VIZIONARI ZAETNICI IDEJA U URBANOM PLANIRANJU OD 1880

VIZIONARI: ZAČETNICI IDEJA U URBANOM PLANIRANJU OD 1880. DO 1945.

UVOD moderno urbano i prostorno planiranje – nakon I. industrijske revolucije veliki značaj ‘’vizionara’’ – njihove ideje znatno doprinijele razvoju modernog urbanog planiranja ‘’vizionari’’ � Angloamerička skupina � Kontinentalno-europska skupina

ANGLOAMERIČKA SKUPINA u Engleskoj i Walesu od cca. 1860. god. – posebice nakon I. svj. rata – preseljavanje stanovništva na rub grada nakon I. svj. rata – isti proces i u SAD-u

KONTINENTALNO-EUROPSKA SKUPINA dr. pol. 19. i poč. 20. st. – nema širenja gradova kao u V. Britaniji i SAD-u stanovništvo živi u unutrašnjim dijelovima grada – velika gustoća naseljenosti visoke stambene zgrade (četiri do šest katova) izgrađene u kontinuitetu duž ulice stvaranje siromašnih područja u središtima gradova

ANGLOAMERIČKA SKUPINA EBENEZER HOWARD najutjecajniji u angloameričkoj skupini knjiga ''Garden Cities of Tomorrow'‘ uveo pojam tzv. vrtnog grada industriju decentralizirati iz grada (ili barem unutarnjeg dijela) – stvoriti ‘’novi grad’’ oko tvornice, u neizgrađenom dijelu ruralne okolice grada kombinira rad i život ljudi u zdravom okolišu generalizirao ideju razvoja jednostavnog ''poduzeća -grada'‘ u opće planirano kretanje ljudi i industrije u okolicu grada

PRIMJERI – GRADOVI PRVIH INDUSTRIJALACA – SVI SADRŽE HOWARDOVU IDEJU, MNOGI I DANAS FUNKCIONALNI New Lanark (Robert Owen; 1800. – 1810. ) Grad New Lanark Izvor: Hall, 2002. Saltaire kraj Bradforda (Titus Salt; 1853. -1863. ) Grad Saltaire Izvor: Hall, 2002.

Bournville kraj Birminghama (George Cadbury; 1879. – 1895. ) Grad Bournville Izvor: Hall, 2002. Port Sunlight kraj Birkenheada (William Hesketh Lever; 1888. ) Grad Port Sunlight Izvor: Hall, 2002.

u Njemačkoj tvrtka Krupp izgradila velik broj takvih naselja u Ruhru � najbolje sačuvan Margarethenhöhe (1906. ) koji sliči Bournvilleu i Port Sunlightu u SAD-u inženjer George Pullman Mortimer 1880. godine izgradio modelni grad Mortimer izvan Chicaga

KAKO OPRAVDATI GRADNJU VRTNIH GRADOVA? Dijagram ‘’tri magneta’’ Prednosti i nedostaci gradova i okolice Howardov dijagram ‘’tri magneta’’ Izvor: Hall, 2002.

grad – do 30 000 stanovnika okružen velikim zelenim pojasom podjela na ‘’dijelove’’ od 5000 st. – svaki bi sadržavao lokalne trgovine, škole i druge usluge na pješačkoj udaljenosti – ideja ‘’susjedstva’’ veća gustoća naseljenosti (37 kuća/ha; do 220 st. /ha) kad grad dostigne veličinu – formira se drugi grad – nastaje kompleks policentrične aglomeracije – ‘’Social City’’ Howardov ‘’Social City’’ Izvor: Hall, 2002.

sudjelovao u pokretanju dva vrtna grada: Letchworth i Welwyn oba pretrpila financijske gubitke – njegova vizija nikad nije u većoj mjeri realizirana Howardov vrtni grad Letchworth Izvor: Hall, 2002.

RAYMOND UNWIN I BARRY PARKER razvijali Howardove ideje izravno sudjelovali u gradnji Letchwortha i Welwyna B. Parker osnovao poduzeće za gradnju trećeg vrtnog grada – Wythenshawe R. Unwin se zalagao se za manju gustoću naseljenosti (oko 30 kuća/ha; 124 – 150 st. /ha) Plan vrtnog grada Wythenshawea Izvor: Hall, 2002.

RAYMOND UNWIN I BARRY PARKER B. Parker se zalaže za gradnju širokih cesta s drvoredima, tj. ''scenskih cesta'', koje prolaze uređenom okolicom tvrdi da bi prostor između gradova trebao biti okružen širokim cestama s drvoredima, dajući laku međupoveznicu između vrtnih gradova i grada Plan grada sa širokm cestama s drvoredima B. Parkera Izvor: Hall, 2002.

CLARENCE PERRY, CLARENCE STEIN I H. ALKER TRIPP C. Perry razvio ideju susjedstva - tijekom pripreme Regionalnog plana New Yorka (1920. ) ‘’susjedstvo’’ - dio socijalnog inženjeringa koji bi pomogao ljudima postići osjećaj identiteta sa zajednicom i mjestom sastoji se od gravitacijskog područja (1/4 milje) utjecaja osnovne škole, sadrži oko 1 000 obitelji (oko 5 000 ljudi) područje omeđeno glavnim prometnicama, koje djeca ne bi trebala prelaziti kritike ideje ‘’susjedstva’’ Plan grada podjeljen na jedinice susjedstva prema C. Perryu Izvor: Hall, 2002.

C. Stein – u lokalnim stambenim područjima treba fizički odvojiti pješačke puteve od automobilskog prometa prometne ulice dizajnirane prema hijerarhijskom principu – postoje glavni putevi i lokalne pristupne ceste dizajnirane po principu slijepih ulica, opslužujući male skupine kuća primjer grad Radburn Grad Radburn Clarencea Steina Izvor: Hall, 2002.

H. A. Tripp - nakon II. svj. rata britanski gradovi trebaju se rekonstruirati na temelju ‘’oblasti’’ umjesto glavne gradske ulice koja je imala mješovitu funkciju i više pristupa lokalnih ulica – hijerarhija cesta u kojoj su glavne prometne (arterijske) i pod-arterijske ceste oštro odvojene od lokalnih ulica samo povremenim pristupom takve ceste velikog kapaciteta i slobodnog protoka definirale bi velike blokove grada – svaki bi imao svoje trgovine i lokalne službe Plan grada s podjelom na oblasti prema H. A. Trippu Izvor: Hall, 2002.

PATRICK GEDDES I PATRICK ABERCROMBIE P. Geddes – naglašava značenje prirodne regije kao osnovni okvir za planiranje Geddesov način rada postao dio standardnog procesa planiranja: istraživanje karakteristika i trendova – analiza podataka – stvarni plan knjiga ‘’Cities in Evolution’’– koncentracije urbanog razvoja u pojedinim regijama (npr. West Midlands, Lancashire, Ruhr) u tim regijama suburbanizacija uzrokovala tendenciju spajanja gradova u velike urbane aglomeracije ili konurbacije – prvo korištenje ove riječi u engleskom jeziku

P. Abercrombie – pripremio ''Greater London Plan'' (1944. ) – u interakciju stavio ideje Howarda, Unwina i Geddesa grafički nacrt za budući razvoj velike regije s centrom u Londonu kao metropoli koja se proteže oko 50 km oko nje, a obuhvaća više od 10 milijuna ljudi cilj – planirana decentralizacija stotine tisuća ljudi iz pretrpanog grada i njihovo smještanje u niz novih planiranih zajednica, koje su od početka samodostatni gradovi za stanovanje i rad

FRANK LLOYD WRIGHT potpuno suprotne ideje svim prethodno navedenim planerima poželjno sačuvati neovisan život seoskih gospodarstva tvrdi da će masovno korištenje automobila u gradovima omogućiti širenje duboko u okolicu auto i jeftina električna energija – nestala potreba za koncentriranjem aktivnosti u gradovima disperzija kuća i radnih mjesta trend u budućnosti predložio prihvaćanje i poticanje ovih ideja razvojem potpuno raspršenog, planiranog, urbanog širenja male gustoće – ‘’Broadacre City’’ svaka kuća okružena ralom zemlje (dovoljno za rast usjeva), kuće spojene na ‘’superautoceste’’ – lako i brzo putovanje autom u bilo kojem smjeru predložio planirano naseljavanje uz cestu – benzinske postaje fokus trgovine i usluga za cijelo područje – predvidio shopping centre van grada 20 -ak godina prije pojave u Sjevernoj Americi Wrightov Broadacre City Izvor: Hall, 2002.

KONTINENTALNO-EUROPSKA SKUPINA ARTURO SORIA Y MATA predložio razvijanje linearnog grada (La Ciudad lineal) – razvoj duž osi prometa velike brzine i intenziteta glavna cesta koja vodi ravno kroz linearni centar grada kojom vozi tramvaj, s geometrijskim stambenim blokovima s obje strane predložio da se njegov linearni grad može izvesti u cijeloj Europi od Cadiza u Španjolskoj do Sankt Peterburga u Rusiji (2 900 km) uspio u izgradnji nekoliko kilometara izvan Madrida – postoji i danas ideja primjenjena u planu za London, Kopenhagen, Washington, Pariz i Stockholm Linearni grad (La Ciudad lineal) Arturo Soria y Mate Izvor: Hall, 2002.

TONY GARNIER I ERNST MAY T. Garnier – izradio dizajn za industrijski grad (Cité industrielle) (kao i Howardov vrtni grad) – samodostatno novo naselje s vlastitom industrijom i stanovanjem u neposrednoj blizini izduženi grad – razvoj po linearnoj rešetki, s obiteljskim kućama i vlastitim vrtovima kuće napravljene u potpunosti novim tehnikama betonskih konstrukcija (predvidio nacrte Le Corbusiera više od dvadeset godina ranije) Cité industrielle nikada nije izgrađen

E. May pored Frankfurta razvio niz satelitskih gradova (Trabantenstädte) u neizgrađenom, ruralnom dijelu okolice grada odvojene od njega zelenim pojasom nisu pravi vrtni gradovi prema Howardovom modelu – većina radnika morala putovati u grad postoje i danas

LE CORBUSIER arhitekt i urbanist Charles Edouard Jeanneret – jedan od tvoraca modernog pokreta u arhitekturi i jedan je od najslavnijih arhitekata njegove glavne ideje o planiranju sadržane u dva važna djela – The City of Tomorrow (Grad sutrašnjice) (1922. ) i The Radiant City (La Ville radieuse; Radijalni grad, 1933. ) tvrdi da tradicionalni grad postaje funkcionalno zastario zbog povećanja njegove veličine i povećanja zagušenja u centru povećanje urbane mase – više se napora ulaže u komunikaciju unutrašnjih područja, prije svega CBD-a (Central Business District) koji ima najveću pristupačnost i gdje se sve tvrtke žele smjestiti (npr. Manhattan)

problem zagušenja može se riješiti povećanjem gustoće – gustoća se povećava na jednoj razini i smanjuje na drugoj razini npr. velika gustoća u obliku masivnih, visokih građevina, oko svake od tih visokih građevina veliki udio slobodnog prostora (Le Corbusier se zalaže za 95%) ideju primjenio u njegovom planu Pariza (1922. ) – planiraju se neboderi odvojeni vrlo velikim područjima otvorenog prostora Le Corbusierova koncepcija ‘’La Ville radieuse’’ Izvor: Hall, 2002.

predlaže zamjenu radnih mjesta između centra i ruba grada čime bi se dobila praktički jednaka gustoća po cijelom gradu – smanjenje pritiska CBD, koji bi u konačnici nestao povećanje tokova ljudi kroz cijeli grad, umjesto jakog radijalnog toka u i iz centra grada, koji karakteriziraju gradove danas

ističe da se u grad može smjestiti novi i visoko učinkovit sustav urbanog prijevoza – uključuje željezničke linije i autoceste iznad površine zemlje tvrdio da je izmislio čvorove autocesta na više nivoa što osigurava slobodni protok prometa tvrdi da lokalna gustoća stanovništva pomaže održavati prijevozni sustav (primjer predgrađa Stockholma – veća gustoća stanovništva prisutna oko podzemne željezničke stanice nego dalje od nje)

nacrti prikazuju velika područja Pariza, uključujući i povijesne četvrti, sravnjene sa zemljom kako bi se mogla smjestiti nova urbana forma ideje vrlo rijetko primjenjene u izvornoj formi u planiranju gradova nakon Drugoga svjetskog rata, njegov opći utjecaj neprocjenjiv i njegove ideje nalazile primjenu u praksi kod mnogih arhitekata i planera npr. u ''Odjelu arhitekata londonskog županijskog vijeća'' (LCC); raščišćavanje i urbana obnova sirotinjskih četvrti gradnjom nebodera u V. Britaniji mnogobrojne kritike na nehumanost novih visokih zgrada Alton West u Roehamptonu Izvor: Hall, 2002.

ZAKLJUČAK bavili se izradom nacrta i planova o budućem stanju grada ili regije kako su ih htjeli vidjeti – manje se bavili planiranjem kao kontinuiranim procesom vidjeli su probleme društva i gospodarstva u fizičkom smislu te fizičko ili prostorno rješenje u vidu npr. cigle, čelika i betona socijalni problemi u gradu riješit će se izgradnjom nove sredine koja će zamijeniti staru problemi prometa riješit će se dizajniranjem radikalnog novog sustava kao dio nove urbane forme ipak ostavili svoj trag koliko po svojim ograničenjima toliko po svojim pozitivnim kvalitetama