VEZIVNO TKIVNA MASAA REFLEKSNA MASAA Zdenka Bonjak Strukovni

VEZIVNO TKIVNA MASAŽA (REFLEKSNA MASAŽA) Zdenka Bošnjak Strukovni učitelj- mentor

�Izvodi se čvrstim podražajnim potezima po koži, radi liječenja određenih oboljenja lokomotornog sustava i oboljenja unutrašnjih organa. �Tehnika kod koje obrađujemo tkivo s naglaskom na neuromuskularne zone, putem kojih smanjujemo blokadu pojedinih dijelova tijela ili organa, te poboljšavamo cirkulaciju. �Vrlo efikasna metoda za opuštanje kroničnih područja stresa, ukočenosti, išijasa, te starih dugotrajnih ozljeda.

DEFINICIJA VTM �To je tehnika masaže koja isteže vezivno tkivo, vraća mobilnost dermisu i hipodermisu te pridonosi preoblikovanju kolagena �ZBOG SNAŽNOG REFLEKSNOG UČINKA OPISUJE SE KAO

POVIJE ST � 1929. Elizabeth Dicke odgovorna za razvoj VTM �Otkrila je da se u koži i potkožnom tkivu nalaze refleksne zone boli za muskulaturu i unutrašnje organe

VEZIVNO TKIVO �U širem smislu je : Potkožno tkivo - Potporno tkivo s kostima, hrskavicom, tetivama i ligamentima - Tkivo u kojem su smješteni živci i krvne žile (16 % težine tijela) -

ORGANIZACIJE TJELESNOG OSJETA �Tjelesni osjeti – osjeti koji nastaju posredstvom receptora u koži i potkožnom tkivu u lokomotornom aparatu ili unutrašnjim organima �Impulsi koji potječu iz tih receptora dospijevaju u CNS putem spinalnih osjetnih živaca i stražnjih spinalnih korijenova. �Sam osjetni doživljaj nastaje u velikom mozgu, na temelju aferentnih impulsa koji pristižu iz receptora

KOŽNI AREALI Postoji: � 8 cervikalnih osjetnih korijena � 12 torakalnih osj. korijena � 5 lumbalnih osj. korijena � 5 sakralnih osj. korijena �Osj. korijeni se spajaju s leđnom moždinom na dorzalnoj strani �Svakom korijenu pripada kožna area (DERMATOM ) iz koje on provodi

RASPORED DERMATOMA �je u pojasevima �Susjedni dermatomi se u manjoj ili većoj mjeri preklapaju

Djelovanje VTM Na bolesno 1. promijenjeno vezivno tkivo (ožiljci, lokalne smetnje cirkulacije) 2. Na regulaciju cirkulacije (na prokrvljenost i lokalni osjećaj topline) 3. Na kemijske procese (mogućnost vezanja vode u vezivnom tkivu) 4. Refleksno djelovanje preko CNS-a na reakcije u udaljenim organima.

�Najvažnije djelovanje VTM je segmentno povezano refleksno djelovanje funkcija- motorike, lučenja i cirkulacije unutrašnjih organa. �Refleksno djelovanje moguće je preko spinalnih živaca

PODRUČJA DJELOVANJA SPINALNIH ŽIVACA DERMATOMI � Područja djelovanja spinalnih živaca u koži i potkožnom tkivu MIOTOMI � Područja djelovanja spinalnih živaca u mišićima ENTEROTOMI � Područja djelovanja spinalnih živaca u organima

PRAKTIČNA PRIMJENA VTM � Čvrsti potezi � Izvode se srednjim prstom, a ponekad i četvrtim � Prsti se mogu povlačiti koso ili ravno po površini kože � Oboljelo tkivo obrađuje se prvo površinski, a zatim dubinski � Svaka obrada započinje i završava na lumbalnom dijelu

TEHNIKA VTM �Mala obrada - osnovna obrada �Velika obrada - mala + rame, lopatica, ruka, noga, potiljak, vrata, glava �VAŽNO – VTM izvodi se parcijalno

Primjena VTM u ortopediji �Kod skolioze radi otklanjanja napetosti i poremećaja u funkciji leđne muskulature �Zbog učestale boli u donjim ekstremitetima potrebni su tretmani VTM nogu � Skolioza - postranično iskrivljenje jednog dijela ili cijele kralješnice

PRIMJENA VTM U REUMATOLOGIJI Cervikocefaln i sindrom ( degerativne promjene gornjeg dijela vratne kralježnice) Cervikobrahijalni sindrom ( degerativne promjene donjeg dijela vratne kralježnice) Lumbosakralni sindrom (degenerativne promjene donjeg dijela lumbalne kralježnice) � Epikondilitis- upala tetive ekstenzora šake � Sindrom bolnog ramena - upala mekih tkiva u području ramena - VTM radi otklanjanja boli i sniženja tonusa mišića

Primjena vtm u kozmetici 1. Nabrojite pokrete vezivno tkivne masaže 2. Nabrojite i objasnite indikacije za vezivno tkivnu masažu 3. Nabrojite i objasnite kontraindikacije za vezivno tkivnu mas. 4. Opišite redoslijed vezivno tkivne masaže nogu 5. Opišite redoslijed postupka vezivno tkivne masaže lica 6. Objasnite pripremu za vezivno tkivnu masažu 7. Opišite pokret „gusjenica” u vezivno tkivnoj masaži 8. Objasnite zašto vezivno tkivnu masažu izvodimo parcijalno 9. Objasnite zašto je vezivno tkivna masaža dobar izbor kada

LEĐNA MOŽDINA �mozak kontrolira većinu aktivnosti našega tijela, a proteže se samo do područja gornjega dijela vrata. �Ispod toga, leđna moždina prenosi poruke između mozga i ostalih dijelova tijela i obratno. �lice posjeduje izravnu vezu s mozgom, ( lice i muskulatura lica neovisni su o leđnoj

�leđna moždina proteže se od baze mozga do donjega dijela leđa. � Oštećenje leđne moždine može uzrokovati poteškoće u kretanju ili osjetui može poremetiti funkciju pojedinih unutarnjih organa. �Kod ozljede leđne moždine na određenoj visini, dijelovi tijela ispod mjesta ozljede bit će zahvaćeni gubitkom osjeta ili pokreta ili obiju funkcija.

�Da bi se izbjeglo oštećenje, leđna je moždina zaštićena kralješnicom �Kralješaka ima 29 i postavljeni su jedan povrh drugoga. �Zbog jakih savijanja, trešnje i udaraca svaki je kralješak pokriven i odvojen od sljedećega diskom. �Disk je načinjen od spužvaste tvari koja ima fukciju ublažavanja udaraca i savijanja �Ligamenti (čvrste veze među kostima) drže kralješke na okupu i omogućavaju vratu i leđima savijanje i okretanje.

�Svaki kralješak ima otvor, tako da kada su spojeni, čine čvrsti koštani tunel kroz koji prolazi leđna moždina (medula spinalis). �Na taj je način leđna moždina zaštićena od mogućega oštećenja.

4 DIJELA KRALJEŠNICE vratna kralješnica (cervikalna), koja drži uspravno vrat. �leđni (torakalni), a proteže se otprilike do visine struka. �slabinski dio (lumbalni) �trtični (sakralni) dio. �

VRATNI DIO KRALJEŠNICE � postoji 8 pari živaca i 7 kralješaka. � živci označeni kao C 1 do C 7 nalaze se iznad odgovarajućega broja kralješka. � živac označen kao C 8 smješten između sedmoga vratnog C 7 i prvoga torakalnog T 1 kralješka.

TORAKALNI I LUMBALNI DIO �Za torakalni (grudni) i lumbalni dio kralješnice svaki od brojem označenih živaca leži ispod odgovarajućeg broja kralješka. �Postoji 12 grudnih i 5 slabinskih kralješaka.

�U donjim dijelovima leđne moždine (ispod drugog slabinskog kralješka) živci ne izlaze više točno s kralješcima �To je stoga što leđna moždina završava mnogo više nego što sjedaće kosti označavaju kraj hrptenjače.

�zadnji dio slabinskih i sakralnih živaca nalikuje na konjski rep unutar spinalnoga kanala. �Taj je dio poznat kao cauda equina (kauda ekvina), što na latinskome znači upravo "konjski rep". �Sakralni se dio zapravo sastoji iz jednog koštanog dijela s pet pari živaca koji izlaze kroz otvore na kosti.

GORNJI MOTORNI NEURONI �Leđna je moždina veza između spinalnih živaca i mozga. �Živci koji leže samo unutar i jedino u leđnoj moždini nazivaju se gornji motorni neuroni (GMN). �Oni idu samo između mozga i spinalnih živaca. �Ogranci spinalnih živaca izvan leđne moždine ulaze u pojedina tkiva vašega tijela.

DONJI MOTORNI NEURONI �Spinalni živci nazivaju se također i donji motorni neuroni (DMN). �Pri kretanju, mozak odašilje poruke preko leđne moždine (GMN), do spinalnih živaca (DMN). �DMN nosi ove poruke prema mišićima kako bi usklađivali komplicirane pokrete kao što je npr. hodanje.

�Pri osjetu, informacije (obavijesti) se skupljaju u DMN i šalju leđnom moždinom u mozak. To omogućava svjesne reakcije osjeta kao što je napr. hladno ili toplo. �DMN i GMN odašilju poruke različitim živčanim nitima. �Unutar leđne moždine, niti GMN složene su u tzv. spinalne tračke. �Svaki tračak nosi poruku samo u jednom smjeru, gore ili dolje.

2 GLAVNA DIJELA SPINALNOG ŽIVCA DMN-a �jedan dio sadrži obavijesti koje se odnose na kretanje iz leđne moždine do mišića. Naziva se motornim dijelom živca. Svaki motorni dio spinalnoga živca povezan je sa stanovitom grupom mišića. �Drugi dio DMN nosi poruke koje se odnose na osjete kao što je toplo ili hladno iz tijela u leđnu moždinu. Taj se dio zove osjetilni (senzorni) dio spinalnoga živca.

DERMATO M �Različiti tipovi osjeta i opipa prenose se leđnom moždinom u mozak. To uključuje bol, dodir, hladnoću, vibraciju, tlak, te saznanje o tome gdje se i koji dio tijela nalazi u prostoru, a da ga se ne gleda �Svaki senzorni (osjetilni) dio spinalnoga živca sakuplja osjetilne obavijesti iz stanovitoga područja kože tijela.

DERMATO �M Svako se to područje naziva dermatom i križa se s određenom visinom leđne moždine.

Hval a! Zdenka Bošnjak Zdenkabosnjakzg@gmail. c om 095 910 94 96