Veba 5 Evaporacija isparavanje i vetar Evaporacija predstavlja
Vežba 5. Evaporacija (isparavanje) i vetar
• Evaporacija predstavlja isparavajuću snagu vazduha - isparavanje vode u vidu vodene pare sa površine zemlje iz vodenih sistema, okeana, mora itd. Zavisna je od relativne vlažnosti vazduha i temperature. Pri porastu T vazduha raste i evaporacija, pri porastu e 1 evaporacija opada. Ona je uslovljena i nizom drugih faktora: jačinom vetra, intenzitetom sunčeve radijacije, atmosferskim pritiskom.
• Postoji i izvesna ritmičnost • Dnevna: noću se smanjuju T, pa evaporacija opada, a danju je obrnuto i • Sezonska: leti je najveća, a zimi je najslabija evaporacija. • Najveća evaporacija je na otvorenim staništima. U zatvorenim staništima kakva su šumska dolazi do modifikovanja T i e 1 što direktno utiče na evaporaciju. Merenjem evaporacije dobijamo uvid u ekonomisanje neke životne zajednice vodom. Vrednosti evaporacije su najmanje u nivou zemlje, a velike na većim visinama i na otvorenom prostoru. • Jedinica za evaporaciju je ml 3/min.
• Evaporacija je kao fizički proces veoma slična fiziološkom procesu transpiraciji. • I transpiracija praktično predstavlja gubljenje vode. • Transpiracija je regulativni proces zavisi od strukture i adaptacija same biljke ali i od faktora od kojih zavisi evaporacija. • Proces transpiracije je regulisan dodatnim mehanizmima kao što su stome, one se zatvaraju kad je T visoka. Na suvim staništima biljke poseduju i dodatnu zaštitu u vidu dlakavog omotača ili žlezda sa etarskim uljima kojima biljka stvara posebnu nanoklimu. Tu su i zadebljala kutikula ili kripte na površini listova kojima se modifikuje neregulativna transpiracija (kutikularna i lenticelarna). Jedinica transpiracije je mg/gr/min. • Jedan biljni organizam tokom dana oda 2 x veću količinu vode od svoje težine, a tokom vegetacione sezone i
• Piheov evaporimetar je još u upotrebi, baš zbog svoje jednostavne, za mikroklimatska merenja prikladne konstrukcije. Sastoji se od tanke graduirane cevi na kojoj se nalazi skala sa podelama koje označavaju mm, skala može biti i u kubnim cm. • Gornji kraj cevi je zatvoren i ima alku za vešanje a donji je otvoren. • Cev se puni destilovanom vodom do nultog podeljka. • Zatim se cev poklopi naročitim koturićem upijajuće hartije (U). • Prečnik ovog koturića iznosi 3 cm a debljina 0. 5 mm. Hartiju pridržava mesingana opruga (F). • Cev se okreće na dole a voda počinje da isparava sa papira. Količina isparene vode u datom intervalu vremena se očitava na urezanoj cevi.
Vetar (kretanje vazdušnih masa) • Kretanje vazdušnih masa nastaje usled razlika u nejednakom vazdušnom pritisku, ili zbog nejednakog zagrevanja kopnenih i vodenih masa, ili nejednake gustine vazduha na polovima (veća gustina) i ekvatoru. Vetar povećava transpiraciju i isušuje biljke, a može da izazove i fizičke povrede.
• Sa druge strane postoji i njegovo korisno dejstvo omogućuje procese 1)anemofilije (oprašivanje putem vetra) cvetovi sa redukovanim perijantom, na istoj visini od zemlje (Poaceae). 2)anemohorija (rasejavanje putem vetra) posebni dodaci na plodu i postavljanje ploda direktno na udar vetra - krilce (Carpinus, Populus, Ulmus, Betula, Acer) dlakavi dodatak (Asteraceae, Salicaceae), ili veoma sitna semena koja lako raznosi vetar (Orchidaceae, Ericaceae).
• Postoje i vrste koje stvaraju kesaste plodove čime se smanjuje specifična težina, imaju aerodinamičan oblik pa ih vetar lako raznosi (Physalis alkekengi).
• Kotrljani (Crambe tatarica, Erucastrum armoracioides, Ceratocarpus arenarius, Salsola kalii, Statice tatarica) su vrste koje predstavljaju posebnu formu biljaka koja omogućuje kotrljanje cele biljke ili samo loptasta stabla, vetrom i time efikasno rasejavanje. Nastanjuju otvorena staništa (pustinje, polupustinje, stepe).
Anemometar • Merenje: Za upotrebu u mikroklimatskoj stanici najbolje je koristiti ručni anemometar sa polukuglama po Robinsonu. On služi za merenje srednje brzine vetra. Sastoji se od osovine na koju su pričvršćene 4 polukugle pomoću prečki, tako da se mogu vrteti oko osovine. Pomoću ovog anemometra se meri srednja brzina vetra u nekom vremenskom intervalu.
• Ručni anemometri mogu biti tako građeni da pokazuju pređeni put u metrima za određeno vreme (mehanički ručni anemometri) ili trenutnu brzinu vetra (električni ručni anemometri). • Ako pokazuju pređeni put onda se mora meriti i vreme sekundarom. • Primer čitanja kazaljki na anemometru. • Pre merenja • 0067832 • Posle merenja • 0070597 • Razlika je 2. 765 m podeljeno sa vremenom 10 min (600 s) dobija se srednja brzina vetra 4. 6 m/s.
Odnos evaporacije na 100 cm, relativne vlažnosti vazduha i transpiracije, vrste Stipa capillata, u stepskoj zajednici (Chrysopogonetum pannonicum), u Deliblatskoj peščari, tokom jednog dana (22. 08. 1975). Grafik 1. Vreme merenja h 6 7 8 9 10 Evaporacija 0 0, 1 0, 3 0, 4 0, 8 100 98 92 85 6 7, 7 11, 6 11 12 13 14 15 16 17 18 0, 7 0, 9 1 0, 8 0, 6 0, 4 0, 2 0, 1 73 70 63 56 54 65 70 90 98 9, 5 14, 3 9, 3 10, 7 7, 1 7 1, 3 0 ml 3/min Relativna vlažnost % Transpiracij a mg/g/min 6, 9
Grafik 2. Konstruisanje ruže vetrova za Beograd. Čestina pravca vetrova i «tišine» , u %, za period od 36 godina (1925 -1960), za osam pravaca, na području Beograda. C – period tišine (263), broj dana kada vetar ne duva Pravac N NE E SE S SW W NW C X u % za 36 god. 33 15 40 111 24 25 69 54 263 u cm 3, 3 1, 5 4, 0 11, 1 2, 4 2, 5 6, 9 5, 4 26, 3
- Slides: 13