VETINA BESEDNITVA I JAVNI NASTUP Doc dr Danijela
VEŠTINA BESEDNIŠTVA I JAVNI NASTUP Doc. dr Danijela Bjelja
Stil (jezik) besede – elocutio v Govori mereni satima, umiru za sat. v Bitno je šta se govori, ali i kako se govori. v Ciceron: koliko govornika, toliko stilova.
Govorni i pisani stil v Govorni stil je direktniji i ličniji, manje obavezujući, više emocija, više iskaza, pisani suprotno.
Vrste i karakteristike stila v Antički stil: jednostavan, zbijen, sadržajan. v Azijantski: kitnjast, uzvišen, razvodnjen. . . v Rimljani dele na dva stila: jednostavan (prost) i snažan (po emocijama). Bez obzira na mnoštvo stilova svi bi trebali biti, jednostavni, jasni i razumljivi. Odlike stila određuju mnogi faktori: živost i slikovitost, jednostavnost i jasnoća, upotreba raznih figura „zapad stoji na stanovištu“. Public speaking figure svodi na dve: figure zvuka (ritam, rimovanje, i figure misli (metafore, preterivanja, umanjivanja).
Česte figure: poređenje, ponavljanje, gradacija, anafora (počinjanje rečenice istom rečju), retorsko pitanje kojim se ne daje odgovor, on se podrazumeva: „Zar je bolji mir“. Antiteza, personifikacija, ironija, metafora skraćeno poređenje „čelična volja“. Metonimija, zamjena riječi drugom bliskog značenja), sinegdoha (zamena značenja jedne riječi drugom „izgubio je krov nad glavom (misleći na kuću). Za stil je bitno lepo izražavanje. Jasnoća ideje, jasnoća stila. Kako poboljšati stil: truditi se, raditi, vežbati. Govorničke vežbe.
Držanje (izlaganje) govora – actio Možda će slušaoci zaboraviti o čemu ste pričali, ali će zapamtiti da li ste govorili dobro. I najbolji dokaz u govoru, nije čvrst, ako niste uverljivi. Prezentacija besede je najbitnija. Tema besede uslovljava prezentaciju. Public speaking ovom elementu daje prioritet. Prevelika patetika može ugroziti govor, koji može biti protumačen kao izvještačen, neiskren, čak smešan. U govoru budi svoj, ne imitiraj, uspostavi kontakt očima, pazi na pozu, ne vrpolji se, govori dovoljno glasno.
Vokalna ekspresija Glas je prednost, ali i hendikep, što mogu biti genetski faktori. Mora se raditi na poboljšanju glasa. Dobar glas nije dovoljan. Artikulacijanačin izgovora glasova, pravilno disanje. Govorne mane, mucanje, č, ć, mogu dekoncetrisati besjednika, ali to može biti i simpatično i ne predstavlja apriori nedostatak. Nekad su greške plod nemara, ne otvaramo usta dovoljno, „mrmljamo“. Akcent-naglasak je bitan.
Ruso: akcent je duša govora. Primer: gore, no što gore dole“. Nepravilan akcent i dikcija skreću pažnju sa sadržaja na greške. Akustični elementi pokazuje emotivni naboj. Intonacija predstavlja raspored glasova u tonskoj skali, visinu tona. Glasnost predstavlja čujnost govora prema slušaocu. Tempo je brzina izgovora. Modulacija je slična glasnosti i tempu-ona ih povezuje.
Cezura Pauza u govoru. Lat. Cesso prestati, oklevati. Pauza je dobro sredstvo naglašavanja važnog. Dobra pauza može biti efektnija od bilo koje reči. Pauza povećava pažnju slušaoca, a koristi i samom govorniku, skriva uzbuđenje, tremu. Previše pauza nije dobro, govor monoton.
Retorski šumovi Drhtanje glasa, ruku, bledilo, ukočen pogled, Kao da se bojimo tišine, pauze. Aa, hm, ovaj, onaj, ali, znači. . . Kako ovo izlečiti, prvo dijagnoza, biti svestan šuma.
Gestovi i jezik tela Glas i pokreti najvažniji prema slušaocu. Mnogo toga se može iskazati bez reči, gestom. Pokret ruke, glave, lica pogled okom, dopunjuju riječi, daju im potpuni smisao. Slušajte isti govor uživo i na radiju. Važno je kako mimika prati reč. Gestom ipak ne smete skrenuti pažnju sa osnovne poruke, upravo suprotno, ojačavate poruku prema slušaocu.
Poza je bitna, sama poza unaprijed utječe na slušaoca. Pogled mora često biti na slušaocu. Ruke su najveći problem, nekima ih treba zalijepiti. Prekomjerna gestikulacija čini govor neozbiljnim. Mimika - izraz lica važna, potvđuje ili osporava tvrdnju. U public speaking-u, govor tijela jako važan.
Greške i nepredviđene okolnosti Ø Greške u govoru se mogu svakome desiti. Ø TV voditelji koji često griješe. Ø Problem „tabula raza“ se dešava svima. Ø Neke pauze se ne vide, pauza kao izlaz iz problema. Problem su slušaoci koji dobacuju, mogu vas zbuniti, ali ako im dosjetljivo odgovorite, dobijate prednost.
Ilustracija Ø Doprinosi interesovanju slušaoca, ali ne preterujte. Public speaking obilato koristi, povećava samouverenost, razbija monotoniju, podržava glavnu poruku. U sudskim govorima pokazivanje dokaza je efektno, slike, i sl. Ø Danas je najviše u upotrebi Power point. Ima i pozitivne i negativne strane. Ilustracija treba samo da ojača neku tvrdnju.
Ø Objašnjenje predmeta se može zasnivati na nizu definicija, tumačenja, slikovitom opisivanju, navođenju primera, klasifikacijama, sagledavanju pitanja po pojedinim oblastima itd. Ø Govor valja koncentrisati samo na one glavne tačke koje su od suštinskog značaja. Ø Zaključak je izuzetno važan dio besede. U njemu treba zaokružiti i konačno plasirati osnovnu poruku jasno i efektno. Tu više nema mjesta za dileme, dodatne argumente, digresije. Ø Svaki govor je jedna vrsta pozorišta, a zaključak je finale predstave. U zaključku slijedi obraćanje emocijama slušalaca.
KRATKI SAVJETI Ø Za razvoj i uspijeh govorničke vještine presudno je znati izabrati prave riječi, izreći ih na najupečatljiviji način, pravim tonom i pri tome ne biti ni preopširan ni prekratak. Ø Dobar govornik treba imati blage manipulativne karakteristike ali se manipulacijom ne smije služiti kao sredstvom komunikacije.
Ø Vežbom i svesnim korigovanjem manjkavosti u verbalnom izražavanju mogu se postići odlični rezultati, što svakako ima za cilj ostavljanje dobrog utiska i jasnog i uspešnog prenošenja svojih ideja i stavova. Da biste ostavili utisak jasnog i estetski lepog izražavanja možete na sledeći način vežbati:
v Glasno čitanje tekstova koji su vam na raspolaganju, v Čitanje teksta uz naizmjenično menjanje brzine čitanja, v Izgovaranje teško izgovorljivih reči, v Brzalice, v Vežbajte da pravilno i razložno izgovarate reči, v Prilikom vežbe izgovora vodite računa da pravilno akcentujete svaku reč, v Vežbati kratko i jasno izražavanje izbegavajući poštapalice, odnosno svesno ih izbaciti (ovaj, onaj. . . ),
v Umiriti misli pre nego počnete rečenicu, v Pazite da se vaš glas ne povišava na kraju rečenice kako ne bi ispalo da konstantno postavljate pitanja, v Jasno iznesite svoj stav, v Vežbati pred ogledalom gdje ćete pratiti svoj stav, držanje tela, gestikulaciju rukama, pogled. . .
Ø Dobar govornik sem govornih vještina mora svesno kontrolisati svoje neverbalno izražavanje. Sem verbalne komunikacije svako od nas ima i onu manje svjesnu, takozvanu, neverbalnu komunikaciju, pa tako treba uvijek imati na umu, sledeće: v Šta radite sa rukama, da li ih pokrećete u gestu, v Da vam ton bude što prirodniji, v Da se ne prenaglašavaju reči, v Da je vaše izražavanje sinhronizovano i u ritmu.
- Slides: 20