oblik nesavršene konkurencije gdje cjelokupnu ponudu kontroliraju dva preduzeća. �Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima veoma otežan. �Proizvodi duopolista mogu biti homogeni, ali i diferencirani.

�Oligopol �Oblik nesavršene konkurencije u kojoj nekoliko poduzeća sudjeluje u cjelokupnoj ponudi. � Javljaju se u onim privrednim granama gdje je ulazak konkurentima otežan. �Proizvodi oligopolista su homogeni ali i diferencirani. Tipično oligopolno tržište je tržište automobila.

�Monopolistčka konkurencija �Oblik nesavršene konkurencije gdje u sektorskoj ponudi sudjeluje veliki broj preduzeća različite veličine. �Proizvodi su međusobno diferencirani po nekom svom obilježju što takvom preduzeću daje prednost pred konkurencijom. �Ulazak konkurenata na takvo tržište je relativno lagan jer nema značajnijih prepreka. Obzirom na navedena obilježja, monopolistička konkurencija je najbliža savršenoj konkurenciji. Primjer ovakvog tržišta je trgovina na malo.

�Nesavršena konkurencija na strani potražnje �Monopson je takvo tržišno stanje gdje je samo jedan kupac na strani potražnje. � Duoposon je tržišno stanje u kojoj na strani potražnje sudjeluju samo dva kupca, dok je oligopson takvo tržišno stanje gdje na strani potražnje sudjeluje više kupaca. Razlika između monopola ponude i potražnje je u tom što monopoli ponude žele nametnuti cijenu višu od ravnotežne dok monopoli potražnje žele ostvariti cijenu nižu od ravnotežne.

Tržište potpune konkurencije �Tržište potpune konkurencije-Tržište savršene konkurencije �Svijet potpune konkurencije je svijet prihvatilaca cijena, prihvatilac cijena je preduzeće koje je tako malo u odnosu na svoje tržište da ono ne može uticati na tržišnu cijenu, već prihvata tu cijenu kao datu. �Najčešće se susreće kod malih poljoprivrednih proizvođača i kod proizvoda koji se prodaju i kupuju na berzi.

�Savršena konkurencija se javlja kad nijedan proizvođač ne može utjecati na tržišnu cijenu. �U uvjetima savršene konkurencije mnogo je malih preduzeća, pri čemu svako od njih proizvodi identičan proizvod i svako od njih je premaleno da bi moglo utjecati na tržišnu cijenu. �Potpuna ili savršena konkurencija koja označava tržišnu situaciju u kojoj veliki broj tržišnih subjekata nema nikakve kontrole nad cijenama, tj. cijena je data veličina, a postoji i laka mogućnost ulaska novih preduzeća u granu.

Pretpostavke tržišta potpune konkurencije 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Preuzimanje cijena (price taking) Veliki broj proizvođača i kupaca Homogenost proizvoda (identični proizvodi) Slobodan ulaz i izlaz preduzeća Maksimiziranje profita Nema državnog reguliranja Savršena mobilnost faktora proizvodnje Savršena informiranost

� Homogenost proizvoda �Do preuzimanja cijena najčešće dolazi na tržištima gdje preduzeća prodaju identične ili gotovo identične proizvode. Kad su proizvodi svih preduzeća na tržištu savršeno zamjenjivi, odnosno kad su homogeni, nijedno preduzeće ne može podignuti cijene svog proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja. �Većina poljoprivrednih proizvoda je homogena (kukuruz, pšenica, ječam), kao i nafta, benzin, sirovine poput bakra, željeza, drva, pamuka i slično.

�Slobodan ulaz i izlaz je situacija u kojoj ne postoje ograničenja u vidu posebnih troškova koji bi preduzeću otežali ulaz (izlaz) u neku industriju. Kupci mogu lako zamijeniti jednog dobavljača drugim, a dobavljači mogu neometano izlaziti i ulaziti na tržište. �Radi se o ulasku na tržišta u koja pridošlica ne mora ulagati velika sredstva, tako da joj je i izlazak ako počne gubiti novac lagan.

Ravnoteža preduzeća u kratkom roku �Ravnoteža preduzeća predstavlja obim proizvodnje pri kome preduzeće maksimizira svoj profit. �Na TPK cijena proizvoda je određena granskom ponudom i potražnjom, tako da u stvari preduzeće može upravljati samo ponuđenom vlastitom količinom.

Ravnoteža preduzeća TPK u kratkom roku preko ukupnih veličina �Preduzeće ostvaruje maksimalan profit tamo gdje postoji najveća vertikalna udaljenost između ukupnih prihoda preduzeća(TR) i ukupnih troškova (TC)

�Analiza preko prosječnih veličina �Ravnoteža preduzeća se nalazi u tački gdje su granični prihodi- (MR) jednaki graničnim troškovima preduzeća-(MC). �(MR=MC)-ravnoteža �Preduzeća TPK preuzimaju cijenu sa tržišta i zbog toga se nazivaju ¨Price takerima¨. �Cijena je jednaka graničnom prihodu preduzeća

Funkcija tražnje i graničnog prihoda preduzeća na TPK �Cijena je jednaka i graničnom prihodu i prosječnom prihodu, ali i funkciji tražnje za proizvodom preduzeća. Ona je horizontalna linija i pokazuje da je tražnja za proizvodom savršeno elastična.

Ravnoteža preduzeća na TPK preko prosječnih veličina �Pe-ravnotežna cijena �Qe-ravnotežna količina �Ravnoteža preduzeća u tački e (MR=MC) �Ekstraprofit preduzeća-žuta površina

�Preduzeća na TPK može, ali i ne mora ostvarivati ekstraprofit. Može ostvarivati i gubitak ili prosječan profit. �Preduzeće koje na TPK ostvaruje gubitak zbog visokih ukupnih prosječnih troškova (ATC)

�Preduzeće u zavisnosti od svojih troškova pri istoj cijeni na tržištu mogu ostvarivati i prosječan, ekstraprofit i gubitak. �Preduzeće ostvaruje prosječan profit ako mu prosječni ukupni troškovi prolaze kroz tačku ravnoteže e.

Ravnoteža preduzeća u dugom roku �U dugom vremenskom peridou preduzeće ne može poslovati sa gubitkom. �Ako bude slučaj da u dugom vremenskom periodu preduzeće ne može pokriti svoje dugoročne prosječne ukupune troškove(LATC), ono će napustiti tu djelatnost. �Zbog toga, preduzeća na TPK u dugom vremenskom periodu nude proizvode po minimalnim dugoročnim prosječnim troškovima.

�Preduzeća na TPK u dugom roku ne može zarađivati ekstraprofit zbog ulaska drugih ponuđača. �Preduzeća zarađuju samo prosječan profit. �Cijena ima tendenciju opadanja. �Kada preduzeća dođu na nivo da ne mogu više snižavati troškove poslovanja, nastupa dugoročna ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku.

Ravnoteža preduzeća na TPK u dugom roku

Ravnoteža grane na tržištu potpune konkurencije �Ravnoteža grane se formira pod utjecajem granske ponude i granske tražnje. �Granska ponuda predstavlja ponudu svih preduzeća koja posluju u toj grani, a granska tražnja predstavlja tražnju svih kupaca koji se javljaju na tom tržištu. �Ravnotežna granska cijena (normalna cijena) je ona cijena pri kojoj pojedinačna preduzeća zarađuju samo prosječne profite. �Normalna cijena se ne formira u kratkom roku nego se njoj teži u dužem vremenskom periodu.

�Trenutni rok je tako kratko vremensko razdoblje koje ne dozvoljava povećanje ponude angažovanjem varijabilnih ili fiksnih faktora proizvodnje. �Na ravnotežnu cijenu u trenutnom roku dominantan utjecaj ima tražnja na tržištu, a ponuda ima dominantan utjecaj na ravnotežnu količinu. �Primjer: Ponuda ribe na tržnici

�Kratki rok je vremensko razdoblje u kome je moguće povećati ponudu angažovanjem dodatnih varijabilnih faktora. �U tom slučaju formira se tzv. subnormalna cijena kratkog roka. �Nakon porasta tražnje i rezultirajućeg porasta cijene, povećava se ponuda koja smanjuje cijenu na tržištu.

�Dugi rok je dovoljno dugo vremensko razdoblje u kojem se može povećati angažovanje varijabilnih faktora proizvodnje. �U dugom roku, funkcija ponude može imati tri oblika u zavisnosti od eksternih ekonomija i eksternih disekonomija. �U dugom roku opadaju troškovi proizvodnje nekih proizvoda, kao što je cijena električne energije, dok npr, troškovi proizvodnje nafte, troškovi proizvodnje čelika rastu. �Proporcionalni troškovi su npr. troškovi uzgajanja ribe, stočarstva, vinogradarstva, itd.

Normalna cijena u dugom roku

Normalna cijena u dugom roku

Zaključak �Savršena konkurencija je idealno zamišljena konkurencija u kojoj ne postoje troškovi tržišnih transakcija, koja nikada nije postojala u praksi, ali koja prikazuje ideal tržišnog stanja. �Dakle, riječ je o teoretskoj tržišnoj strukturi koja nam služi kao osnova procjenjivanja i vrednovanja ostalih tržišnih struktura( nepotpune konkurencije). �U praksi savremene ekonomije savršena je konkurencija rijedak slučaj (npr. proizvodnja pšenice), dok većina ostalih industrija ima obilježje nesavršene konkurencije. �Većina današnjih industrija spada negdje u spektar između savršene konkurencije i čistog monopola.

HVALA NA PAŽNJI