VIDEO ZAPIS Neboja Lazarevi prof Inf UVOD Pod
VIDEO ZAPIS Nebojša Lazarević, prof. Inf.
UVOD Pod video tehnologijom podrazumevamo elektronske procese i uređaje za snimanje, prenos, obradu i reprodukciju pokretnih slika sa zvukom ili bez njega. ‐ najmanje 16 sličica u sekundi da bi čula vida bila zadovoljena ‐ 1920 godine utvrđen standard od 24 sličice u sekundi ‐ 1928 godine prvo TV emitovanje signala tj. videa * tri sistema ANALOGNOG kodiranja NTSC (30 fps, 525 horiz i vertikalnih linija) PAL ( 25 tj. 50 poluslika u sekundi, 625) SECAM (25 tj. 50 poluslika u sekundi, 625) ‐ Jedan od razloga je i frekvencija strujnog napajanja – Amerika 60 Hz Evropa 50 Hz ‐ Potreban KONVERTOR za reprodukciju jednog materijala na drugom sistemu i obratno ‐ Sa digitalnom TV (HDTV sistem kodiranja, 5. 1 surround zvukom) prestaje potreba za sinhronizacijom frekvencije, standardi su postali internacionalni DVB (Digital Video Broadcasting) – standardi digitalne televizije * DVB-T za zemaljsku televiziju * DVB-C za kablovku televiziju * DVB-S za satelitsku televiziju
TEHNOLOGIJA PRIKAZA VIDEO MATERIJALA Prvi rekorder nastao 1951 godine a 1956 je prva emisija snimljena – preteče 1980 ih. . . ‐ Betamax i VHS kasete Digitalne kamere 1990 ih (formati Video 8, DV, Mini DV) ‐‐‐CD i DVD rezači. . . TEHNOLOGIJA EKRANA CRT (Monitori sa katodnom cevi) – TFT, plazma, LCD i LED ekrani (buduća je 3 D tehnologija)
Uvod u digitalni video Digitalni video je najkompleksniji vid multimedije koji u sebe uključuje i grafiku, i zvuk, i drugo. Digitalni video nalazi se u profesionalnoj I amaterskoj produkciji, obuhvata snimanje, arhiviranje, prenos I reprodukciju. Temelji se na sličnim principima kao i animacija (brzo prikazivanje niza kadrova), ali se kod videa radi o pokretnim slikama. Slika na ekranu kod digitalnog videa se dobija tako što se u jednoj sekundi jedna za drugom prikažu 30 nepokretnih slika (okvira, engl. frame) najvišeg kvaliteta. Frejm (slika) Da bi se nizom slika predstavio prirodan pokret, najmanje 12 sekvencijalnih slika mora biti prikazano u jednoj sekundi. Broj slika naziva se frejm rejt (engl. Frame rate). Ukoliko je frejm rejt manji od 12 u sekundi, gledalac, može umesto prirodnog pokreta, da uoči zasebno svaku sliku. Time se iluzija koja nastaje fenom retinalne perzistencije (osobina oka) gubi.
Izvori video materijala: Računar možemo povezati s uređajima (videokamera, videorekorder, DVD uređaj, TV kartica, mobilni telefon. . ) i od njih preuzeti video material Kod analognog zapisa, svako umnožavanje i pravljenje nove generacije snimka nepovratno dovodi do narušavanja kvaliteta u odnosu na prethodni, ili originalni snimak. Digitalni zapis, predstavljen nizom binarnih brojeva, kada se umnožava ne gubi na kvalitetu, što je njegova prednost.
Rezolucija slike (frame-a) i Aspect Ratio-format slike Kod digitalne televizije, kao i kod računarskih ekrana, rezolucija se predstavlja određenim brojem piksela najčešćeu odnosu horizontalnih I vertikalnih piksela. Na primer, SD digitalni video PAL formatima puna. HD rezolucija 1920 x 1080 piksela. Odnos širine i visine pokretnih slika došao je iz 35 mm fotografskog filma – 4: 3 ili 1, 33: 1. Ovakav odnos, pojavom televizije 50‐ ‐ih godina XX veka, prestale su da primenjuju filmske produkcije zbog straha od gubitka publike. Tada su se pojavljivali najrazličitiji široki formati poput: Cinemascope, Techniscope. . . Široki ekrani (engl. widescreen) postali su veoma popularni I odnos 16: 9 ili 1, 85: 1 postao je filmski standard za većinu filmskih produkcija. Popularnošću filmova, televizija postepeno u SD format prelazi na 16: 9, a danas je gotovo nemoguće kupiti televizor odnosa strana 4: 3. rezoluciju 720 x 576 piksela, dok je
Digitalni video - zapis • u multimedijske projekte ugrađuje se digitalni video – svaki pixel pojedinih kadrova predstavljen binarnim brojevima Bitna su 4 elementa: o broj frejmova u sekundi, o veličina prozora unutar kojeg se prikazuje video, o kvaliteta slike, o brzina prenosa podataka uređaja za pohranu (hard disk, CD‐ROM) • princip iluzije kretanja kao i kod analognog videa s manjim brojem frejmova (kadrova) u sekundi (10‐ 15 kps) – ispod 10 kps izgleda kao serija slika • veličina prozora – broj pixela koji se prikazuju vodoravno i okomito, neke tipične veličine: 160× 120, 240× 180, 320× 240, 640× 480. . . • kvaliteta slike: 8‐bitna i 24‐bitna reprezentacija za predstavljanje slike • na veličinu datoteke s videom utiče i zvuk • opšte pravilo za veličinu: 1 Mbit po kadru ili 30 Mbit po sekundi • smanjivanje ili broja pixela ili veličine prozora u kojem se gleda video + komprimovanje • kompromis između kvalitete digitalnog videa i veličine datoteke
PRIMER ČUVANJA 1 secunde video ‐ zapisa Parameteri videa: 640 X 480 veličina kadra 30 kadrova u sekundi 24 -bita za prikaz 16 mil. boja 44. 1 KHz, 16 -bit Stereo Audio (CD kvaliteta) Potrebna količina bytova za spremanje slike: 640 X 480 pixela = 307, 200 pixela po kadru 307, 200 X 30 kps = 9, 216, 000 pixela po sekundi 9, 216, 000 X 3 -bajta po pikselu = 27 MB po sekundi Potrebna količina bajtova za 44, 100 KHz X 16/8 X 2 = 176, 400 bajta po sekundi Ukupno: 27, 648, 000 + 176, 400 = 27, 824, 400 = 28 MB po sekundi videa čuvanje zvuka:
- Slides: 11