Velika seoba naroda i stvaranje varvarskih drava Uzroci
Velika seoba naroda i stvaranje varvarskih država
Uzroci • Uglavnom su se selila germanska plemena, čija prapostojbina se nalazila na prostoru severne Nemačke, južne Danske i Švedske • Smatra se da je najvažniji uzrok velike seobe naroda to što su varvarski narodi postepeno prelazili sa lova na primitivnu zemljoradnju i stočarstvo, pa im je bilo potrebno više zemlje i pašnjaka • Osim toga, došlo je do spuštanja nivoa zemlje u nekim delovima severne Nemačke, što je dovodilo do čestih i razornih poplava
Početak Velike seobe naroda • Početak Velike seobe naroda 375. god. kada su Huni prošli kroz “vrata naroda” (izmedju Urala i Kaspijskog jezera) • Oni su osnovali plemenski savez na prostoru donjeg toka Volge, Dona i na severnom Kavkazu • Posledica seobe Huna bila je seoba germanskih plemena prema granicama Rimskog carstva (prema dunavskom limesu) • Germani pripadaju indoevropskoj grupi naroda; prapostojbina im je bila prostor severne Nemačke, Danske i južne Švedske • Rimljani su dozvoljavali pojedinim plemenima da se nasele na granicama carstva, pod uslovom da brane granice carstva • Velika seoba je okončana seobama i hristijanizacijom Madjara i Normana u 10. veku
Goti • Prva plemena na koja su Huni naišli bili su Goti • Goti su pripadali istočnoj grupi germanskih naroda • Goti su se delili na istočne Gote (Ostrogote) i zapadne Gote (Vizigote) • Sredinom 4. veka Goti su primili arijansko hrišćanstvo, u to vreme hrišćanski misionari su proširili hrišćanstvo i medju ostalim istočno-germanskim plemenima: Gepidi, Vandali, Burgundi, • Ostrogoti su živeli severno od Crnog mora, a Vizigoti na prostoru nekadašnje rimske provincije Dakije. • Huni su 375. god pokorili Ostrogote • Nakon poraza Ostrogota, Vizigoti su sklopili sporazum sa Rimljanima, po kojem su priznali vlast rimskog carstva a zauzvrat dobili pravo da se nasele u oblastima pored Dunava
• Došlo je do sukoba Vizigota i rimskih činovnika, pa su Vizigoti počeli da pljačkaju oblasti u kojima su bili naseljeni • Bitka kod Hadrijanopolja (Jedrene) 378. god. -težak poraz Rimljana • Posle ove bitke pustošili su prostor Balkanskog poluostrva i Panonije • 410. god. predvodjeni Alarihom Vizigoti su opljačkali Rim. • Posle smrti Alariha, nasledio ga je Ataulf, koji se najpre naselio u južnoj Galiji, a zatim je pod pritiskom rimske vojske prešao u severnu Španiju i tamo osnovao državu • Na prostorima Španije, oni su se borili protiv Vandala i Alana, u borbama protiv njih je poginuo Ataulf • Nakon njegove smrti, koristeći slabosti Rima, Vizigoti su osvojili i južnu Galiju, osnovavši Tolosadsku kraljevinu, sa prestonicom u gradu Tuluzu • Medjutim, početkom 6. veka Vizigote su porazili Franci i preoteli su im južnu Galiju, tako da se vlasti Vizigota protezala samo u Španiji. • Vlast Vizigota u Španiji opstala je do 711. god. , kada su veći deo Španije osvojili Arabljani.
Kretanje Vizigota
Huni • Pokorivši Ostrogote, Huni su nastavili napredovanje na zapad i osnovali su plemenski savez u Panonskoj niziji. • Njihova država se na vrhuncu moći prostirala od Alpa do Kaspijskog jezera, tada ih je predvodio Atila (434 -453); on je u mladosti služio u rimskoj vojsci • Atila je napadao i Istočno i Zapadno rimsko carstvo. • Do odlučujuće bitke sa rimskom vojskom je došlo 451. god. na Katalaunskim poljima; Rimljane je predvodio iskusni vojskovodja Aecije, a dobar deo vojske činili su germanski saveznici • Atila je poražen u ovoj bici, a ubrzo je iznenada i umro. • Nakon njegove smrti sva plemena su se osamostalila od hunske vlasti, a hunski savez se raspao.
Germanska plemena na zapadu • U velikim seobama, krajem rimske epohe, neki narodi su nestali, neki narodi su se stopili sa drugim narodima a neki su stvorili države kraćeg ili dužeg trajanja • Vandali: najpre su osnovali kraljevinu na Pirinejima (Španija), pod pritiskom Vizigota prelaze u severnu Afriku, osvajaju ju je izmedju 429 i 439. god. , gde konačno osnivaju državu, sa centrom u Kartagini. • Kao pristalice arijanskog hrišćanstva, proganjali su pravoverne hrišćane i konfiskovali crkvenu imovinu • Država im je opstala do 534. god. kada je osvojio vizantijski car Justinijan • 455. god. opljačkali su Rim (termin vandalizam) • Burgundi: osnovali su kraljevinu u jugoistočnoj Galiji, trajala je do 534. god. kada su je osvojili Franci
• 493. god. Ostrogoti, predvodjeni Teodorihom, srušili su državu Odoakra, osnivaju svoju državu na severu Italije, sa centrom u Raveni. Tu državu je osvojio vizantijski car Justinijan 555. god. • Smatra se da u modernom italijanskom jeziku ima oko 70 reči gotskog porekla • Teodorih je zadržao rimsko pravo i negovao je rimsku kulturu. • U ovom periodu dolazi do stapanja rimske senatske aristokratije sa germanskom aristokratijom i formiranja nove vladajuće klase (preteča budućih feudalaca)
Evropa 526. god.
• Tokom 5. veka germanska plemena Angli i Sasi prešla su u Britaniju i zauzela južni i istočni deo, potisnuvši Kelte na sever i zapad (Škotska, Vels i Irska) • Germani su osnovali više kraljevina: Kent, Eseks, Veseks, Saseks, Nortumbrija, Mersija • Iz ovog perioda potiče i legenda o kralju Arturu, vodji keltskog otpora protiv Germana
• U Italiju su 568. god. upali Langobardi, koji su se nastanili u ravnici, na severu Apenina, po njima je oblast dobila ime Lombardija. • Langobardska kraljevina postojala je do 774. god. , kada su je uništili Franci.
- Slides: 12