VITEZOVI SREDNJEG VIJEKA POVIJEST Dario ivi 1 b

VITEZOVI SREDNJEG VIJEKA POVIJEST Dario Živić, 1. b

UVOD Srednjovjekovni vitezovi bili su moćni ratnici koji su se borili za svoga kralja i za svoju zemlju. Borili su se na konjima kako bi branili kraljeve posjede i utvrđene dvorce.

DRŽAVA Srednjovjekovno viteštvo utemeljio je franački vladar Karlo Veliki. Država Karla Velikog obuhvaćala je velik dio zapadne Europe, uključujući Francusku i znatna područja Italije i Njemačke. Srednjovjekovni vitezovi potjecali su iz zemalja koje su podpadale po Karlovu državu i stotinama su godina bili vrlo utjecajni u Europi.

VITEŠKI TURNIRI I DVOBOJI U mirnodopska vremena vitezovi su morali ostati u dobroj tjelesnoj formi i sačuvati stečene ratničke vještine. Zato su sudjelovali na turnirima.

TURNIRI Turniri su počeli kao borbe za šalu pri kojima su vitezovi mogli pokazati svoje ratničke vještine. U takvim borbama, koje su se zvale turniri, dvije ekipe vitezova borile su se jedna protiv druge na širokoj livadi. Prvi turniri održani su početkom 11. stoljeća. Pobjednički vitezovi imali su pravo zadržati konje i oklope od svojih protivnika. Poraženi vitezovi su ih mogli otkupiti.

S vremenom su turniri postali omiljeni i među običnim pukom. U 13. stoljeću postali su popularna zabava i smatrali se sportom. Posljednji viteški turnir održan je tijekom 17. stoljeća.

KRIŽARSKI RATOVI Križarski ratovi bili su vojni pohodi zapadnoeuropskih kršćana protiv muslimana na Bliskom istoku radi područja koje se tada zvalo Sveta Zemlja. Na tom se području nalaze Jeruzalem i Kristov grob. Obje su strane željele imati nadzor nad Svetom Zemljom.

POČETAK KRIŽARSKIH RATOVA Svetu Zemlju su 1040. godine zaposjeli muslimani. Njihove su vlasti prisilile kršćane da napuste Svetu Zemlju. Europski kršćanski vladari prestrašili su se da će muslimani htjeti osvojiti i neke dijelove Europe, zbog čega je 27. studenoga 1095. papa Urban II. Pokrenuo prvi križarski pohod. Planirao je pobijediti muslimane u Siriji i Palestini i zatim zahtjevati od njih da predaju Jeruzalem.

PRVI KRIŽARSKI RAT Vitezovi križari nisu nikada uspostavili nadzor nad Svetom Zemljom unatoč dugogodišnjim borbama. U prvom križarskom pohodu kršćani su pobjedili muslimane i zauzeli mnoge gradove. Međutim, muslimani su počeli uzvraćati udarce i 1144. godine preoteli su grofoviju Edessu koju su križari osnovali u tadašnjoj Siriji.

VITEZOVI REDOVNICI Tijekom križarskih ratova ustrojile su se posebne skupine vitezova. Ti su se vitezovi zavjetovali Bogu i svoje oklope ukrasili križevima. Postojale su tri glavne takve križarske skupine: hospitalci, Njemački ili Teutonski viteški red i templari.

ENGLESKI KRALJ RIKARD I. Rikard I. bio je jedna od najvećih ratnika među engleskim kraljevima. Vladao je od 1189. do 1199. , ali je kroz tih deset godina u Engleskoj proboravio samo šest mjeseci. Većinu vremena svoje vladavine proveo je boreći se u križarskim ratovima.

HERALDIKA Kada je vitez navukao pun oklop, bilo ga je teško prepoznati na bojnom polju. Zato su se vitezovi služili svojim grbovima kako bi ih se moglo idetificirati. Sustav pravila koji određuju izgled i uporabu grbova zove se heraldika.

ZNAMENITE BITKE SREDNJOVJEKOVNIH VITEZOVA Bitka kod Hastingsa Bitka kod Azincourta Opsada Jeruzalema Bitka kod Boswortha

KRAJ