UZGOJ I ZATITA IVOTINJA UVOD O IVOTINJAMA ivotinje

UZGOJ I ZAŠTITA ŽIVOTINJA

UVOD O ŽIVOTINJAMA Životinje uzimaju gotovu hranu iz okoliša. Većina se životinja kreće u potrazi za hranom, pri razmnožavanju ili obrani. Dijele se u dvije velike osnovne skupine: a) beskralježnjake b) kralježnjake

UZGOJ ŽIVOTINJA Čovjek je u prirodi počeo loviti žive životinje, donositi ih u svoje nastambe i pripitomljavati. Odabirao je iz prirode životinje čije su mu osobine bile važne pri uzgoju.

KAKO ČOVJEK UZGAJA ŽIVOTINJE? Životinje se danas uzgajaju na obiteljskim i seoskim gospodarstvima, farmama i ribogojilištima. Uzgoj životinja postao je poljoprivredna grana koju nazivamo stočarstvo.

STOČARSTVO Bavi se uzgojem domaćih životinja zbog mesa, jaja, mlijeka, masti, ali i vune, kože, krzna, perja, dlake, papaka i rogova. Životinje se uzgajaju kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i cijene sirovina Grane stočarstva su: govedarstvo, svinjogojstvo, peradarstvo, ribarstvo i ovčarstvo.

GOVEDARSTVO Najvažnija grana stočarstva. Bavi se uzgojem goveda zbog dobivanja mesa, mlijeka, dlake, kože. Uzgajaju se na farmama. U hladnom dijelu uzgajaju se na farmama, a u toplom puštaju na ispašu. SVINJOGOJSTVO Uzgoj svinja zbog dobivanja mesa, masti, kože, dlake. Uzgajaju se na svinjogojskim farmama.

PERADARSTVO Bavi se uzgojem peradi. Dobivaju se meso, perje i jaja. Kod nas se uzgajaju kokoši, guske, patke, nojevi, fazani. Uzgaja se na farmama ili u seoskim dvorištima. RIBARSTVO Bavi se lovom, uzgojem i preradom ribe. Slatkovodna se riba uzgaja u ribogojilištima, rjeđe u kavezima. Morska se riba uzgaja u kavezima.

OVČARSTVO Grana stočarstva koja se bavi uzgojem ovaca. Dobivaju se vuna, mlijeko i meso. Uzgajaju se na pašnjacima s dosta pitke vode. Kod nas tradicija postoji na otoku Pagu, a svima je poznat paški sir i paška janjetina.

RAZMNOŽAVANJE Čovjek je uočio kako su jedinke koje je pripitomio i koje se međusobno mogu razmnožavati vrlo slične, ali se razlikuju od divljih u mnogim osobinama. Osobine se prenose s roditelja na potomstvo. Odlučio je životinje međusobno razmnožavati parenjem. Pri uzgoju domaćih životinja čovjek je odabirom dobio one koje su mu davale potrebite stvari. Zato da bi mogao razmnožavati životinje parenjem, one su morale biti iste vrste. Potomstvo nastalo križanjem različitih pasmina gubi dio osobina pasmine koju je čovjek u dugom vremenskom razdoblju izdvojio odabiranjem.

VRSTA Vrsta je skupina životinja koje se međusobno mogu razmnožavati i dati plodno potmostvo. Kad je čovjek uspio uzgojiti veći broj jedinki sa ženskim osobinama koje su se djelomično razlikovale od vrsta u prirodi, nastale su pasmine. To je skupina životinja iste vrste koje se međusobno razlikuju po većem broju zajedničkih osobina u odnosu na druge pripadnike te iste vrste.

IZVORNE HRVATSKE PASMINE ŽIVOTINJA ISTARSKO GOVEDO Pasmina goveda koja se uzgajala na istarskom poluotoku. Izrazito je radno govedo koje se cijele godine hrani ispašom. Proizvodi malo mlijeka, koje je dovoljno samo za prehranu teleta. TUROPOLJSKA SVINJA Najstarija pasmina svinja u Europi. Potječe od divlje europske svinje. Uzgaja se na poplavnim područjima rijeke Save. Hrani se ispašom i žirom. Meso joj je sočno, ukusno i pogodno za proizvodnju suhomesnih proizvoda.

Istarsko govedo Turopoljska svinja

ZAŠTITA ŽIVOTINJA Mnoge životinje je čovjek nekontroliranim lovom, zbog hrane i krzna, istrijebio ili doveo do ruba istrebljenja. Masovni je nestanak vrsta čovjek uzrokovao i uništavanjem njihovih prirodnih staništa. Znanstvenici smatraju kako ipak najveći utjecaj na nestanak vrsta može imati čovjekovo djelovanje na promjenu klime.

ZAŠTIĆENE DIVLJE ŽIVOTINJE U HRVATSKOJ ČOVJEČJA RIBICA DABAR

PREZENTACIJU IZRADIO: BRUNO MAMIĆ, 5. A