Visoka kola elektrotehnike i raunarstva strukovnih studija Beograd
Visoka škola elektrotehnike i računarstva strukovnih studija Beograd Elektronska pošta mr Miloš Pejanović, dipl. inž. milos. pejanovic@viser. edu. rs
Sadržaj q Uvod q Uslovi q E - mail server q Protokoli kod e-mail servisa q Korisnički programi q Komunikacijski kanal q e-mail adresa q Struktura elektronske poruke q Pravila kod pisanja elektronske pošte q Sličnosti i razlike između klasičnog i Webmail-a mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 2
Uvod Elektronska pošta (e-mail, e-pošta) je Internet servis koji omogućava brzu i jednostavnu razmenu (slanje i primanje) poruka putem Interneta Poruke mogu sadržati tekst, slike, zvuk i sve ostale vrste datoteka ili njihove kombinacije (uz ograničenje veličine – postoji limit) mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 3
Uvod E-mail možemo razmenjivati sa bilo kim u svetu ko ima e-mail adresu. Poruka koju pošaljemo Internetom stiže za svega nekoliko minuta, a najčešće trenutno bude isporučena na odredište. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 4
Uvod Elektronska pošta (pored Web servisa) je jedan od najznačajnijih Internet servisa Prednosti elektronske pošte: -Višestruko manji troškovi slanja pošte ne ovaj način u odnosu na klasičan način slanji pisane pošte; -Omogućen pristup el. posti sa bilo koje lokacije; -Velika brzina prenosa pošte (za nekoliko sekundi). -Omogućeno slanje multimedijalnih sadržaja mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 5
Uslovi Za funkcionisanje e-pošte neophodno je: - mail server, - korisnički program za e-poštu (mail client), -komunikacijski kanal između njih i – - pravila za komunikaciju (mail protocol) mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 6
E - mail server Server ima ulogu „provajdera“ između korisnika e-pošte, gde mail server prikuplja i čuva poruke za korisnike koji imaju svoj elektronski sandučić (mailbox) na serveru, i prosleđuje poruke za ostale korisnike prema drugim mail serverima. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 7
Protokoli kod e-mail servisa Najrašireniji protokol za slanje e -pošte je SMTP (Simple Mail Transfer Protocol), a za preuzimanje poruka sa mail servera POP 3 (Post Office. Protocol version 3) protokol. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 8
Protokoli kod e-mail servisa q Simple Mail Transfer Protocol (SMTP) je Internet standard za elektronsku poštu mail (e-mail) preko Internet Protocol (IP) mreže. q Post Office Protocol (POP) je standardni Internet protokol koji koriste lokalni e-mail klijenti za primanje e-mail od udaljenog servera preko TCP/IP konekcije. POP i IMAP (Internet Message Access Protocol) su dva najyastupljenija Internet standard protkola za primenje e-mailova. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 9
Protokoli kod e-mail servisa SMTP je protokol koji ne sadrži informacije koje autoriziraju onog koji šalje e-poštu, (zato se sa anonimnih ulaza ne mogu slati poruke). mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 10
Protokoli kod e-mail servisa POP 3 je protokol kojim se primaju poruke i koji koristi login i password da bi sa account-a skupio poštu. Većina mail servera "znaju" oba protokola, tako da se oba mogu koristiti i za slanje i za primanje poruka. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 11
Protokoli kod e-mail servisa IMAP je protokol novijeg datuma za čitanje poruka sa mail servera. Njegove dobre osobine posebno dolaze do izražaja ako se radi na više računara jer se poruke ne preuzimaju u celosti, već samo zaglavlja poruka, što znatno smanjuje vreme potrebno za prenos podataka. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 12
Mail server POP 3 SMTP Isto mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 13
Korisnički programi za e-poštu služi za preuzimanje i čitanje poruka koje su pristigle u e-sandučić na mail serveru, kao i za sastavljanje i slanje novih poruka. Koristi se veliki broj korisničkih programa za preuzimanje i slanje e-pošte, a najpoznatiji su: Outlook Express (osnovni program u Windows operativnim sistemima), Microsoft Office Outlook (nalazi u satavu Microsoft Office instalacije) mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 14
mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 15
Komunikacijski kanal Kao komunikacijski kanal između korisničkog programa i mail servera najčešće se koristi Internet ali se sve više e-pošta koristi kao interno komunikacijsko sredstvo u srednjim i većim preduzećima. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 16
e-mail adresa se dobija od lokalnog ISP-a (Internet Service Provider) prilikom pretplate, ali postoje i mnogi besplatni e-mail servisi. Adresa ima jedan od oblika: korisnik@domen ime. prezime@domen korisnik@računar. domen. Adresa se sastoji od dva dela, prvi je deo korisničko ime, a drugi deo je domen računara. Ta dva dela spajaju se znakom @ (at) koji je obavezni deo adrese. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 17
e-mail adresa Korisnici imaju jedinstvenu adresu elektronske pošte. Struktura adrese elektronske pošte: imekorisnika@naziv. ISP. domen mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 18
e-mail adresa Kod pisanja e-poruke veoma je važno adresu napisati tačno, jer poruka neće biti poslata ako i samo jedan znak bude pogrešno napisan. e-mail adrese nemaju razmaka u sebi. Portovi. Protokol POP 3 koristi port 110, dok SMTP port 25. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 19
e-mail adresa Zaštita i problemi e-mail-a. Za razliku od ostalih vidova slanja poruka u email-u postoje dodatni vidovi zaštite, kao što su: - provera autentičnosti poruke; - zaštita od prisluškivanja, jer zaštićenu poruku može da pročita samo korisnik kome je poruka namenjena, a uz to postoji garancija da nije falsifikat. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 20
Besplatni e-mail servisi Za dobijanje e-mail adrese, od servisa koji nude besplatne usluge e-mail, neophodno je otići na Web stranice servisa i ispuniti neko-liko obrazaca sa ličnim podacima (koji ne moraju biti istiniti), izabrati korisničko ime i lozinku i tako dobiti besplatnu e-mail adresu. Za korišćenje besplatnog e-maila nije potrebno imati instaliran nikakav dodatni softver nego se sve radi na njihovim Web stranicama, odnosno kroz browser. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 21
Struktura elektronske poruke Elektronska poruka ima propisanu strukturu: zaglavlje i telo poruke. Zaglavlje poruke sadrži ključne podatke na koje se elektronske adrese poruka šalje i šta je predmet poruke. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 22
Struktura elektronske poruke Sastoji se iz četiri celine: - elektronska adresa primaoca poruke; - elektronske adrese na koje se prosleđuje poruka koja ima karakter cirkularnog pisma (elektronske adrese primaoca su otkrivene); - elektronske adrese na koje se prosleđuje poruka koja ima karakter cirkularnog pisma (elektronske adrese primaoca su sakrivene); - Tema poruke. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 23
Zaglavlje poruke u e-mail klijent aplikaciji Elektronska pošta mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 24
Zaglavlje poruke U polje Za: (engleska verzija aplikacije: To: ) malim slovima, abecedom, upisuje se elektronska adresa na koju se poruka šalje. Po pravilu se upisuje adresa jednog primaoca. U polje Cc: upisuju se adrese primalaca koji će takođe, primiti poruku. Poruka sa istim sadržajem poslata na više adresa naziva se cirkularnim pismom. Elektronske adrese primalaca razdvajaju se separatorima (razdelnicama) koje imaju oblik (, ) ili (; ). Primer: Cc: zoran. petrovic@eposlovanje. org; nemanja. jovanovic@gmail. com; milos. jovic@yahoo. com mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 25
Zaglavlje poruke U polje. Bcc: upisuju se imena primalaca cirkularnog pisma kad želimo da sakrijemo elektronske adrese primalaca. Uvek postoje razlozi da sakrijemo elektronske adrese primalaca poruke, jer je elektronska adresa pojedinca njegova privatna stvar mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 26
Zaglavlje poruke Od izuzetne je važnosti tekst koji upisujete u polje Tema: (engl: Subject). Ovo je polje u kojem treba dati naslov vašoj poruci. Tema poruke treba da odražava njen sadržaj, koji je ekspliciran u telu poruke. Tema poruke ne pripada pravilima adresiranja i zato se piše u tekstualnom obliku, sa upotrebom Velikih i malih slova, interpunkcije i lokalnog pisma (ćirilica ili latinica). mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 27
Zaglavlje poruke Tema poruke treba da bude tako osmišljena da zainteresuje primaoca, da poruku po prijemu otvori i pročita. Na primer: Ispitne obaveze iz Internet servisa? Istraživanja pokazuju da u 90% slučajeva Internet korisnik odmah čita poruke koje stižu od određenih pošiljalaca, kao i poruke kod kojih je jasno opisana tema poruke. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 28
Ako u polje Tema: ne upiše ništa. Aplikacija za elektronsku poštu tada u poruci generiše tekst (No Subject), što stiže u poruci primaocu. Primalac će, već na osnovu iskustva, malo pažnje posvetiti ovoj poruci. Ako takvu poruku ne šalje poznato lice ili kompanija, najverovatnije je neće pročitati. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 29
Zaglavlje poruke Već po temi poruke, iskusni korisnici Interneta mogu pretpostaviti koje poruke ne treba da otvaraju. Ako su napisane na drugim jezicima, radi se o SPAM pošti, koja možda sadrži i kompjuterski virus. Moderni mejl serveri (na strani provajderskih kuća) imaju inteligentne filtre za filtriranje nepoželjnih poruka. Internet klijenti za elektronsku poštu takođe sadrže odgovarajuće alate za upravljanje dolaznim porukama, tako da se danas u velikoj meri sprečava mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 30 distribucija neželjene elektronske pošte.
Telo poruke je prozor u koji korisnik upisuje sadržaj poruke. Sadržaj poruke može se pisati lokalnim pismom i jezikom (srpski; ćirilica). Guglov servis elektronske pošte – Gmail, sadrži alatke za korekciju gramatike i pravopisa za tekst na srpskom jeziku. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 31
Zaglavlje poruke, u datoteci koja se procesira preko Interneta primaocu, sadrži sledeće podatke: -Ime pošiljaoca i elektronsku adresu; - adresu primaoca; - adresu servera preko kojeg je poruka poslata, kao i servera koji su prihvatali i dalje prosleđivali poruku na njenom putu do odredišta; - datum i vreme slanja - naziv aplikacije (programa) koji je korišćen za slanje poruke; - adresu na koju će se slati povratni odgovor (reply), po naznaci samog pošiljaoca (pošiljalac može naznačiti da se odgovori na njegovu poruku šalju na drugu elektronsku adresu), i dr. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 32
Zaglavlje poruke - primer Delivery-date: Mon, 14 Feb 2011 13: 07: 58 +0100 Received: from n 66 d. bullet. mail. sp 1. yahoo. com ([98. 136. 45. 91]) by cpanel 21. orion. rs with smtp (Exim 4. 69) (envelope-from <sentto-4207204 -4736 -1297685249 To: elektronskoposlovanje@yahoogroups. com In-Reply-To: <914423. 43547. qm@web 113402. mail. gq 1. yahoo. com> X-Originating-IP: 98. 138. 85. 22 From: Tomislav Tankosic <tomislav. tankosic@yahoo. com> X-Yahoo-Profile: tomislav. tankosic Sender: elektronskoposlovanje@yahoogroups. com MIME-Version: 1. 0 Subject: elektronskoposlovanje] Odbrana seminarskih radova iz Sociologije u ponedeljak Reply-To: elektronskoposlovanje@yahoogroups. com mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 33
Telo poruke Dužina teksta nije ograničena. Kod većine klijent aplikacija e-pošte, moguće je praviti nacrt (draft) poruke, koji se zadržava u memoriji vašeg računara sve dok po vašoj oceni ne dobije izgled da može da se distribuira primaocu. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 34
Pravila kod pisanja elektronske pošte - Koristite jasne naslove; uključite dovoljno informacija tako da primalac zna o čemu ste pisali u e-poruci pre nego što otvori poruku; - Nikad ne ostavljajte prazan red pod nazivom „Tema”; - Nikad nemojte koristiti VELIKA slova u paragraf tekstu; to se smatra neuljudnim i teže je čitati; - Koristite gramatiku i pravopis. Ako je e-poruka nerazumljiva i sadrži nepravilno napisane reči, biće teže komunicirati; - Izbegavajte unošenje brojeva kreditnih kartica, lozinki i drugih osetljivih informacija u e-pošti; mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 35
Pravila kod pisanja elektronske pošte - Kada odgovarate na poruke, unesite dovoljno teksta iz originalne poruke tako da osoba razume o čemu ste pisali. Nemojte slati čitavu prepisku; - Uključite potpis na kraju svake e-poruke. Potpis obično uključuje vaše ime, adresu e-pošte i možda druge značajne informacije. Trudite se da potpis bude kraći od četiri reda; - Pišite što kraće e-poruke i pokušajte da koristite kratke pasuse. Obično je korisno staviti prazan red između pasusa; - Nemojte slati velike količine podataka ljudima koji ih nisu tražili. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 36
Sličnosti i razlike između klasičnog i webmeila Na prvi pogled, ne postoje razlike između klasične elektronske pošte, koja se ažurira preko programa koji dolaze u paketu sa operativnim sistemom i elektronske pošte koja se ažurira preko weba. Postoji potpuna kompatibilnost, tako da pošta poslata sa jedne elektronske platforme bez problema se isporučuje na drugoj. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 37
Sličnosti i razlike između klasičnog i webmeila Kod klasične elektronske pošte, korisnik kod podešavanja računa (naloga) treba da upiše nazive dolazećeg – POP 3 i odlazećeg – SMTP servera provajderske kuće, preko koje šalje i prima elektronsku poštu. Preko dolazećeg, POP 3 servera dovlači se sva pošta koja je čekala na isporuku na računaru vašeg provajdera, uključujući i neželjene pošiljaoce i sadržaje. Takođe, poruke se automatski isporučuju u vaš računar sa datotekama u prilogu. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 38
Sličnosti i razlike između klasičnog i webmeila Ovakva tehnologija dovodi do toga da isporuka pošte nekad potraje, a da se vaše poštansko sanduče (Inbox), može vremenom opteretiti i blokirati prijem novih poruka. Ovo se kod klasičnog načina ažuriranja elektronske poštec može dogoditi kako sa računarom klijenta, tako i sa POP 3 serverom, koji ima ograničeni prostor za skladištenje vaših nepreuzetih fajlova elektronske pošte. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 39
Sličnosti i razlike između klasičnog i webmeila Nasuprot tome, na webmailu, sve poruke nalaze se na udaljenom računaru. pristupom Inboxu udaljenog račuunara, vi možete da izbrišete neželjene poruke na udaljenom serveru, bez dovlačenja kopije u vaš računar. Ono što u okviru prozora pregledača weba vidite – to su zaglavlja novih poruka. Na osnovu sadržaja zaglavlja, otvarate i dovlačite samo one poruke koje smatrate zanimljivim i značajnim. Ostale zadržavate neko vreme na udaljenom serveru ili. Pejanović, ih brišete. mr Miloš dipl. inž. 40
Sličnosti i razlike između klasičnog i webmeila Osim toga, ako se opredelite isključivo za klasičan imejl klijent (kao što je Windows pošta), onda poštu možete da ažurirate samo sa jednog računara. Kako pošta stalno stiže, kad niste pored svog računara, nećete moći da proveravate poštu. Kod webmaila, poštu možete da proveravate sa bilo kojeg računara koji je priključen na Internet. U tome se ogleda ogromna prednost webmaila za poslovne korisnike, za koje je blagovremeno raspolaganje informacijama od neprocenjive važnosti. mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 41
Pitanja ? mr Miloš Pejanović, dipl. inž. 42
- Slides: 42