Vjebe iz predmeta Mikroekonomija Vjebe 10 ass Lejla

Vježbe iz predmeta Mikroekonomija Vježbe 10 ass. Lejla Dacić

TRŽIŠTE MONOPOLISTIČKE KONKURENCIJE I MONOPSON �Monopolistička konkurencija predstavlja takvu tržišnu strukturu gdje postoji mnogo prodavača, koji prodaju slične ali ne i istovjetne proizvode, gdje je ulazak i izlazak u granu i iz grane slobodan.

Pretpostavke tržišta monopolističke konkurencije 1. Relativno veliki broj učesnika (25, 40, 75, itd. ) 2. Blago diferencirani proizvodi (kvalitet, ambalaža, cijena, uslovi prodaje, marka proizvoda, itd. ) 3. Relativno malo tržišno učešće, 4. Ograničen stepen kontrole cijene (aktivno-pasivna politika cijena), 5. Ne može doći do tajnih sporazuma, 6. Ne očituje se međuovisnost preduzeća, 7. Sloboda ulaska i izlaska iz grane (postojanje određenih barijera- finansijske prepreke)

�Zajednički elementi sa savršenom konkurencijom su: 1. Velika brojnost prodavača, 2. Sloboda ulaska i izlaska, 3. Prihvatanje cijena ostalih ponuđača kao date. � Razlika između ova dva tržišta je u tome što prodavači na tržištu monopolističke konkurencije prodaju diferencirane proizvode koji su slični ali ne i identični i koji služe za zadovoljavanje iste potrebe. � Razlika u proizvodima može biti stvarna i prividna.

�Monopolističa konkurencija se najčešće susreće u maloprodaji i sektoru usluga( benzinske pumpe, frizerske radnje, restorani, itd. ) �Preduzeća nastoje proizvoditi nove proizvode kojima će osigurati konkurentsku prednost, pa makar i samo privremeno. �Imitacijom inovatorstva i ulaskom novih preduzeća u konkurenciju sa već postojećim elminirat će se ta prednost.

Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističe konkurencije u kratkom roku �S obzirom na elastičniju funkciju tražnje u odnosu na tržište monopola nivo ekstraprofita će biti niži nego na tržištu monopola u kratkom roku. �Pe-ravnotežna cijena, Qe –ravnotežna količina

Ravnoteža preduzeća na tržištu monopolističe konkurencije u dugom roku �U dugom roku preduzeće cijenom može pokriti samo dugoročni prosječni trošak (LATC) koji je na nižem nivou proizvodnje u odnosu na kratkoročnu ravnotežu. �Iako preduzeća na TMK ne zarađuje ekstraprofit cijena je viša nego na TPK, a količina manja.

�Zahvaljujuci diferencijaciji proizvoda, monopolistički konkurenti nisu savršeni supstituti. Potrošaci svaku marku doživljavaju drugačijom od drugih, a razlika je dijelom u sastavu proizvoda, a dijelom u potrošacevoj slici tog proizvoda. � Monopolistička konkurencija ne postavlja nikakve prepreke onima koji žele ući ili izaći sa tržišta. Novi se konkurenti bez ikakvih ograničenja slobodno javljaju na tržištu. �Na ovakvim tržištima prodaju se sapun, šampon i mnogi drugi proizvodi. �Slična je situacija i sa većinom proizvoda maloprodaje, jer se proizvodi prodaju u mnogo različitih trgovina koje međusobno konkurišu diferencirajući svoje usluge prema lokaciji, raspoloživosti i stručnosti osoblja, uslovima kreditiranja itd.

Monopson �Javlja se na tržištu na kome imamo veliki broj konkurentskih ponuđača na strani ponude, a samo jednog kupca na strani tražnje. �U praksi se ne sreće često, a karakteristično je za tržište faktora proizvodnje. �Npr. Ako na nekom području ima veći broj stočnih farmi iz kojih se proizvodi mlijeko a na strani tražnje imamo samo jednu mljekaru koja vrši otkup tog mlijeka.

�Često se ponuda rada, kao faktora proizvodnje posmatra kroz monopsonsku tržišnu strukturu, jer su fabrike i preduzeća ti monopsonisti koji angažuju potrebnu količinu rada. �Nabavna cijena monopsoniste nije zadana veličina, nego zavisi od njegovih pregovaračkih sposobnosti, a cijena gotovih proizvoda monopsoniste je zadata veličina. �On najčešće prodaje svoje proizvode na tržištu koje ima karakteristike tržišta potpune konkurencije i mora preuzeti cijenu sa prodajnog tržišta.

�Monopsonistički kupac može utjecati na cijene na tržištu i tako maksimirati svoj profit. Na primjer, država je monopsonistički, odnosno isključivi kupac, vojnog materijala, oružja, uniformi i opreme.

HVALA NA PAŽNJI