VANOST VISOKOKOLSKIH KNJINIARA U IZGRADNJI DIGITALNIH ZNANSTVENIH ZBIRKI

VAŽNOST VISOKOŠKOLSKIH KNJIŽNIČARA U IZGRADNJI DIGITALNIH ZNANSTVENIH ZBIRKI Andreja Zubac, dipl. knjižničar i prof. Split, 15. -18. 10. 2014.

15. -18. 10. 2014. Andreja Zubac Godine 2012. novi poslovni zahtjevi: 1. 2. 3. 4. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Sveučilište Agencija za znanost i visoko obrazovanje Matična ustanova / sveučilišna sastavnica (brojčani podaci za kvalitetu same ustanove) 5. Zavod za statistiku.

15. -18. 10. 2014. Andreja Zubac 1. Potrebe Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta: Točan broj citata i indeksiranost radova nastavnika u zvanjima (Web of Science i Scopus) za namjensko financiranje znanosti u: 1. prirodnim 2. tehničkim 3. društvenim 4. humanističkim znanostima. (Umjetnička područja se izostavljaju, za sada!)

15. -18. 10. 2014. 2. Potrebe (zahtjevi) sveučilišta: Andreja Zubac a) Namjensko financiranje znanosti. Na primjeru Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku vidljivo je da visokoškolski knjižničari dostavljaju znanstvenu produktivnost svojih nastavnika Rektoratu (reference radova i broj citata članaka) i to svatko za svoju sastavnicu prema zadanom obrascu navođenja za svaku pojedinu godinu (http: //www. unios. hr/~albert/financiranje/index. php http: //www. unios. hr/~albert/financiranje/dokui/obrazac. DH. pdf ). . b) Od 2014. godine e-časopis University News – objedinjuje reference znanstvenih radova u časopisima za svaku godinu. Knjižničari kontinuirano dostavljaju reference radova nastavnika iz sastavnica prema zadanom obrascu navođenja.

15. -18. 10. 2014. Andreja Zubac 3. Agencija za znanost i visoko oobrazovanje traži: Znanstvenu izvrsnost – znanstvenu produktivnost: a) 10 istaknutih međunarodnih časopisa Bitno je obrazložiti zašto su to istaknuti časopisi (IF, poredak (engl. ranking) u komercijalnim bazama podataka ili drugi oblik VREDNOVANJA časopisa*) b) 10 najvažnijih članaka/knjiga nastavnika na sveučilišnoj sastavnici.

15. -18. 10. 2014. Andreja Zubac 4. Potrebe (zahtjevi) sveučilišnih sastavnica – unutrašnja kvaliteta jedne sastavnice § Ukupan broj svih radova same sastavnice i godišnja produktivnost pojedinoga nastavnika, citiranost i indeksiranost. § Izdavanje potvrda o citiranosti i indeksiranosti radova svakome nastavniku (dokazni materijal za matično povjerenstvo - bitno za biranje u zvanja i kvalitetu same sastavnice). § Stručna pomoć pri upisivanju radova u CROSBI (podrška nastavnicima). § Savjeti oko časopisa u kojima bi nastavnici mogli objaviti rad.

15. -18. 10. 2014. Andreja Zubac 5. Zavod za statistiku § IR OBZAZAC – DRŽAVNI ZAVOD ZA STATISTIKU Zahtijeva brojčane podatke o radovima nastavnika po područjima znanosti i brojke o radovima o različitim vrstama časopisa s međunarodnom i domaćom recenzijom.

PRAVILNIK - komercijalne baze podataka: Pravilnik o izboru u znanstvena zvanja (znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik u trajnome zvanju). (NN 84/05, 100/06, 138/06, 120/07, 71/10, 116/10 i 38/11) § DRUŠTVENE ZNANOSTI: Current Contents, Web of Science (SCI, SSCI, AHCI), ABI/INFORM, ASSIA – Applied Social Sciences Index and Abstracts, BIOSIS Previews, CAB Abstracts, Caredata Abstracts, Computer and Information Systems Abstracts, Criminal Justice Abstractas, Criminal Justice Periodical Index, CSA – Cambridge Scientific Abstracts, Current Law Index, Current Legal Theory, DOIS – Documents in Information Science, Econ. Lit – American Economic Association’s electronic database, ERIC – Educational Resources Information, European Legal Journal Index, Francis, Geobase, Human Resources Abstracts, IBSS – International Bibliography of the Social Sciences, Index to Foreign Legal Periodics, Index to Legal Periodicals, Information Science Abstracts, International Labour Documentation, INSPEC, ISI Proceedings, Journal of Economic Literature, LISA – Library and Information Science Abstract, MEDLINE, NCJRS – National Criminal Justice Reference Service Abstracts Database, Neue Kriminologische Literatur, PAIS International – Public Affairs Information Services, Population Demographics, Psych. INFO, Psyc. Lit (Psychological Abstracts), CSA – Social Services Abstracts, Sociological Abstracts, Worldwide Political Science Abstract.

15. -18. 10. 2014. Pomoć u izgradnji kvalitetnih digitalnih znanstvenih zbirki koje pomažu nastavnicima Andreja Zubac Knjižničari mogu pridonijeti: § kroz poznavanje vrste i namijene komercijalnih baza podataka § kroz osiguravanje pristupa i pretplate na odgovarajuće zbirke komercijalnih baza podataka za sastavnicu na kojoj je zaposlen § kroz vještinu pretraživanja i vrednovanja znanstvenoga rada te kroz poznavanje bibliometrije § kroz uvrštavanje digitalnih znanstvenih sadržaja (članaka, časopisa, zbornika) kolega nastavnika/ predavača/ znanstvenika u digitalne zbirke komercijalnih baza podataka § postavljanjem radova (posebice knjiga i zbornika) na mrežne stranice knjižnice ili fakulteta § unošenjem radova prije objave u institucijski repozitorij/arhiv ako ga sastavnica posjeduje.

Vrsta i namijenjenost komercijalnih baza podataka Knjižničar treba znati (s obzirom da se ti poslovi od njega zahtijevaju): § tko je proizvođač komercijalne baze podataka § koje zbirke časopisa i knjiga posjeduje određena baza podataka § kojim je područjima znanosti namijenjena određena komercijalna baza podataka.

Osiguravanje pristupa i pretplate na odgovarajuće zbirke komercijalnih baza podataka za ustanovu na kojoj je zaposlen § Uspostavljanje kontakata i učestala komunikacija s izdavačima i predstavnicima komercijalnih baza podataka. § Vođenje brige o cijeni koja je promjenjiva. Cijena ili visina pretplate ovisi o: PDV-u u državi, broju sastavnica kao pretplatnika, broju preuzimanja dokumenata na računalo/mobitel/e-čitač/tablet i sl. , broju korisnika, o godištima časopisa u zbirkama i dr. § Pregovaranje s knjižničarima ostalih sastavnica, upravom i računovodstvom da bi se dobio manji konzorcij srodnih fakulteta na razini jedne države. To je proces koji traje. . .

Cijena godišnje pretplate – važnost manjega konzorcija Dogovorena cijena je najčešće tajna! Ako se više sastavnica odluči pretplatiti na jednake zbirke jedne baze podataka, cijena pretplate je znatno niža, tj. ona se dijeli na broj zainteresiranih sastavnica u konzorciju. Ako se tri umjetničke akademije odluče za pretplatu dvaju digitalnih zbirki u sastavu neke baze podataka prikladne za njihovu ustanovu na razini Republike Hrvatske, svaka će platiti jednu trećinu iznosa. Primjerice, ako godišnja cijena pretplate na dvije digitalne zbirke časopisa iznosti 600 eura, svaka sastavnica izdvojit će 200 eura godišnje iz vlastitih sredstava.

Vještina pretraživanja znanstvenoga rada bibliometrije: i te vrednovanja poznavanje 2014. § Potrebno je poznavati vrstu svake komercijalne baze podataka navedene u Pravilniku. § U pravilu, pretraživanje baza podataka je jednostavno. § Za pristup komercijalnim bazama podataka potreban je korisnički identitet. § Wo. S i Scopus su citatne baze (baze u kojima se mjeri citiranost i indeksiranost); Wo. S - poredak časopisa u kategoriji/kvartili i faktor odjeka).

15. -18. 10. 2014. Andreja Zubac Uvrštavanje digitalnih znanstvenih sadržaja (članaka, časopisa, zbornika) § Pravilnikom najtraženije komercijalne baze podataka THOMSON REUTERS-a: a) Wo. S http: //wokinfo. com/publisher_relations/journals/ http: //ipscience. thomsonreuters. com/info/journalsubmission 2/? x=2 6&y=2 Za uvrštavanje u Wo. S poželjno je da je cjeloviti tekst na engleskome jeziku, ali prihvaćaju i radove koji imaju bibliografske podatke na engleskome jeziku (ovisi o području znanosti). Popunjava se obrazac, a časopisi se dostavljaju poštom nakon izlaska određenoga broja. Postupak njihovih recenzija traje i do dvije godine (ovisi koliko često časopis izlazi godišnje). Ukoliko časopisi ne ispunjava njihove uvjete, on se odbija. U slučaju da se časopis odbije stavlja se zabrana na ponovno apliciranje u razdoblju od dvije, tri, pet godina. . . To je vrijeme potrebno za preradu časopisa prema njihovim obrascima poslovanja. a) CC – slični uvjeti (isključivo engleski jezik)!

Primjeri uvrštavanja publikacija: 15. -18. 10. 2014. Andreja Zubac SCOPUS Prednost daje radovima objavljenim na engleskom jeziku, ali prima i časopise na drugim jezicima ovisno o području znanosti (važno je da su bibliografski podaci na engleskom). ERIC – baza podataka koja je prije svega namijenjena području odgoja i obrazovanja. Primjerena je znanstvenicima učiteljskih fakulteta i filozofskih fakulteta. Zahtijeva registraciju na njihovu stranicu pa tek onda učitavanje/podizanje podataka (radova). Postupak njihove recenzije je brz (od mjesec do tri mjeseca) u odnosu na ostale komercijalne baze podatka. CSA – Cambridge Scientific Abstracts (Pro. Quest) – zahtijeva registraciju (poprilično odugovlače, a ponekad se i ne dobije povratna informacija). http: //search. proquest. com/

15. -18. 10. 2014. Andreja Zubac § S ostalim komercijalnim bazama podataka teško je stupiti u kontakt. Uglavnom, česta su preusmjeravanja s jedne kontakt osobe na drugu i taj proces dugo traje.

Prepreke temeljnom knjižničarskom poslu u visokoškolskim knjižnicama § Nepoznavanje stranoga jezika, posebice engleskoga zbog učestale komunikacije (e-mailom ili telefonom). § Prekovremeni rad (posebice pri bibliometrijskim anlazama za kvalitetu, namjensko financiranje i interne statistike sveučilišta jer u visokoškolsim knjižnicama najčešće rade dvije osobe). § Nerazumijevanje od strane kolega nastavnika, posebice iz humanističkih znanosti jer je slaba zastupljenost njihovih časopisa u Wo. S-u i Scopusu. Samim tim, slaba je i citiranost u humanističkim znanostima, a to se odražava i na financiranje MZOS-a.

15. -18. 10. 2014. Andreja Zubac Zaključak Knjižničarski posao u velikoj mjeri sveo se u zadnje dvije godine na statistiku i izvješća, ali i istraživački rad. To je veliki problem kod knjižnica gdje radi mali broj osoba (na žalost, podaci iz struke govore da je sve više takvih) jer se uz temeljnu knjižničnu djelatnost – rad s korisnicima malo toga stigne napraviti na poslu pa se posao nosi kući ili ostaje prekovremeno.

15. -18. 10. 2014. Andreja Zubac Hvala na pozornosti.