Virtualni kolski knjiniar Sonja piranec Mihaela Banek Zorica
Virtualni školski knjižničar! Sonja Špiranec Mihaela Banek Zorica JLL
Je li ovo budući scenarij naše struke?
l knjižnice su u 21. stoljeće ušle kao javno dobro, čuvari društvenih i intelektualnih vrijednosti l od opac-a do interneta računala stvaraju nove mogućnosti za knjižnične korisnike
l knjižnice su aktivni svjedoci svih tehnoloških revolucija (počevši od izuma pisma do danas) l danas je doslovce sve na kušnji. . . od autorskih prava, pristupa i cijene informacija do njihove upotrebne vrijednosti l autori polemiziraju na temu preživljavanja intelektualnog nasljeđa iz prošlosti u digitaliziranoj budućnosti
hipermedijsko okruženje l nove tehnologije po prvi puta omogućuju nastanak globalnog civilnog društva. l razvija se svijet telekomunikatora, virtualnih potrošača i građana te elektroničkih učenika koji pohađaju virtualne škole u kojima informacije postaju ključ za ekonomsku i društvenu integraciju
mogu li knjižnice preživjeti doba interneta? prilagodba ili nestanak?
l mogu li knjižnice preživjeti doba interneta? ¡transformacije iz analognog u digitalno ¡nove podjele knjižnica ¡suvremeni informacijski servisi ¡nova zanimanja informacijskih specijalista
u potrazi za odgovorom. . .
virtualne knjižnice
i što sada? l knjižnice moraju korjenito mijenjati vlastitu organizaciju, način i metode rada l nužna je stalna reorganizacija ako žele opstati moraju se neprekidno prilagođavati korisničkim navikama i potrebama
nova zanimanja informacijskih stručnjaka l informacijski specijalist l informacijski arhitekt l digitalni knjižničar l inženjer znanja
suvremeni informacijski servisi imaju sljedeća obilježja … l ne posjedovanje građe, već omogućavanje njezinog korištenja l ne posudba građe, već pristupačnost njezinog sadržaja l ne bibliografski zapis, već dostupnost cjelovitom tekstu l nužnost trenutnog pristupa (učitavanje u realnom vremenu)
novo informacijsko okruženje l dinamičnost, komunikativnost, integracija, centralizacija … l zabilježeno znanje postaje interaktivna mreža l informacije su opće globalno dostupne l knjižnica je sve manje mjesto/lokacija a sve više proces, “gateway” – informacijska platforma l novi mediji i ITC sve se više integriraju
knjižnice se trebaju razvijati u smjeru dinamičkih portala l one postaju informacijske platforme za svoje korisničko okruženje (profitne/neprofitne organizacije, akademska/znanstvena zajednica) l informacijska ekologija - kvalitetni informacijski filtri (zaštita od mnoštva informacija, zaštita od “loše znanosti”)
informacijski specijalist ¡sudjeluje u pretraživanju, pronalaženju i evaluaciji informacija iz različitih izvora poput Interneta, komercijalnih baza podataka i dr. ¡izrađuje za pronađene informacije evaluacijski sažetak u obliku anotacije ¡proučava ponašanje korisnika, bilježi i analizira njihove zahtjeve, aspekte korištenja informacijskih sustava
informacijski arhitekt ¡sudjeluje u kreiranju web stranica, web portala znanja te složenih Internet sustava za upravljanje znanjem (ovakav sustav temelji se na sadržaju pretežito dokumentacijske prirode kao što je: projektna dokumentacija, e-mail korespodencija u vezi nekog projekta, dokumenti koji se mijenjaju u realnom vremenu itd. ), ¡izrađuje taksonomiju sustava, ¡kontrolira rječnike termina, ¡dizajnira stranice upita i odgovora lokalnih pretraživača, odlučuje o nazivlju naslova, podnaslova i poveznica u sustavu te uspostavlja navigaciju kroz sustav
digitalni knjižničar ¡ sudjeluje u izgradnji digitalne knjižnice kao proširenog oblika postojeće matične knjižnice, ¡ putem odgovarajućeg programskog rješenja oblikuje digitalne zbirke
inženjer znanja (engl. knowledge engineers) ¡modeliraju ekspertno znanje na način da dijagnosticiraju varijable koje ulaze u obradu, ¡utvrđuje kako te varijable smisleno povezati, ¡kreira virtualne varijable, ¡formira uzročno - posljedične veze, ¡upisuju pravila, a sve to u suradnji s ekspertom iz domicilnog područja
Što nas još čeka….
- Slides: 21