UVOD U NAUKU O DRAVI I PRAVU Predavanje

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Predavanje, 9. decembar/prosinac 2014. godine prof. dr. Zijad Hasić Pravni fakultet u Kiseljaku, Univerziteta u Travniku

Brainstorming: ◦ Koja su saznanja studenata o predmetu i suštini UNDP (10’) 2

Cilj izučavanja predmeta Uvod u nauku o državi i pravu je uvodna i osnovna disciplina koja se izučava na studiju prava. Cilj predmeta je usvajanje osnovnih znanja, vještina i sposobnosti koje su preduslov za izučavanje pozitivnopravnih disciplina. Nakon uspješnog ovladavanja materijom iz predmeta Uvod u nauku o državi i pravu očekuje se da su studenti stekli osnovno znanje o: ◦ državi kao organizaciji i državi kao političkoj zajednici, ◦ obilježjima moderne države. 3

Cilj izučavanja predmeta ◦ ◦ ◦ o promjenama države, njenim elementima, o određivanju oblika vladavine, političkog sistema, državnog uređenja i stepena centralizacije u državi. ◦ Takođe, studenti trebaju steći osnovna znanja o podjeli vlasti i podjeli državnih djelatnosti te pravu koje stvaraju državni organi, kao i o osnovnim obilježjima moderne države. 4

Ishod učenja o UNDP Očekuje se da će studenti savladavanjem gradiva iz ovog predmeta: ◦ naučiti o vezi između države i prava; ◦ naučiti osnovne pojmove države kao organizacije i države kao političke zajednice; ◦ dobiti uvodna saznanja o državi, obliku vladavine, političkom sistemu, državnom uređenju i stepenu centralizacije državnih organa; ◦ upoznati se sa radom državnih organa i pravom koje isti stvaraju; ◦ upoznati se sa osnovnim obilježjima moderne države. 5

Osnovne tematske jedinice u UNDP Osnovni pojmovi o Uvodu u nauku i državi i pravu, kao naučnoj disciplini Pojmovno određenje države Država i vrijeme Elementi države Suverenitet Struktura države Oblici državne funkcije (zakonodavna, izvršnopolitička, upravna i sudska) Državni organ i državno službeno lice; podjela vlasti i podjela državne djelatnost 6

Osnovni pojmovi Pojmovi: ◦ ◦ pravna država, socijalna država, totalitarna država, moderna država 7

Spisak seminarskih tema ◦ Rad na seminarima ◦ Ozbiljnost rada na svim fazama za izradu seminarskog rada ◦ Jedan primjerak odobrenog seminarskog rada dostaviti na: ◦ zijad. hasic@parlament. ba ◦ Ovo je i za stalni kontakt e mail adresa KONSULTACIJE ◦ Ostvarenje konsultacija uvijek na predavanju, petnaest minuta prije nastave, na pauzama te drugim danima 8

Literatura za predmet Osnovna: Zijad Hasić: Država, Pravni fakultet Univerziteta u Travniku, Sarajevo, 2009. Dopunska: Nikola Visković: Država i pravo, Univerzitetska knjiga, Sarajevo, 1996. Fuad Muhić: Teorija države i prava, Magistrat, Sarajevo, 2002. Berislav Perić: Država i pravni sustav, Informator, Zagreb, 1994. Atila Ozer: Država, Rabic, Sarajevo, 2004. 9

Uvod u nauku o državi i pravu ◦ 2. OSNOVNI POJMOVI O DRŽAVI ◦ 2. 1. ORGANIZACIJA ◦ 2. 2. POJAM DRŽAVE ◦ 2. 3. CILJ DRŽAVE ◦ 2. 4. SUVERENITET ◦ 2. 4. 1. UVOD ◦ 2. 4. 2. UNUTARNJI SUVERENITET DRŽAVE ◦ 2. 4. 3. VANJSKI SUVERENITET DRŽAVE

Uvod u nauku o državi i pravu uvod O Uvodu u nauku o državi i pravu - Definiranje - Primjer: Parlamentarna skupština je parlament u Bosni i Hercegovini - - Parlamentarna skupština je DEFINIENDUM Parlament je GENUS PROKSIMUM U Bosni Hercegovini je DIFERENTIA SPECIFICA

Određenje sadržaja pojma država Sadržaj pojma određuje se definicijom. DEFINIENDUM Čovjek je DEFINIENS slobodno živo biće differentia specifica genus proximum vrsna razlika najbliži rod Navedeni primjer je primjer bitne definicije

Uvod u nauku o državi i pravu uvod DEFINICIJA Uvoda u nauku o državi i pravu ◦ Nema univerzalne definicije ◦ To je TEMELJNA DISCIPLINA pravne nauke ◦ Izučava probleme zajedničke za moderne pravne poretke, odnose prava običaja morala, religije i sl. strukturu države, strukturu prava i dr.

UNDP- kao nauka Uvod u nauku o državi i pravu je analitička nauka, teoretske obilježenosti Proučava državu i pravo kao logičan i jezički iskazan skup normi Prisutna u germanskim zemljama, kao i u Italiji i Francuskoj Ovaj premet izučava se i u USA kao i drugim demokratskim državama razvijenog prava

Uvod u nauku o državi i pravu uvod Značaj smisao i uloga Uvoda u nauku o državi i pravu ◦ Ljudsko saznanje je misaoni proces, ◦ Proces počinje putem naših osjetila ◦ Ali taj proces ide i dalje i utvrđuje suštinu predmeta interesiranja ◦ Teorija je sistem spoznaje o nekim pojavama, koji predstavlja harminičan red podataka koji su prikupljeni o predmetu interesiranja(def. )

Uvod u nauku o državi i pravu uvod Uvod u nauku o državi i pravu je osnovna, opća i početna nauka koja je sistem saznanja o bitnim osobinama države i prava Definicija: ◦ Skup bitnih elemenata o državi i pravu čine suštinu države i prava a to je PREDMET Uvoda u nauku o državi i pravu ◦ Svrha ove pravne discipline je da studentima da osnovne spoznaje o pravu i državi, što im omogućava da kasnije steknu veća saznanja ostalih pravnih predmeta

Uvod u nauku o državi i pravu uvod Def. ◦ Za Uvod u nauku o državi i pravu kažemo da je pozitivnopravna naučna disciplina, koja proučava državu i pravo kao njene institute koji su na snazi i koji sada vrijede, te proizvode svoje dejstvo u konkretnoj i određenoj državi

Uvod u nauku o državi i pravu uvod Odnos Uvoda u nauku o državi i pravu prema konkretnim pravnim disciplinama ◦ Kao apstraktna naučna disciplina stupa u odnose s konkretnim naučnim disciplinama ◦ Međusobni uticaji i dodiri Uvod u nauku o državi i pravu izučava i prezetuje materijal pozitivnopravnih i historijskopravnih disciplina

Bitni pojmovi u Uvodu u nauku o državi i pravu: ◦ ◦ DOMOVINA ZAVIČAJ državljanstvo ◦ ◦ ◦ NAROD NACIJA OKUPACIJA

Bitni pojmovi u Uvodu u nauku o državi i pravu: SUKCESIJA ANEKSIJA UNIFIKACIJA PODJELA CEZIJA – ustupanje SECESIJA-otcjepljenje DISOLUCIJA-raspad ili razdruženje

Bitni pojmovi u Uvodu u nauku o državi i pravu: SUKCESIJA ◦ Sukcesija države predstavlja prijelaz cijelog (ili dijela) državnog teritorija pod vlast druge ili nove države. ◦ Sukcesija nastaje u slučajevima raspada države, te stvaranja nove ili pripajanja odvojenog dijela nekoj drugoj državi.

Ustupanje ili cezija ◦ je postupak u kome jedna država dobrovoljno ustupa dio svog teritorija drugoj državi. ◦ Ova se aktivnost često ostvarivala nakon ratova, kada su, najčešće, poražene države, darivale državama pobjednicama dijelove svog teritorija u znak utvrđivasnja boljih međusobnih odnosa. ◦ Ovom aktivnošću, i obe države i dalje zadržavaju svoj status priznatih država. (Npr. Italija je nakon završetka II svjetskog rata dobrovoljno predala Jugoslaviji primorje i primosrske gradove Dalmacije i Istre) 22

Podjela: ◦ Podjela države ili partiticija je takav slučaj promjene države u kojem više država teritorijalno rasparčavaju jednu državu i prisvajaju njenu teritoriju, te ta država gubi, u cijelosti svoj dotadašnji identitet. ◦ Danas je teško zamisliti provođenje takve aktivnosti na nekoj državi. Ali, historija poznaje slučaj s Poljskom, koja je 1941. godine bila podijeljena u cijelosti. 23

Pripajanje: ◦ Pripajanje ili asimilacija je takav čin djelovbanja država u kojem jedna država u cijeosti pripaja se drugoj državi. ◦ Država prethodnica u cijelosti gubi svoj identitet i „utapa“ se u drugu državu, državu sljednicu 24

Secesija: ◦ Odvajanje ili secesija (lat. odlazak, otcjepljenje) predstavlja odvajanje iz neke države jednog njenog dijela, s tim da ranija država (država prethodnica) nastavlja i dalje da egzistira kao država prednik, a otcjepljena država stiče međunarodni subjektivitet i predstavlja međunarodnopriznatu državu. ◦ To je situacija u kojoj na dijelu (ili više dijelova) prethodne države najstaje jedna ili više država (sljednica). Država prednik (predecesor) je država koja je imala vlast na određenom području koje je pretrpjelo teritorijalne primjene. Država koja nasljeđuje dio područja ili sjlokupno područje ranije postojeće države naziva se država sljednik (sukcesor). 25

Ujedinjenje ◦ država je akt dvije ili više država prethodnica (prednica) koje odlučuju da obrazuju novu državu svojim ujedinjenjem. ◦ Kod ovog oblika nastanka i nestanka država, države prethodnice u cijelosti nestaju kao slobodne države, a od njih nastaje potpuno nova država 26

Metodi i tehnike rada UNDP Metod ◦ Osnovni-pravni ◦ Pomoćne: sociološki, historijski, uporedni, tehnički, induktivni, deduktivni, analitički, dijalektičkomaterijalistički, aksiološki, lingvistički i drugi Tehnike ◦ Anketa, ◦ Intervju i sl.

Obilježja države Nastanak i pojam države ◦ Nastanak države ◦ Porijeklo države u teorijama ◦ Pojam države 28

Nastanak države Oblici ◦ Preddržavni period Neorganizirani oblici Primitivne zajednice ◦ Državni period Razvijene političke organizacije Razvoj države Država u robovlasničkom periodu Država u feudalizmu Država u kapitalizmu Moderna država 29

Teorije o nastanku i suštiti države Podjela u odnosu na periode ljudskog razvoja ◦ Teorije antičke Grčke ◦ Teorije starog Rima ◦ Srednjevjekovne teorije ◦ Teorije buržoaske epohe ◦ Teorije novog doba Podjela u odnosu na uzroke ◦ Teorija sile – Gumplowitz i Oppenhaimer ◦ Biološke teorije ◦ Psihološke teorije ◦ Rasne teorije – Gobine i Gumplowitz ◦ Organske teorije ◦ Solidarističke teorije ◦ Teorije gustine stanovništva- Kolburn i Kaneiro ◦ Teorija dijalektičkog materijalizma – Marks, Engels i Lenjin 30

Druge teorije Anarhizam - Viljem Godvin, Maks Štirner, Pjer Žozef Prudon, Mihail Bakunjin-ruski anarhist Anarhizam se u drugoj polovini 19. vijeka već afirmirao, Predstavnici: Njemac Maksa Štirner (1806 -1856), Francuz Pjer Prudon (1809 -1865), i dvojica Rusa Mihail Bakunjin (1814 -1876) i Petar Kropotkin (18421921). Ovaj pravac postavljao je pojedinca iznad svega ostalog - države, zakona ili dužnosti. Prudon je prva osoba ◦ koja je samog sebe nazvala anarhistom, a njegove teorije mutualizma i federalizma imale su izuzetan uticaj na rast anarhizma u radničkoj klasi. ◦ Kritikovao je postojanje vlasništva, ali se u političkoj praksi nije zalagao za ukidanje privatnog vlasništva. ◦ Pred kraj života je revidirao svoje ideje i prihvatio kritiku svojih stavova koju je proizveo Karl Marks. U poslednje vreme, sa druge strane, značajan je i rast anarho-kapitalističke ideje. 31

Druge teorije Bakunjin je naglašavao je ulogu kolektiva, masovne pobune i spontanog revolta u stvaranju slobodnog i besklasnog društva. Kropotkin je oblikovao sofisticiranu anarhističku analizu stvarajući anarhokomunizam - koji je postao jedna od najraširenijih teorija među anarhistima, i koji danas, skupa sa jednim od svojih pojavnih oblika, anarhosindikalizmom, predstavlja najbrojniji i najorganizovaniji dio anarhističkog pokreta. 32

Pojam države -teško utvrditi pojam De lege lata- kakva ja država sada i de lege ferenda-kakva treba biti država u budućnosti Osnovna obilježja države: ◦ Osnovni i najvažniji oblik organiziranja društva ◦ Nazivi: Antika. polis, civitas, res publica, imperium Feudalizam: regnum, monarhija res publica U vrijeme staleških monarhija: imperium ◦ Monopol na legitimno nasilje 33

Definicije Aristotel-ono što odlučuje o ratu i miru, razvrgavanju savezništva Sveti Augustin knjiga O državi božjoj- božja država Rajnhold Cipelius- zajednica zasnovana na pravu Kant-ujedinjeno mnoštvo ljudi Hegel-organska životna cjelina Hasan Kafija Pruščak-knjiga: Temelji mudrosti o uređenju svijeta 1596. Maks Veber- država je zajednica koja na određenom teritoriju polaže pravo na monopol na legitimnu primjenu fizičkog nasilja 34

Definicija Def: država je osnovna politička organizacija u svijetu, koja kao poseban dio društva, odvojen od civilnog društva, raspolaže najvišom, suverenom vlašću, zasnovanom na pravu, na legitimnu upotrebu monopola fizičkog nasilja nad stanovništvom, nastanjenim na određenom teritoriju, s vlašću koja ima minimum legitimiteta od vlastitog stanovništva. 35

Analiza definicije ◦ ◦ ◦ ◦ ◦ država je osnovna politička organizacija u svijetu, koja kao poseban dio društva, odvojen od civilnog društva, raspolaže najvišom, suverenom vlašću, zasnovanom na pravu, na legitimnu upotrebu monopola fizičkog nasilja nad stanovništvom, nastanjenim na određenom teritoriju, s vlašću koja ima minimum legitimiteta od vlastitog stanovništva. 36

Ciljevi države Cilj po Platonu: pravičnost Ranije: postizanje sigurnosti-vanjska i unutranja Danas: ◦ ◦ ◦ postizanje sigurnosti Zaštita ljudskih prava i sloboda Osiguranje socijalne sigurnosti ljudi Ekonomska funkcija države Kulturna i durga obilježja 37

Obilježja države Zastava, Himna, Grb, Novac kao obilježje države 38

Međusobni odnos države i prava Ukupna teoretska razmišljanja o međusobnoj zavisnosti države i prava dijele se na tri vrste: ◦ ◦ ◦ međusobna nezavisnost instituta države i prava, dominantna uloga države nad pravom, dominantna uloga prava nad državom, međusobna povezanost i jedinstvenost države i prava, djelimična samostalnost i uzajamna povezanost države i prava. 39

Država i pravo Stajališta o međusobnoj nezavisnosti države i prava smatraju da između ova dva instituta postoji međusobna nezavisnost. Prema ovim teorijama, država je nastala posebno, kao što je i pravo posebno nastalo. Zbog tog, te dvije kategorije i dalje su nezavisne. Nezavisnost ovih instituta vidljiva je i u tome što je država statična kategorija, za razliku od prava koje je dinamično i promjenjivo. Osim što stvara pravo, a nije jedini stvaralac, država obavlja i druge djelatnosti, koje su daleko od pravnih normi. Ovo gledište podržava prirodnopravna škola, kao i predstavnici sociološke škole, kao što su Eugen Erlih (austrijski pravnik i sociolog)i Leon Duguit Digi (francuski pravnik). 40

Država i pravo Stajališta o dominantnoj ulozi države nad pravom podržavaju tezu da su ova dva pravna instituta međusobno povezana, ali u toj vezi, država je glavni i primarni institut. Teoretičari koji se priklanjaju ovom mišljenju smatraju da je država starija kategorija-Del Vekio 41

Država i pravo Stajališta o međusobnoj povezanosti i jedinstvenosti države i prava ukazuju na zavisnost jednog instituta od drugog i obratno. ◦ Ova gledišta idu toliko daleko u međusobnu zavisnost države od prava i prava od države, da ih poistovjećuju. ◦ Tako, npr. Girke ističe da su i pravo i država, svije strane jedne stvari. ◦ Tom razmišljanju priklonili su se Radbruh, Šoml i Vencel. ◦ Najznačjniji pristalica ove teorije svakako je Kelzen, za koga je stvaranje dualiteta države i prava nepotrebno. 42

Djelovanje države na pravo Pravna racionalizacija ◦ Proizvoljni postupci-ordalije Primjena prava Stvaranje prava ◦ Odstupanja: crkveno, statutarno, gradsko, oblasno, esnafsko, cehovsko, trgovačko, zadružn i sl. konvalidacija (nl. con (kon) – sa, validare-ovjeriti, potvrditi). Ona označava radnju države kojom potvrđuje pravnu snagu određenom dokumentu, izdatom od nedržavnog organa. 43

Država i pravo Druga stajališta govore o dominantnoj ulozi prava nad državom. ◦ Prema misliocima koji podržavaju ovu teoriju, pravo i država su vezane kategorije, koje djeluju uzajamno jedna na drugo, ali u tim odnosima, pravo je dominantno nad državom. ◦ Toma Akvinski, Leon Digi u kasnijoj fazi 44

Djelovanje prava na državu Kako su država i pravo dva insituta koji se međusobno pomažu i dopunjuju, osim djelovanja države na pravo, postoji i djelovanje prava na državu. Najznačajniji oblici djelovanja prava na državu ogledaju se kroz povratno djejstvo. ◦ Kako država djeluje na racionalizaciju prava, i pravo djeluje na racionalizaciju države. ◦ Pravo stvara norme koje se direktno odnose na državu, na njenu nadležnost, organizaciju i funkcioniranje 45

Obilježja suvereniteta Obilježje suvereniteta: ◦ Teorija društvenog ugovora, promovirana od Lockea i Rousseaua, zasniva se na ideji prirodne slobode pojedinca čovjeka. Pojedinac ne može opstati sam, pa se udružuje s drugim ljudima i društvenim ugovorom stvara vrhovnu vlast. Na taj način, stvara se suverenitet društvene zajednice, koji se ostvaruje purem parlamenta, predstavničkog tijela naroda. Uz pojam država idu i pojmovi: vlast, moć, oružana sila, suverenitet i sl. 46

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Obilježja državne vlasti: ◦ suverenitet, ◦ javni karakter vlasti ◦ vezanost države za pravo. Državna vlast je garancija ostvarenja prava. Državna vlast je javna vlast (na političkom podrućju života). Po Aristotelu, razlika je između porodice (OIKOS) i države (POLIS). Porodica je osnovni, konstituirajući dio društva. Postoje odnosi: ◦ muž i žena, ◦ roditelji i djeca, ◦ gospodar i rob. 47

Građani i suverenitet S druge strane, država je politička zejednica čija je svrha dobro življenje, opće dobro. Polis je dio građana. U periodu od 500. do 321. godine p. n. e. u državama polisima postojala je direktna demokratija Građani su pozvani da učestvuju u upravljanju državom. Građani su državom vezani USTAVOM (POLITEIA). 48

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU U starom Rimu razlikujemo vlast u privatnoj sferi i vlast u javnoj sferi. Privatna vlast je nad stvarima (dominijum). Tu se javlja domaćinska vlast POTESTAS, a roditeljska (očinska vlast je (PATRIA POTESTAS). Javna vlast je nad teritorijom (imperium). Izraz AUCTORITAS, kao oznaku autoriteta. Srednji vijek koristi izraze AUCTORITAS I POTESTAS. Izraz civilno društvo je ranije imao značenje zajednice građana. Danas on je u vezi s državom i to kao oznaka neke zajednice privatnih ljudi. Država je JAVNA VLAST ALI I I PRAVNA VLAST. Autoritet (politički) je mogućnost uticaja na ponašanej drugih ljudi na način da se zadire u njihovu slobodu (po Condillac-u) U užem smislu to je priznavanje nekioga i nečega višim od sebe, odnosmo kao uslova čija mišljenja se prihvataju bez rasprave. 49

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Ljudi u državnim službama zauzimaju mjesta bez obzira da li ili nemaju stavrni autoritet. Sudije se uvažavaju zbog položaja, ali i zbog toga što su ◦ visoko stručni, ◦ moralnih osobina i ◦ što su čuvari poretka. Društvena moć je sposobnost utjecaja na druge bez obziora na formalne položaje. Ona se dijeli na: ◦ političku moć, ◦ ekonomsku moć Vlast je i vladanje nad ljudima i stvarima 50

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU LEGITIMITET VLASTI znači da (politički) narod podržava vlast. ANALIZA ODNOSA LEGITIMITET I LEGALITET Moguća je i nelegitimna vlast: ◦ uzurpacija vlasti, ◦ tiranija, ◦ diktatura. Ona vlast koja je vrhovna iznutra a nezavisna prema drugim državama nazivamo suvrenom vlašću. RASPOLAGANJE MONOPOLOM ORUŽANE MOĆI je jedno od najvažnijih svosjtava suverenosti. Nemoguće je konstituirati vlast u državi koja će biti bez konkurencije. Tu se misli na činjenicu da na određenom području ne postoji neka druga vlast, kojoj je ova vlast potčinjena. Da je neka vlast u državi suverena ne znači da je nedodirljiva i da na nju ne utiču drugi faktori. Ona nema višu vlast nad sobom, ali i na nju se odnose norme, kako unutrašnje, tako i međunarodnopravne, kojim se može ograničiti djelovanje vlasti. 51

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Suverenitet je pravni pojam. To znači da za neku vlast nema ograničenja u funkcioniranju. Od vlasti se traži da stvarno (a ne fiktivno) funkcionira i da ima kontrolu nad svojim građanima, nad kojim može primjenjivati i silu radi održavanja svog pravnog poretka. Teoriju suvereniteta nemamo u antici, iako je ideja tamo i nastala. Stari Rim je smatrao da je narod najviši izvor vlasti i najviši zakonodavac. Pojmu suvereniteta dosta je doprinjela crkvena teorija srednjeg vijeka koja je pokušala stvoriti instituciju pape najvećom institucijom u svijetu. - plenitudo potestatis. Po ovom shvatanju papa bi bio apsolutni gospodar prava (držao je pravo u svojim rukama). 52

Zančajni momenti u historiji Papa Bonifacije VIII je rekao da je tijelo s dvije glave nedjelotvoran monstrum. Prvi teoretičar koji je definirao ovaj fenomen je Jean Bodin iz 16. stoljeća. To je iskazano u knjizi «Šest knjiga o republici» iz 1576. godine. ◦ On je utvrdio da je suverenost najviša, apsolutna i trajna vlast nad građanima i podanicima države. 53

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU To je period stvaranja nacionalnih država (nestajale su zajednice vjernika, dinstije i sl. ) Tada je nastao pokret PROTESTANTIZMA (reformacija): ◦ Luther u Njemačkoj, ◦ Calvin i Zwingli u Švajcarskoj ◦ Jan Hus u Češkoj. To je doba GRAĐANSKIH RATOVA jer se sukobljavaju građani, čak i porodice. To je doba ◦ ◦ ◦ tridesetogodišnjega rata u Njemačkoj, engleska revolucija nizozemski ustanak, husitski pokret, sukobi u Francuskoj (hugenoti i katolici, te Bartolomejska noć u Parizu 1572. 54

Teorije u vezi suvereniteta Teorija društvenog ugovora, promovirana od Lockea i Rousseaua, zasniva se na ideji prirodne slobode pojedinca čovjeka. ◦ Pojedinac ne može opstati sam, pa se udružuje s drugim ljudima i društvenim ugovorom stvara vrhovnu vlast. ◦ Na taj način, stvara se suverenitet društvene zajednice, koji se ostvaruje putem parlamenta, predstavničkog tijela naroda Sve je to ukazivalo na potrebu da se stvori autoritet. CUIUS REGIO, EIUS RELIGIO (Čija zemlja, toga i vjera). Augsburški mir 1555. 55

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Hobs dao svoje viđenje. Po njemu, postoji samo jedan tip prava, zapovijest suverena. ◦ Zalagao se za jedinstvo države, a ne dualizam na duhovni i svjetovni dio. Dokumenti koji su utirali put teorije suvereniteta su: ◦ Engleska povelja o pravima, ◦ Povelja o pravima države Virdžinija, ◦ Deklaracija o nezavisnosti SAD iz 1776. godine. ◦ Deklaracija o slobodama i pravima čovjeka i građanina iz Velike francuske revolucije iz 1789 godine Načela: ◦ VLADAVINE PRAVA (Francuska) ◦ i PRAVNE DRŽAVE (Njemačka). 56

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU SUMNJA U UNUTRANJI I VANJSKI SUVERENITET: Teško je promatrati državu kao neograničenu vlast u pravnom i političkom smislu. Demokratija se suprotstavlja suverenitetu i neograničenoj vlasti. U tom smislu posebno treba imati u vidu na ◦ lokalnu samoupravu, ◦ zahtjevi federalizacije, ◦ ljudska prava. U odnosima s drugim državama države vode računa o međunarodnom pravu. 57

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU UNUTARNJI SUVERENITET DRŽAVE Unutarnju suverenost možemo definirati negativnom definicijom, da je jedna vlast suverena ako postoji odsustvo druge vlasti. ◦ ◦ ◦ Suverenost je vrhovna (najviša), neograničena, nedjeljiva vlast. Suverenitet ne pripada nekim organima, on pripada državi kao cjelini (politički- pripada narodu). 58

Obilježja suvereniteta NAJVIŠA ◦ Osim države u društvu postoje i druge organizacije, kao što su općine, crkva i dr. Samo država posjeduje IZVORNU VLAST. NEOGRANIČENOST ◦ Danas, to možemo samo uvjetno prihvatiti. Organi države odlučju po PRAVU, kao i USTAVOM 59

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU NEDJELJIVOST VLASTI Suverenost se ne može dijeliti. Može biti privremeno uzurpirana (okupacija i sl. ) ali ako se trajno prenese tada nestaje države; Nekada su to simboličke radnje: npr. donošenje i objava zakona, predsjednički veto i sl. 60

Unutarnji suverenitet Zato za unutarnju suverenost možemo reći da je to takva vlast koja je : ◦ vrhovna, tj. nema više vlasti iznad nje, ◦ neograničena u odnosu na pravno reguliranje i sadržaju i obliku prava, ◦ jedna i jedinstvena Unutarnja suverenost vlasti, tj. njena supremacija postoji ako je neka vlast najviša vlast u određenoj sredini, bez obzira što je vlast vezana ustavom ili drugim aktima donesenim na bazi ustava. 61

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU VANJSKI SUVERENITET DRŽAVE Ako je država neovisna i prema drugim državama samostalna, tada kažćemo da ima vanjski suverenitet. To se ogleda u ravnopravnosti i nezavisnosti jedne vlasti prema vlasti iz drugih država. Organizacija UN treba poštovati suverenost država. Ona je zasnovana na suverenoj jednakosti svih njenih članica. Načelo NEMJEŠANJA U UNUTARNJE POSLOVE. Ne može neka država propisivati drugoj kako će ona urediti unutarnje stanje, osim ako TO PROIZILAZI IZ MEĐUNARODNIH UGOVORA. 62

Vanjski suverenitet U SVIJETU JE PROCES RELATIVIZACIJE VANJSKE SUVERENOSTI: KOLEKTIVNA SIGURNOST, sačuvanje međunarodnog mira i sigurnosti, ◦ Čl. 41. i 42. Povelje UN: ako postoji prijetnja međunarodnom miru Vijeće sigurnosti može poduzeti određene radnje koje idu protiv suvereniteta države, MEĐUNARODNA ZAJEDNICA (uzajamnost zapadnih zemalja), EKONOMSKI PROSTOR, 63

Simboli suverenosti su: ◦ grb, ◦ zastava i ◦ himna. ◦ Ali, vanjska suvrenost može biti manifestirana i na mnoge druge načine. ◦ Tako, npr. pri zaključenju bilaternalnih međunarodnih ugovora, pri formuliranju teksta, svakoj strani se dostavlja tekst u kojem je ona navedena na prvom mjestu u prijedlogu ugovora. 64

Veličina suvereniteta ◦ Ili, pri održavanju međunarodnih skupova, najčešće, sudionici sjede po redosljedu utvrđenim abecedom, ili na način utvrđen žrijebanjem (kockom). Takav način uvažavanja načela suverenosti naziva se alternacija. Međutim, neke države u svom razvoju nemaju uvijek potpuni suverenitet. U međunarodnim odnosima, države u nastajanju vidno će se osloniti na stabilne i jake države, koje im pomažu u afirmaciji. U stanju kada još nije završen potpuni proces nastanka neke države, one će imati polusuverenitet. U toj situaciji, jača država će preuzeti vanjske poslove i odnose s drugim državama, a država u nastajanju će brinuti o svom unutarnjem ekonomskom i pravnom razvoju. . Osim državne suverenosti postoji i narodna i nacionalna suverenost 65

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Narodna suverenost je sinonim za demokraciju, koja, u užem smislu, znaci politicki sistem u kojem vlada vecina u ime vecine. Tu misao nalazimo u Duhu zakona Šarla Monteskjea, koji je mudro zakljucio: » Kada narod ima suverenu moc, onda je to demokratija «. Sta je demokratija? Ona znaci da gradjanin neposredno utice na odluke drzavnih organa, da ti organi budu efikasno kontrolisani kako bi se demokratski duh osetio u svim sferama drustvenog zivota. Demokratija, odnosno suverenost naroda, znaci da svi pripadnici naroda moraju imati jednake uslove i sanse u svim oblastima zivota – privredi, skolovanju, kulturi, socijalnoj i zdravstvenoj zastiti, opstim dobrima. 66

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Iako vladavina vecine, demokratija mora obezbediti i odgovarajuca prava manjine, i to iz razloga sto se demokratija ne sadrzi u moci vecine da manjini samovoljno namece svoje stavove. -Povelja UN-a brani suverenost država od spoljnih zadiranja - sa usko definisanim izuzetkom u glavi 7. Za to postoje dobri razlozi, jer se sa suverenošću, razumije se, ima na umu i narodna suverenost. Narodna suverenost znači da svaki državni narod smije da ide autonomnim putem u pravcu demokracije i poštovanja ljudskih prava. 67

Građani i suverenitet S obzirom na aktuelni sukob, međunarodno pravo, dakle, štiti suverenost građana i građanki države da, bez nasilnih zadiranja spolja, ostvaruju demokratski i ljudskim pravima saobražen sistem shodno sopstvenim procesima učenja. Onaj ko danas suprotstavlja ljudska prava međunarodnom pravu, odnosno suverenosti, kida tu dobro promišljenu povezanost. Suverenost pripada svim građanima države. 68

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Građani ostvaruju suverenost referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika. Kada imamo izjašnjavanje cjelokupnog naroda o određenom pitanju na određenom mjestu kažemo da je to plebiscitarno izjašnjavanje. Izjašnjavanje putem plebiscita (lat. plebiscitum = izjašnjavanje naroda) predstavlja takvo izjašnjavanje i odlučivanje glasanjem u kome učestvuje sjelokupni narod i stanovništva određenog teritorija. Najčešća pitanja koja se postavljaju na plebiscitarno izjašnjavanje su vezana za status tog područja, njegovom eventualnom izdvajanju iz sastava postojeće države, te ostvarenju nezavisnosti ili pripajanju drugoj državi. 69

Neposredni oblici odlučivanja i suverenitet Referendum (lat. ono o čemu treba izvjestiti) predstavlja izjašnjenje građana općim glasanjem. ◦ Ono predstavlja jedan od oblika neposredne demokratije. ◦ Referendum se najčešće koristi u slučaju donošenja ustava, određenih izraziro važnih zakona ili provjere određenih pitanja važnih za cjelokupnu sredinu. ◦ Kada se traži referendumsko izjašnjenje za ustav ili neko bitno pitanje, ono može biti prije donošenja ustava ili prije uvođenja određenog pitanja u društvenu sredinu (referendum ante legem), a može poslije donošenja ustava ili uvođenja određenih mjesra (referendum post legem). . ◦ referendum može biti instrument kojim se rješavaju unutarnja pitanja, kao i status određenog teritorija ili određene populacije, kada ga zovemo plebiscit. 70

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Narodna suverenost razlikuje se od nacionalne. U osnovi narodne suverenosti je narod, a nacionalne je nacija. Pojam „narod“ je višestrukog značenja. Njim označavamo: ◦ ◦ ◦ svo stanovništvo jedne države, državljani neke države kao nosioci suvereniteta, stepen razvoja određene etničke grupe, niži društveni sloj, koji nema privilegija, poistovjećeni naziv za naciju. 71

Nacija i suverenitet S druge strane, nacija je specifična društveno-ekonomska, politička i kulturna zajednica ljudi, najčešće povezanih zajedničkim jezikom, kulturnim i historijskom razvojem, a koja živi na povezanom teritoriju, ima samostalnu društvenu organizaciju, političku vlast i državnost. Historijski gledano, fizionomija nacije je nastala pojavom gradova, kao samostalnih jedinica Italije i 13. i 14. stoljeću, mada je sam termin upotrijebljen tek u 19. stoljeću. Kada ovaj pojam promatramo u svjetlu suverenosti, tada kažemo da je nacija, zapravo, politički suveren narod, koji raspolaže teritorijem, kulturom, autonomnom ekonomijom, a sve to ostvaruje u vlastitoj državi, ili u zajedničkoj državi u kojoj teži stvaranje vlastite. 72

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Aktivnosti prekomjernog isticanja nacionalnog elementa mogu ući u posebnu krajnost, koja se zove nacionalizam. Iako ovim pojmom možemo označiti politiku koja ističe naciju i njene isterese suprotstavlja drugim nacijama, ovim pojmom određujemo i doktrinu nacionalne isključivosti i samodovoljnosti u odnosu na druge nacije. Takva doktrina dovodi do ksenofobičnosti (zatvorenosti) i izolacije te nacije u odnosu na druge. Postoji i finansijska suverenost. 73

Unutarnji suverenitet Def. Zato za unutarnju suverenost možemo reći da je to takva vlast koja je : ◦ vrhovna, tj. nema više vlasti iznad nje, ◦ neograničena u odnosu na pravno reguliranje i sadržaju i obliku prava, ◦ jedna i jedinstvena Unutarnja suverenost vlasti, tj. njena supremacija postoji ako je neka vlast najviša vlast u određenoj sredini, bez obzira što je vlast vezana ustavom ili drugim aktima donesenim na bazi ustava.

VANJSKI SUVERENITET DRŽAVE ◦ ◦ ◦ Ako je država neovisna i prema drugim državama samostalna, tada kažćemo da ima vanjski suverenitet. To se ogleda u ravnopravnosti i nezavisnosti jedne vlasti prema vlasti iz drugih država. Organizacija UN treba poštovati suverenost država. Ona je zasnovana na suverenoj jednakosti svih njenih članica. Načelo NEMJEŠANJA U UNUTARNJE POSLOVE. Ne može neka država propisivati drugoj kako će ona urediti unutarnje stanje, osim ako TO PROIZILAZI IZ MEĐUNARODNIH UGOVORA.

Vanjski suverenitet U SVIJETU JE PROCES RELATIVIZACIJE VANJSKE SUVERENOSTI: ◦ KOLEKTIVNA SIGURNOST, sačuvanje međunarodnog mira i sigurnosti, Čl. 41. i 42. Povelje UN: ako postoji prijetnja međunarodnom miru Vijeće sigurnosti može poduzeti određene radnje koje idu protiv suvereniteta države, ◦ MEĐUNARODNA ZAJEDNICA (uzajamnost zapadnih zemalja), ◦ EKONOMSKI PROSTOR,

Vanjska suverenost Ipak, postoje poslovi koji se ne mogu povjeriti drugom bez obzira nameđunarodnu zajednicu ili druge okolnosti. Suverenost može biti kvantificirana. Postoje više i niže suverene države. To zavisi od: ◦ izraženost isupremacije na unutarnjem planu, ◦ njena nezavisnost u međunarodnim odnosima. Simboli suverenosti su: grb, zastava i himna. Ali, vanjska suvrenost može biti manifestirana i na mnoge druge načine. ◦ ALTERNACIJA JE UVAŽAVANJE SUVERENOSTI NA NEKI OD OVIH NAČINA: ◦ pri zaključenju bilaternalnih međunarodnih ugovora, pri formuliranju teksta, svakoj strani se dostavlja tekst u kojem je ona navedena na prvom mjestu u prijedlogu ugovora. ◦ Ili, pri održavanju međunarodnih skupova, najčešće, sudionici sjede po redosljedu utvrđenim abecedom, ili na način utvrđen žrijebanjem (kockom).

NEPOTPUNI SUVERENITET Međutim, neke države u svom razvoju nemaju uvijek potpuni suverenitet. U međunarodnim odnosima, države u nastajanju vidno će se osloniti na stabilne i jake države, koje im pomažu u afirmaciji. U stanju kada još nije završen potpuni proces nastanka neke države, one će imati polusuverenitet. U toj situaciji, jača država će preuzeti vanjske poslove i odnose s drugim državama, a država u nastajanju će brinuti o svom unutarnjem ekonomskom i pravnom razvoju. Osim državne suverenosti postoji i narodna i nacionalna suverenost

Narodna suverenost je sinonim za demokraciju, koja, u užem smislu, znaci politički sistem u kojem vlada vecina u ime većine. Tu misao nalazimo u Duhu zakona Šarla Monteskjea, koji je mudro zakljucio: ◦ » Kada narod ima suverenu moć, onda je to demokratija «. Sta je demokratija? ◦ Ona znaci da gradjanin neposredno utiče na odluke državnih organa, da ti organi budu efikasno kontrolirani kako bi se demokratski duh osjetio u svim sferama društvenog života. ◦ Demokratija, odnosno suverenost naroda, znaci da svi pripadnici naroda moraju imati jednake uvjete i šanse u svim oblastima života – privredi, školovanju, kulturi, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, općim dobrima.

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Iako vladavina većine, demokratija mora osigurati i odgovarajuća prava manjine, i to iz razloga sto se demokratija ne sadrži u moći većine da manjini samovoljno nameće svoje stavove. -Povelja UN-a brani suverenost država od spoljnih zadiranja - sa usko definiranim izuzetkom u glavi 7. ◦ Za to postoje dobri razlozi, jer se sa suverenošću, razumije se, ima na umu i narodna suverenost. Narodna suverenost znači da svaki državni narod smije da ide autonomnim putem u pravcu demokratije i poštovanja ljudskih prava.

SUVERENITET S obzirom na aktuelni sukob, međunarodno pravo, dakle, štiti suverenost građana i građanki države da, bez nasilnih zadiranja spolja, ostvaruju demokratski i ljudskim pravima saobražen sistem shodno sopstvenim procesima učenja. Onaj ko danas suprotstavlja ljudska prava međunarodnom pravu, odnosno suverenosti, kida tu dobro promišljenu povezanost. Suverenost pripada svim građanima države.

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Građani ostvaruju suverenost referendumom, narodnom inicijativom i preko svojih slobodno izabranih predstavnika. Kada imamo izjašnjavanje cjelokupnog naroda o određenom pitanju na određenom mjestu kažemo da je to plebiscitarno izjašnjavanje. Izjašnjavanje putem plebiscita (lat. plebiscitum = izjašnjavanje naroda) predstavlja takvo izjašnjavanje i odlučivanje glasanjem u kome učestvuje sjelokupni narod i stanovništva određenog teritorija. Najčešća pitanja koja se postavljaju na plebiscitarno izjašnjavanje su vezana za status tog područja, njegovom eventualnom izdvajanju iz sastava postojeće države, te ostvarenju nezavisnosti ili pripajanju drugoj državi.

SUVERENITET Referendum (lat. ono o čemu treba izvjestiti) predstavlja izjašnjenje građana općim glasanjem. ◦ Ono predstavlja jedan od oblika neposredne demokratije. ◦ Referendum se najčešće koristi u slučaju donošenja ustava, određenih izraziro važnih zakona ili provjere određenih pitanja važnih za cjelokupnu sredinu. ◦ Kada se traži referendumsko izjašnjenje za ustav ili neko bitno pitanje, ono može biti prije donošenja ustava ili prije uvođenja određenog pitanja u društvenu sredinu (referendum ante legem), a može poslije donošenja ustava ili uvođenja određenih mjesra (referendum post legem). . ◦ referendum može biti instrument kojim se rješavaju unutarnja pitanja, kao i status određenog teritorija ili određene populacije, kada ga zovemo plebiscit.

Narod Narodna suverenost razlikuje se od nacionalne. ◦ U osnovi narodne suverenosti je narod, a nacionalne je nacija. Pojam „narod“ je višestrukog značenja. Njim označavamo: ◦ ◦ ◦ svo stanovništvo jedne države, državljani neke države kao nosioci suvereniteta, stepen razvoja određene etničke grupe, niži društveni sloj, koji nema privilegija, poistovjećeni naziv za naciju.

Nacija S druge strane, nacija je specifična društveno-ekonomska, politička i kulturna zajednica ljudi, najčešće povezanih zajedničkim jezikom, kulturnim i historijskom razvojem, a koja živi na povezanom teritoriju, ima samostalnu društvenu organizaciju, političku vlast i državnost. Historijski gledano, fizionomija nacije je nastala pojavom gradova, kao samostalnih jedinica Italije i 13. i 14. stoljeću, mada je sam termin upotrijebljen tek u 19. stoljeću. Kada ovaj pojam promatramo u svjetlu suverenosti, tada kažemo da je nacija, zapravo, politički suveren narod, koji raspolaže teritorijem, kulturom, autonomnom ekonomijom, a sve to ostvaruje u vlastitoj državi, ili u zajedničkoj državi u kojoj teži stvaranje vlastite.

Nacionalizam Aktivnosti prekomjernog isticanja nacionalnog elementa mogu ući u posebnu krajnost, koja se zove nacionalizam. Iako ovim pojmom možemo označiti politiku koja ističe naciju i njene isterese suprotstavlja drugim nacijama, ovim pojmom određujemo i doktrinu nacionalne isključivosti i samodovoljnosti u odnosu na druge nacije. Takva doktrina dovodi do ksenofobičnosti (zatvorenosti) i izolacije te nacije u odnosu na druge. Postoji i finansijska suverenost.

TEMPORALNI (VREMENSKI) KARAKTER DRŽAVE Država, promatrana u vremenu, u stalnom je kretanju i promjenama. Ona nastaje, traje i nestaje. Njena fiizionomija danas, sasvim je različita u odnosu na fizionomiju država srednjeg vijeka, a posebno država u nastanku s prelaska iz rodovskog u robovlasničko društvo. Modifikacije država su tako velike, da, kao što je ranije navedeno, neki teoretiočari smatraju da do nastanka buržoaskih držva , nije ni bilo država. Osim promijenjene fizionomije, i funkcije države su bile različite. U ranijem periodu, primarne funkcije države su bile osiguranje unutarnjeg i vanjskog opstanka. Danas, država je sve više usmjerena na suptilnije funkcije zaštite ljudskih prava i fundamentalnih sloboda svojih građana, kao i njihov socijalni status. 87

Nastanak i prestanak države Država nije statička kategorija, već kategorija koja se mijenja i usavršava. Pažljivom analizom ranijih država, uočavaju se brojni faktori koji utiču na državu, na njenu fizionomiju i njene funkcije. Na promjene u državi mogu uticati: ◦ ◦ ◦ promjene vlada, donošenje posebnih zakona, smrt pojedinih državnih velikana, utjecaji susjeda ili globalnog okruženja, sukobljenost određenih grupa i pojedinaca i drugi. 88

Vidne i male promjene države S druge strane, svaka od ovih aktivnosti ne mora donijeti promjene u državi. ◦ Donošenje određenih zakona, a pogotovo podzakonskih akata, najčešće, nema uticaja na vidne promjene u državi. ◦ A donošenje bitnih zakona ili ustava određene države, može u toj držasvio prouzrokovati vidljive promjene. I ◦ ntenzitet tih uvjeta može biti takav da u temelju izmjeni fizionomiju države, a može biti neznatan i bez promjena. 89

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Nastanak novih država, prema ranijoj nauci, ostvarivan je na originaran i derivativan način. Država nastaje na originarni način u slučaju da nastaje na području koje nije podvrgnuto ničijoj vlasti. ◦ Takav način nastanka države ne može se više ostvariti, jer na Zemlji, osim Antarktika, nema više ničije zemlje (terra nullius). Među posljednjim zabilježenim nastancima države na originaran način je nastanak Liberije 1822. godine. Drugi načni nastanka je derivativni način. To je takav način, na osnovu kojeg nova država nastaje od dvije ili više starih, prethodnih država ili njihovih dijelova. ◦ Bivša Jugoslavija je nastala udruživanjem više država nakon I svjetskog rata kao Država SHS, da bi kasnije dobila naziv Jugoslavija. 90

Utjecaji na fizionomiju države Države mogu nastati ugovorom, kako unutarnjim, tako i međunarodnim. ◦ Unutarnjim ugvorom nastale su, npr. Češka i Slovačka. ◦ Međunarodnim ugovorom nastale su brojne države na međunarodnim kongresima, kao što su: Bečki, Berlinski, Londonski i sl. Kada nastane, država je podložna raznim promjenama. Ona nije statična, već dinamična kategorija. Ona se, od prvog momenta svog nastamka kontinuirano mijenja, nekad brže, a nekad sporije. Selekcioniranjem utjecaja koji djeluju na državu, uočavaju se dvije kategorije uvjeta i to: ◦ Osjetnije promjene (revolucionarne) države, ◦ Evolutivne promjene države. 91

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Revolucionarni uvjeti promjena država ostvaruju se, po pravilu, brzo i nezakoniti su. Oni su rezultat zahtjeva onih snaga neke države, kojim se traže hitne promjene. Izvršioci tih promjena žele brze promjene u pozicijama šefa države ili drugim važnim funkcijama. One, u svojoj početnoj fazi, nemaju za cilj provođenje temeljitih promjena, već samo onih pormjena u državi koje će im omogućiti dolazak na vlast. Iako su, najčešće, nezakonite, ukoliko uspiju, osiguravaju osnovu za kasnije dublje promjene. 92

Državni udar i puč Najpoznatiji uvjeti, koji dovode do iznenadnih, brzih i nezakonitih promjena država, su: ◦ državni udar, ◦ puč ◦ Revolucija, koja se ranije zvala: građanski rat, ili pobuna, ili ustanak i sl. 93

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Državni udar (ili prevrat) predstavlja protivustavnu i nasilnu promjenu vlade ili vladajućeg režima, najčešće uz podršku najviših predstavnika vojske ili civilne vlasti. ◦ Ovaj izraz, nastao je od francuskih riječi: coup detat koje znače udar na državu. Nosioci aktivnosti državnog udara najčešće se grupišu u neformalnu grupu ljudi koji imaju zajednički cilj, svrgavanje postojeće garniture vlasti i uspostavu nove vlasti. ◦ Za takvu grupu kažemo da je hunta (španski junta= grupa ljudi). Nakon što izvrši državni udar, nova vlast izdaje proglas, odnosno čini objavu, tzv. pronunciamento. Izrazom pronunciamento, u Latinskoj americi se naziva sam čin puča, odnosno državog udara. 94

Državni udar Od momenta preuzimanja vlasti do momenta predaje vlasti, pučisti djeluju kao vojna diktatura, jer u osnovi te države, postoji politička vlast koja je u rukama vojske. Brojni su primjeri državnih udara u toku historije: ◦ ◦ ◦ u Španiji 1936. , u Čileu 1973. , u Grčkoj 20. jula 1974. godine, u Libiji, 1. septembra 1989. godine na Fidžiju, 5. decembra 2006. godine 95

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Isto tako, u historiji je bilo mnogo pokušaja, koji nisu uspjeli, ali i samim pokušajem, postizani su određeni ciljevi, koji su uticali na promjene u državi. U takovoj situaciji, državni aparat se surovo obračunava s učesnicima, izvodeći ih pred krivični sud i surovo kažnjavajući. Uspješni atentat na Kenedija u USA 1963. godine, je također aktivnost koja je uticala na vanjsku politiku USA prema Vijetnamu. U skorijoj historiji, pokušan je državni udar u Čadu 15. 3. 2006. , a ostvaren u Mauritaniji 6. augusta 2008. godine, kada je vojska smijenila demokratski izabranog predsjednika Sidija Muhameda Uld Šeika Abdulahija, koji je demokratski izabran 2007. godine. 96

Državni udar Iako je nezakonit i nasilan, državni udar nije uvijek s negativnim posljedicama po daljnji put te države. Historija poznaje mnogo slučajeva državnih udara, kod kojih su posljedice bile korisne za demokratski razvoj države. Tako, npr. državni udar koji je izvršen u staroj Jugoslavii 27. marta 1941. godine izvršila je grupa visokih oficira. ◦ Ona je zbacila tadašnju vladu, uhapsila predsjednika vlade i ostale ministre, proglasila kralja Petra II punoljetnim (iako je imao još 6 mjeseci do punoljetstva) i predala mu vlast. Jedan od oblika vojne vlasti je i stratokratija, koju čini vojno vrhovništvo. 97

Državni udar Na primjeru državnog udara u Libiji, izvršenog 1. septembra 1989. godine, može se promatrati mehanizam izvršenja državnih udara, kao na uzorku, jer su oni po izvršenju veoma slični. ◦ Ovaj državni udar je izvršen od strane Revolucionarnog savjeta sačinjenog od visokih oficira libijske vojske. ◦ Cijela operacija je trajala dva sata. ◦ Nakon vojnih aktivnosti, osvojena je vlast, sazvani su diplomatski predstavnici i objašnjene su namjere pučista, te osigurani su strani državljani i njihova imovina. Državni udar je svrgao kralja Idrisa s vlasti, a umjesto srušene monarhije, proklamirana je Republika. ◦ Državni udar je vođen pod parolom „Sloboda, socijalizam i jedinstvo“. Isto tako, u skorijoj historiji, pokušan je državni udar u Čadu 15. 3. 2006. , a ostvaren u Mauritaniji 6. augusta 2008. godine, kada je vojska smijenila demokratski izabranog predsjednika Sidija Muhameda Uld Šeika Abdulahija, koji je demokratski izabran 2007. godine. 98

PUČ Od „državnog udara“ treba razlikovarti izraz „puč“. I puč je jedan od razloga bitnih promjena države. Ovom riječju označavamo situacije, kada organ, koji je niži na hijerarhijskog ljestvici, uzurpira vlast višeg organa. Isto tako, kada grupa nižih oficira, izvrši državni udar, smatrat će se izvršenjem puča. Za ovakav oblik promjene države nema mnogo primjera, ali ih ipak historija poznaje, kao što je slučaj puča u Liberiji 12. aprila 1980. godine. ◦ Puč u Liberiji izvršen je 12. aprila 1980. godine pod vođstvom narednika liberijske vojske Samuela Kanyon Doe-a 99

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Državni udar treba razlikovati od revolucije, jer u njemu učestvuje dosta malen broj učesnika (najčešće urotnika, grupa, vojne hunte i sl. ) za razliku od revolucije u kojoj učetvuje mnoštvo učesnika, odnosno narodna masa. Izraz revolucija, znači preobražavanje. ◦ U revoluciji učestvuje narod, dok u puču učestvuju predstavnici vlasti, najčešće vojska. Revolucija je korijenita promjena uređenja neke države, u kojoj učestvuju šire narodne mase, dok kod puča, traži se preraspodjela vlasti i ne zadire se dublje u fizionomiju države. ◦ Iako je izraz novovjekovni, revolucionalrna dešavanja su poznata i u antičko doba i u srednjevjekovnom periodu. 10 0

Revolucija Državni udar treba razlikovati od revolucije, jer u njemu učestvuje dosta malen broj učesnika (najčešće urotnika, grupa, vojne hunte i sl. ) za razliku od revolucije u kojoj učetvuje mnoštvo učesnika, odnosno narodna masa. Izraz revolucija, znači preobražavanje. Sličnosti i razlike revolucije i puča: ◦ U revoluciji učestvuje narod, dok u puču učestvuju predstavnici vlasti, najčešće vojska. ◦ Revolucija je korijenita promjena uređenja neke države, u kojoj učestvuju šire narodne mase, dok kod puča, traži se preraspodjela vlasti i ne zadire se dublje u fizionomiju države. Iako je izraz novovjekovni, revolucionalrna dešavanja su poznata i u antičko doba i u srednjevjekovnom periodu.

Revolucija je nasilan ustanak protiv režima, koji je za neku državu postao nepodnošljiv. Za sve revolucije je karaketirstično da nastaju u onim državama koje su bremenite problemina, a njihova vlast ne može te probleme riješiti na zadovoljavajući način. ◦ Nezadovoljstvo stanjem je veliko i prenešeno je na na veliki broj pripadnika naroda, koji je odlučan da mijenja stanje i po cijenu svoga života. ◦ U takvim odnosima, narod nastupa nasilno i mijenja postojeću fizionomiju države.

Revolucija Revolucija "odozdo" predstavlja najčešći oblik političke revolucije, a njen osnovni pojavni oblik je nasilan ustanak u kojem učestvuju narodne mase. Tim se ustankom svrgavaju ili uništavaju regularna državna vlast i njeni organi, te se uspostavljaju organi nove revolucionarne vlasti. Bitno značenje političke revolucije očituje se u odlukama koje donose novouspostavljeni centri političke vlasti. 10 3

Revolucija Odluke: Karakteristični primjeri takvih odluka su zakoni što ih je nakon francuske buržoaske revolucije usvojila Nacionalna ustavotvorna skupština ili Dekret o privremenoj radničkoseljačkoj sovjetskoj vlasti usvojen nakon oktobarske revolucije u Rusiji. U prve poteze nove vlasti spada i: ◦ aktivnost revolucionarnog zakonodavstva i organa sigurnosti usmjerena na zaštitu revolucije od unutrašnjeg neprijatelja, ◦ nadomještanje administratvnog aparata revolucionarnim organima uglavnom komesarskog tipa, ◦ nastojanje da se za ideju revolucije pridobiju što šire narodne mase, potvrđivanje tekovina revolucije plebiscitima i izgradnja revolucionarne armije koja treba da štiti revoluciju od vanjskih neprijatelja. 10 4

Izvoz revolucije Poseban oblik političke revolucije predstavlja promjena političkog poretka do koje dolazi vojnom intervencijom neke strane sile, za što se u političkoj teoriji koristi izraz "izvoz revolucije". Klasični primjeri takvog "izvoza revolucije" su: ◦ političke promjene koje je francuska armija u periodu Napoleona nametnula nizu evropskih zemalja, te ◦ sovjetski "izvoz revolucije" u brojne istočnoevropske zemlje nakon 1945. godine. Sa druge strane poznati su i brojni slučajevi da neka strana sila vojnom intervencijom sruši revolucionarni poredak u pojedinoj zemlji i nasilno restaurira staru vlast. 10 5

Nenasilna revolucija Politička revolucija u pravilu predstavlja nasilan čin, pri čemu neki teoretičari zastupaju mišljenje da je nenasilna revolucija besmislen pojam, kontradiktoran u sebi samome. Drugi autori ipak tvrde da je moguća nenasilna politička revolucija te upućuju na: ◦ narodnooslobodilačku revoluciju u Indiji koja je izvršena pomoću taktike građanske neposlušnosti zasnovane na Gandhijevom učenju o nenasilju. ◦ U literaturi se spominje još jedan tip nenasilne političke revolucije takozvana revolucija konsenzusom odnosno promjena političke vlasti pomoću izbora, što je bio slučaj u istočnoevropskim zemljama krajem osamdesetih godina 20. stoljeća u kojima je bez nasilja dotadašnji jednopartijski sistem zamijenjen višepartijskim. Možemo govoriti da se u tim zemljama dogodila revolucija jer izbori nisu značili samo uobičajenu promjenu zakonodavne i izvršne vlasti nego i suštinsku promjenu strukture političkog sistema. 10 6

„Revolucija jede svoju djecu“ Osim nemilosrdnog obračuna sa pripadnicima i pristalicama bivše vlasti, nova revolucionarna vlast se žestoko obračunava i sa pojedincima iz vlastitih redova koji iz različitih razloga skreću sa kursa dominantne revolucionarne ili partijske ideje, iz čega je proizašla poznata izreka "o revoluciji koja jede vlastitu djecu". Dobar dio od desetak miliona stradalih u Staljinovim čistkama bili su upravo bivši revolucionari koje je Staljinova diktatura optužila za izdaju "tenkovina revolucije". Osvrćući se na iznevjerene ideale mnogih učesnika oktobarske revolucije odnosno na ono u što su se ti ideali pretvorili u Staljinističkoj praksi, jedan sovjetski disident je rezignirano zaključio "svaka revolucija jede svoju djecu a naša je prešla i na unuke". 10 7

raison d' etat - državni razlozi U toku svog postojanja svaka država pazi na uvjete iz svog okruženja koji utiču na njen suverenitet i na njen opstanak, svjesna da u tim aktivnostima može pretrpjeti velike i bolne, iznenadne promjene. Svaka aktivnost koja ugrožava suverenitet i potkopava postojanje neke države proglašava se opasnošću za neku državu i sankcioniše se. U takvim situacijama države pribjegavaju poduzimanju raznih aktivnosti na suzbijanju neprijateljskog djelovanja koje može nastati van države, a može biti i u samoj državi. Mjere koje poduzmaju države u cilju odbrane svog suvereniteta često se nazivaju raison d' etat (franc. Državni razlozi).

Državni razlozi Raison d' etat predstavljaju više interese države, koji mogu biti razlog poduzimanja radnji koje su neuobičajene, a u krajnjem slučaju i protivzakonite. U zaštiti „viših interesa“ država pribjegava radnjama kojim se krše dogovori i ugovori, krše ljudska prava i sl. Izraz raison d' etat prvi put je primjenio izvjesni nadbiskup (Giovanni de la Casa) 1547. godine, a razradio ga je Nicolo Machiavelli u djelu Il principe (Vladalac). Ovaj izraz je u toku historije bio prihvatljiv mnogim vladarima, a i danas nije potpunosti odbačen. Čak u međunarodnom pravu oružanih sukoba vojni razlozi koji su slični ovom izrazu, predstavljaju dozvoljene radnje za slučaj sigurnosti pojedinih vojnih ciljeva. Pa i danas, uvođenje proglašenja vanrednog stanja predstavlja aktivnost koja je ustanovljena radi provođenja raison d' etat.

Reforme Osim naprasnih, brzih promjena, uzrokovbanih državnim udarom, pučem ili revolucionarnim aktivnostima, država se mijanje i na drugi način. Ona se može mijenjati sporo, zakonito i veoma efikasno. Oblici takvih promjena najšće se provode kroz reforme. Reforme su takav oblik promjena države u kojima nadležni državni organi provode tražene, zakonom određene mjere koje stvaraju korijenite promjene u državi. 11 0

Evolucija Izraz evolucija je latinskog porijekla (eng. evolution), a označava razvitak, postanak. Ovaj izraz ima dvije komponente i to: ◦ usmjerenu promjenu stanja u državi i ◦ reorganizaciju državnog uređenja. Svaka evolucija je pokretanje promjena u nekoj državi. To nije stajanje u mjestu, već kretanje. To kretanje je usmjereno na reorganizaciju državnog uređenja, tako, da se postojeće stanje promijeni nabolje. 11 1

Korijeni izraza evolucija Ovaj termin, koristi se još od 19. stoljeća, a okosnica je antropološke teorije o razvoju čovjeka. Čarls Darvin (Charles Darwin) je osmislio učenje o porijeklu živih bića na zemlji, tako da su živa bića u stalnom procesu promjena, i to od nižih vrta do viših oblika (formi) života. U toj stalnoj borbi, samo najsnažniji i najvještiji predstavnici vrste opstaju. Na ovoj teoriji, Taylor i Morgan su zasnovali svoju teoriju da se period čovječanstva može podijeliti na divljaštvo, varvarstvo i civilizaciju. Razvojni put iz jednog u drugi period, odvijao se postupno i dugotrajno, a razvoj društva, pa i države i dalje traje. 11 2

Evolucija i vrijeme Evolutivne promjene države su one promjene, uvjetovane faktorima tako da se vrše postupno, a mogu se odvijati decenijama, pa i stoljećima. ◦ Tako, npr. Veći dio promjena buržoaskih država, od liberalizma 19. stoljeća do danas, proveden je evolutivno. ◦ Primjeri: donošenje sistemskih važnih zakona (vojska, policija i sl. ) 11 3

Prestanak države Kako je država vremenska kategorija, ona osim nastanka i trajanja, ima i svoj prestanak. ◦ Država prestaje postojati kada izgubi jedan od svojih obaveznih elemenata, koji to tijelo čine državom. Prestankom jedne države, prostor i stanovništvo prelaze u drugu ili druge države. Treći element države, njena vlast se gasi, a na njenom prostoru počinje djelovati vlast države koja je sljednica ugašene države.

Prestanak države Raspad država ili disolucija je takva situacija u kojoj od države prednika (prethodne države) nastaju dvije ili više potpuno novih država. Ranija država gubi u cijelosti svoj identitet i svoje postojanje. Nove države imaju puni kapacitet postojanja i djelovanja. Ovaj oblik promjena države može se promatrati na primjeru Otomanskog carstva. Krajem 19. stoljeća (Berlinski kongres 1878. godine) došlo je do erozije ove ogromne države, koje će, tokom Balkanskih ratova i I svjetskog rata, u cijelosti nestati, a na njegovim ruševinama nastale su brojne države koje i danas imajusvoj puni legitimitet. 11 5

Prestanak države Država prestaje postojati i na sve one načine, koji su navedeni u promjenama država. Tada, mijenjajući se, država pripada drugom subjektu. Tako, npr. ◦ Kod aneksije, država prestaje postojati kada je druga država pripoji (usisa) tj. anektira. 11 6

Prestanak države Danas, prestanak jedne države znači nastanak novog njenog oblika i novog njenog funkcioniranja, bez obzira da li će ona biti samostalna, ili će se stopiti s nekom drugom državom. ◦ Ilustrativan podatak nam daje Čarls Tili (Charles Tilly, rođen 27. maja 1929. – umro 29. aprila 2008. ), koji je proučavajući države, uočio da je 1500. godine postojalo u Europi, oko 500 relativno nezavisnih državnih zajednica, a 1900. godine bilo svega 25. država, što govori o velicini fluktuacija u nestanku i nastanku država i državnih oblika. 11 7

Prestanak države 1)inkorporacijom 2)aneksijom 3)unifikacijom 4)razdvajanjem 5)cesijom 6)podelom 7)međunarodnim ugovorom, poveljom ili ustavom 11 8

Prestanak države Kako je država vremenska kategorija, ona osim nastanka i trajanja, ima i svoj prestanak. Država prestaje postojati kada izgubi jedan od svojih obaveznih elemenata, koji to tijelo čine državom. Prestankom jedne države, prostor i stanovništvo prelaze u drugu ili druge države. Treći element države, njena vlast se gasi, a na njenom prostoru počinje djelovati vlast države koja je sljednica ugašene države. 11 9

Disolucija Raspad država ili disolucija je takva situacija u kojoj od države prednika (prethodne države) nastaju dvije ili više potpuno novih država. Ranija država gubi u cijelosti svoj identitet i svoje postojanje. Nove države imaju puni kapacitet postojanja i djelovanja. Ovaj oblik promjena države može se promatrati na primjeru Otomanskog carstva. Krajem 19. stoljeća (Berlinski kongres 1878. godine) došlo je do erozije ove ogromne države, koje će, tokom Balkanskih ratova i I svjetskog rata, u cijelosti nestati, a na njegovim ruševinama nastale su brojne države koje i danas imajusvoj puni legitimitet. 12 0

Prestanak države Danas, prestanak jedne države znači nastanak novog njenog oblika i novog njenog funkcioniranja, bez obzira da li će ona biti samostalna, ili će se stopiti s nekom drugom državom. ◦ Ilustrativan podatak nam daje Čarls Tili (Charles Tilly, rođen 27. maja 1929. – umro 29. aprila 2008. ), koji je proučavajući države, uočio da je 1500. godine postojalo u Europi, oko 500 relativno nezavisnih državnih zajednica, a 1900. godine bilo svega 25. država, što govori o velicini fluktuacija u nestanku i nastanku država i državnih oblika. 12 1

Sukcesija Sukcesija države predstavlja prijelaz cijelog (ili dijela) državnog teritorija pod vlast druge ili nove države. Sukcesija nastaje u slučajevima raspada države, te stvaranja nove ili pripajanja odvojenog dijela nekoj drugoj državi. Mnoštvo je pitanja koja se trebaju riješiti nakon provođenja sukcesije, a najosnovnija su: razgraničenje teritorija, uređenje statusnih pitanja državljana, raspravljanje imovine, arhibske građe i sl. članstvo i djelovanje u međunarodnim organizacijama, preuzimanje prava i obaveza po ranijim ugovorima i druga pitanja 12 2

Cesija Ustupanje ili cezija je postupak u kome jedna država dragovoljno ustupa dio svog teritorija drugoj državi. Ova se aktivnost često ostvarivala nakon ratova, kada su, najčešće, poražene države, darivale državama pobjednicama dijelove svog teritorija u znak utvrđivasnja boljih međusobnih odnosa. Ovom aktivnošću, i obe države i dalje zadržavaju svoj status priznatih država. 12 3

Podjela države ili partiticija je takav slučaj promjene države u kojem više država teritorijalno rasparčavaju jednu državu i prisvajaju njenu teritoriju, te ta država gubi, u cijelosti svoj dotadašnji identitet. Danas je teško zamisliti provođenje takve aktivnosti na nekoj državi. Ali, historija poznaje slučaj s Poljskom, koja je 1941. godine bila podijeljena u cijelosti, a njena teritorija je pripojena Njemačkoj, Rusiji i Austriji 1795. godine. Država prednik (predecesor) je država koja je imala vlast na određenom području koje je pretrpjelo teritorijalne primjene. Država koja nasljeđuje dio područja ili sjlokupno područje ranije postojeće države naziva se država sljednik (sukcesor). Ubjedljiv primjer je iz skorije historije, kada se 1993. godine, iz teritorija Etiopije izdvojila posebna država Eritreja. Primjer za ovaj oblik nastanka i nestanka država postoji u slučaju pruipajanja Demokratske Republike Njemačke u Saveznu Republiku Njemačku. 12 4

Asimilacija države Pripajanje: ◦ Pripajanje ili asimilacija je takav čin djelovbanja država u kojem jedna država u cijeosti pripaja se drugoj državi. ◦ Država prethodnica u cijelosti gubi svoj identitet i „utapa“ se u drugu državu, državu sljednicu 12 5

Secesija države Secesija: ◦ Odvajanje ili secesija (lat. odlazak, otcjepljenje) predstavlja odvajanje iz neke države jednog njenog dijela, s tim da ranija država (država prethodnica) nastavlja i dalje da egzistira kao država prednik, a otcjepljena država stiče međunarodni subjektivitet i predstavlja međunarodnopriznatu državu. ◦ To je situacija u kojoj na dijelu (ili više dijelova) prethodne države najstaje jedna ili više država (sljednica). Država prednik (predecesor) je država koja je imala vlast na određenom području koje je pretrpjelo teritorijalne primjene. Država koja nasljeđuje dio područja ili sjlokupno područje ranije postojeće države naziva se država sljednik (sukcesor). 12 6

Disolucija države Raspad država ili disolucija je takva situacija u kojoj od države prednika (prethodne države) nastaj dvijeili više piotpuno novih država. Ranija država gubi u cijelosti svoj identitet i svoje postojanje. Nove države imaju puni kapacitet postojanja i djelovanja. Ovaj oblik promjena države može se promatrati na primjeru Otomanskog carstva. Krajem 19. stoljeća (Berlinski kongres 1878. godine) došlo je do erozije ove ogromne države, koje će, tokom Balkanskih ratova i I svjetskog rata, u cijelosti nestati, a na njegovim ruševinama nastale su brojne države koje i danas imajusvoj puni legitimitet. 12 7

Uedinjenje države Ujedinjenje država je akt dvije ili više država prethodnica (prednica) koje odlučuju da obrazuju novu državu svojim ujedinjenjem. Kod ovog oblika nastanka i nestanka država, države prethodnice u cijelosti nestaju kao slobodne države, a od njih nastaje potpuno nova država. ◦ Tako, npr. Srbija je, zajedno s Slovenijom i Hrvaskom obrazovala posebnu Državu Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. godine. Hrvatska je 29. oktobra 1918. godine u cijelosti prekinula sve veze s Austrougarskom monarhijom, te ujedinila se u Državu SHS. 12 8

Elementio države Elementi države Ljudi na određenom prostoru stupaju u različite međusobne odnose koji rezultiraju kulturnim, ekonomskim, političkim i pravnim životom te zajednice. Ti odnosi opterećeni su mnogim proturječnostima, a aktuelna politika treba uložiti mnogo umijeća, vremna i sredstava da bi oni vodili napretku. 12 9

Elementi države Da bi se neka organizacija smatrala državom, treba ispunjavati određene elemente. Ispunjenje predviđenih elemenata je uslov da se ona smatra državom, kao što ispunjenje određenih uslova pretpostavlja priznanje određenog lica fizičkim licem. Ispunjenjem traženih elemenata nastaje država, kao organizacija koja na nekom području djeluje kao najviša organizacija pravnog poretka, nezavisna od bilo koje druge države. Pitanje elemenata države je pitanje koje je interesiralo brojne pravnike. 13 0

Jelinek Tako, npr. ◦ Jelinek (Georg Jellinek) je, nakon brižljive analize država, uočio postojanje zajedničkih elemenata, te zasključio da država, da bi bila država, treba imati osnovna tri elementa: prostor, stanovništvo i vlast. 13 1

Elementi države po Jelineku Elementi koji čine državu predstavljaju realne okolnosti u kojima e nalazi država. Oni su izgrađeni praksom, dok u novije vrijeme, njihove naznake se nalaze u međunarodnopravnim elementima. Nakon proučavanja sastava predmodernih i modernih država Jelinek je razvio teoriju o tri elementa države. ◦ Po njemu, država mora imati tri elementa, da bi bila država, a to su: državni teritorij, državno stanovništvo i državna vlast. Ovakvo postavljanje sastava države, imalo je i protivnika i pristalica, ali je imalo dobar odziv u međunarodnom pravu, te je kasnije dorađena i dopunjena. 13 2

Montevideo konvencija Iako nema čvrste prakse, koji lementi čine državu, u međunarodnom pravu, prihvataju se odredbe Konvencije iz Montevidea, gdje se u članu 1. ističe sljedeće: "Država, kao osoba prema međunarodnom pravu, mora imati sljedeće osobine: (a) stalno stanovništvo; (b) definirani teritorij; (c) vlast; i (d) sposobnost da stvara odnose s drugim državama. " Montevideo konvencija o pravima i obavezama držva, predstavlja regionalnu konvenciju donesenu (potpisanu) 26. decembra 1933. godine u Montevideu (Urugvaj). ◦ Ovom konvencijom uređeni su standardi za nastanak i postojanje države, kao organizacije ljudi na određenom prostoru. 13 3

Elementi države po Montevideo konvenciji Priklanjajući se ovoj konvenciji, osnovni elementi države su: ◦ ◦ državni teritorij, stanovništvo, faktički ustanovljena vlast, sposobnost države da stvara odnose s drugim državama (međunarodno priznanje države). Montevideo konvencija o pravima i obavezama država, kao i neki teoretičari, u elemente koji određuju državu, ubrajaju i priznanje države od drugih država. Bez obzira na značaj ove konvencije u svijetu, danas preovladava mišljenje da priznanje država ima deklaratorni karakter, a državnost država zasniva se na prethodna tri elementa, kao što je govorio Jelinek. 13 4

Shvatanja o elementima države Pitanje elemenata države različito je tumačeno u shvatanjima ranijih pravnih teoretičara i danas. Ranija shvatanja su ukazivala na činjenicu da su teritorij i ljudi bili osnov provođenja vlasti. Vladar je vlast provodio prema stanovništvu, stvarajući vlasništvo na zemlji (teritoriji). Gubitak stanovništva ili tewritorije, automatrski je gasio vladarevu vlast, jer on objektivno nije mogao vršiti vlast bez bilo kojeg od ovih elemenata. Kasnije, afirmacijom ljudskih prava i sloboda kao međunarodnom kategorijom, u prvi plan elemenata države postavlja se prostor kao element, odnosno važenje određenog prava na određenom prostoru, jer unutarnje pravo važi samo na određenom prostoru. Međunarodne norme imaju internacionalni karakter i nisu vezani prostorom. 13 5

TEMPORARNI (VREMENSKI) KARAKTER DRŽAVE 2. 5. 1 Uvod Država, promatrana u vremenu, u stalnom je kretanju i promjenama. Ona nastaje, traje i nestaje. Njena fizionomija danas, sasvim je različita u odnosu na fizionomiju država srednjeg vijeka, a posebno država u nastanku s prelaska iz rodovskog u robovlasničko društvo. Modifikacije država su tako velike, da, kao što je ranije navedeno, neki teoretiočari smatraju da do nastanka buržoaskih držva , nije ni bilo država. Osim promijenjene fizionomije, i funkcije države su bile različite. U ranijem periodu, primarne funkcije države su bile osiguranje unutarnjeg i vanjskog opstanka. Danas, država je sve više usmjerena na suptilnije funkcije zaštite ljudskih prava i fundamentalnih sloboda svojih građana, kao i njihov socijalni status.

Država u vremenu Odnosi između državama, rješavaju se mirnim putem. Ukoliko se pribjegava nasilnim putem, tada države podliježu sankcijama, kao što je predviđeno Poveljom Ujedinjenih nacija. Jedan od nasilnih oblika rješavanja sporova između država je rat. Njegove manifestacije mogu biti različite. Jedan od načina je agresija.

Načini nastanka države Originarni ◦ (posljednja država nastala originarnim načinom Liberija 1822. ) Derivativni ◦ Ugovorom, ◦ Na kongresima Trend povećanja broja država u svijetu 5 najmanjih država u svijetu ◦ ◦ ◦ San Marino (61, 2 km 2, 30 000 stanovnika) Tuvalu (26 km 2, 10. 500 stanovnika) Nuru (21 km 2, 9, 300 stanovnika) Monako (1, 98 km 2, 36. 300 stanovnika) Vatikan (0, 44 km 2, 830 stanovnika). 13 8

Nastanak države Secesijom Unifikacijom sukcesijom 13 9

Promjene države • Najčešće promjene: • • Odvanje (secesija) Pripajanje (asimilacija) Podjela (partiticija) Ujedinjenje (unija) Ustupanje (cezija) Klasifikacija promjena: A) zbog važnosti • Manje važne • dublje • B) vrijeme i način vršenja • Brže • evolutivne • C) Legalnost promjena • Legalnim putem • Nelegalnim putem 14 0

Prestanak države Raspad (disolucija) ◦ Danas nestanak države je ujedno i nastanak nove države ◦ Po naučniku Tilly-ju: 1500 godine 1900 25 država 500 relativno nezavisnih državnih zajednica 14 1

Koliko država ima na svijetu? Svijet čini 5 naseljenih kontinenata, U svijetu ima gotovo 259 država, obzirom da je Južni Sudan imenovan kao nezavisna država 9. jula 2011. Na svijetu postoji 195 nezavisnih država do danas, osim ako ne računamo Tajvan. ◦ Tajvan mnogi ne smatraju zvaničnom državom, čime bi se broj smanjio na 194 zemlje. ◦ Iako Tajvan funkcionira kao nezavisna država, mnoge zemlje (uključujuc i i SAD) je zvanično ne priznaju kao takvu. ◦ Pošto Narodna Republika Kina smatra Tajvan otcepljenom pokrajinom Kine, postoje zemlje koje žele da održe diplomatske odnose sa Kinom, pa su morale da prekinu svoje formalne odnose sa Tajvanom (više od 100 zemalja ima nezvanične odnose sa Tajvanom). 14 2

Koliko država pripada Ujedinjenim nacijama? 192 države su članice UN. ◦ Izuzetak su Tajvan (1971. godine UN svrgavaju Tajvan i zamjenjuju ga Narodnom Republikom Kinom) i Vatikan. ◦ Kosovo još nije član. Najnovije članice UN su Švicarska (2002. ) i Crna Gora (2006). Koje su najnovije države? ◦ Najnovija država na svijetu je Kosovo, koje je proglasilo nezavisnost od Srbije u februaru 2008. godine. ◦ Prije toga, najnovija država je Crna Gora, koja je postala država u junu 2006. godine, nakon što se odvojila od Srbije. ◦ Od 1990. godine, nastalo je 28 novih nacija. Mnoge od njih su nastale od raspada Sovjetskog Saveza (14 zemalja) i bivše Jugoslavije (7 zemalja). 14 3

Da li još uvijek postoje države koje imaju kolonije? Postoji 61 kolonija ili teritorija u svijetu. ◦ Osam zemalja ih održava: Australija (6), Danska (2), Holandija (2), Francuska (16), Novi Zeland (3), Norveška (3), Velika Britanija (15) i Sjedinjene Američke Države (14). Da li još uvijek postoje teritorije u svijetu koje su proglašene od strane više zemalja (više zemalja ih svojata)? ◦ Postoji šest glavnih spornih teritorija u svijetu: pojas Gaze i Zapadna obala, Paracelska ostrva, Ostrva Spretli, Zapadna Sahara i Antarktik. Pored ovih, postoji bezbroj drugih teritorijalnih sporova širom sveta, od kojih su mnoge rezultat oružanih sukoba. 14 4

Promjene države S druge strane, svaka od ovih aktivnosti ne mora donijeti promjene u državi. ◦ Donošenje određenih zakona, a pogotovo podzakonskih akata, najčešće, nema uticaja na vidne promjene u državi. ◦ A donošenje bitnih zakona ili ustava određene države, može u toj držasvio prouzrokovati vidljive promjene. I ◦ ntenzitet tih uvjeta može biti takav da u temelju izmjeni fizionomiju države, a može biti neznatan i bez promjena. 14 5

UVOD U NAUKU O DRŽAVI I PRAVU Državni udar (ili prevrat) predstavlja protivustavnu i nasilnu promjenu vlade ili vladajućeg režima, najčešće uz podršku najviših predstavnika vojske ili civilne vlasti. ◦ Ovaj izraz, nastao je od francuskih riječi: coup detat koje znače udar na državu. Nosioci aktivnosti državnog udara najčešće se grupišu u neformalnu grupu ljudi koji imaju zajednički cilj, svrgavanje postojeće garniture vlasti i uspostavu nove vlasti. Za takvu grupu kažemo da je hunta (španski junta= grupa ljudi). Nakon što izvrši državni udar, nova vlast izdaje proglas, odnosno čini objavu, tzv. pronunciamento. ◦ Izrazom pronunciamento, u Latinskoj americi se naziva sam čin puča, odnosno državog udara.

Rad sa studentima Anlizirati s studentima Tabelu iz narednog slajda 14 7

Stanovništvo Bosne i Hercegovine po popisima Stanovništvo God. popisa Površina km 2 Ukupno Žene Muškarci Broj domaćinstava Stanovnici na 1 km 2 1981 51. 197 4. 124. 256 2. 073. 343 2. 050. 913 1. 030. 689 80, 60 1991 51. 197 4. 377. 033 2. 193. 238 2. 183. 795 1. 207. 098 85, 5

Struktura države Država kao organizacija: ◦ Pojam organizacije ◦ Elementi organizacije Ljudi, Zajednički ciljevi, Funkcionalna organiziranost i aktivnost, Sredstva, Ime ili naziv firme i njeno sjedište Prepoznatljivi oblici unutarnjeg i vanjskog komuniciranja Postojanje pravnih normi ◦ Pojam države kao društvene organizacije 14 9

Država kao organizacija Historijska slika države kao organizacije Država kao politička zajednica Sličnosti države kao organizacije i drugih organizacija Različitosti između države kao organizacije i drugih organizacija Monopol fizičke sile kao dio državeorganizacije Država i globalizacija Organiziranost i neorganiziranost države 15 0

Organizacija državnih poslova Funkcije države ◦ ◦ ◦ Napadačko-obrambena, Funkcija iskorištavanja Vanjska i unutarnja funkcija Funkcija zaštite mira i sigurnosti Zaštita ljudskih prava i sloboda Teoretski pogled na organizaciju državnih poslova Monteskije Lok. 15 1

Državne funkcije Oblici: ◦ Zakonodavni, ◦ Izvršni (izvršnopolitički) ◦ Sudski 15 2

Zakonodavni oblik državne funkcije Pojam, Institucionalni i pravni okvir djelovanja ove funkcije Oblici obavljanja ove funkcije ◦ Kategorije (parlament ili skupština), ◦ Jednodomi, dvodomi ili višedomi Zakonodavni oblik državne funkcije u Bosni i Hercegovini Primjeri 15 3

Izvršni oblik državne funkcije Pojam, Uloga šefa države, Uloga vlade, ◦ Odnos vlade i organa uprave Poslovi Izvršni oblik državne funkcije u Bosni i Hercegovini 15 4

Sudski oblik državne funkcije Pojam, Normativna i insitutcionalna izgrađenost u svijetu Sudovi i drugi organi Sudije pozicioniranost ove funkcije prikazana u međunarodnim dokumentima, 15 5

Upravni oblik državne funkcije Pojam, Institucionalni i pravni okvir u svijetu i Bosni i Hercegovini Državna administracija u Bosni i Hercegovini Reforma javne uprave u Bosni i Hercegovini u kontekstu euro integracija 15 6

Državni organ Pojam Teoretska mišljenja Državni organ-državno službeno lice Državno službeno lice ◦ Elementi koji ga čine, ◦ Klasificiranje ◦ Zahtjkevi koji stoje pred DSL i njegove lične sposobnosti ◦ Imunitet, ◦ lustracija 15 7

Državni organ Odlučivanje u državnom organu, ◦ Kvorum, ◦ Konsenzus, ◦ Klasifikacija držanih organa Klasična podjela Politički i stručni, Oružani i civilni Zborni i inokosni Odlučujući i izvršni Demokratski i birokratski 15 8

Državni organ Klasifikacija ◦ U zavisnosti od sastava državnog organa i načina odlučivanja Monokratsko Kolegijalno Mješovito 15 9

Podjela U zavisnosti od teritorijalne nadženosti: ◦ Centralna, ◦ Regionalna, ◦ lokalna Prema strukturi poslova koje obavlja ◦ Državne zakonodavne ◦ Državne izvršne, ◦ Državne sudske i sl. U zavisnosti od hijerarhijskog položaja koji zauzimaju ◦ Subordinacija ivertikalna povezanost 16 0

Podjela Drugi oblici ◦ Vanjski i unutranji ◦ Izvorni (originalni) izvedeni 16 1

Teoretski osvrt o pitanju državnih organa Opće stanje Max Weber Margaret Tačer, David Osborn 16 2

Nadležnosti državnih organa Pojam Sinhronizacija ili ne Pravna sigurnost građana kao ljudsko pravo i nadležnost Vrste ◦ Prema vrsti organa Apsolutna relativna ◦ Stvarna, ◦ Mjesna, ◦ Funkcionalna, Personalna Vrijednost spora ◦ Isključiva i podijeljena 16 3

Nadležnosti državnih organa Nadležnost kao procesna pretpostavka Atrakcija nadležnosti Sukob nadležnosti ◦ ◦ Pozitivni Negativni Rješavanje sukoba Litispendencija 16 4

Odgovornost državnih organa Za štetu Odgovornost službenog lica Regresiranje Odgovornost države za protivpravna djela 16 5

Nadležnosti državnih organa Pojam ◦ Promatranje adležnosti: U objektivnom smislu –djelokrug poslova jednog državnog organa U subjektivnom smislu s pozicije državnog organa-pravo i dužnost S pozicije stranke-pravo stranke da mu konkretan predmet rješava tačno određen organ ◦ Def. Nadležnost državnih organa definiramo kao: pravo i dužnost određenog državnog organa, pravnog lica ili službenog lica da preuzme, ispita, poduzme ili riješi neke radnje ili jedan predmet (slučaj) u ime i za račun države ili druge pravne organizacije.

Nadležnosti državnih organa Sinhronizacija (usklađivanje djelovanja državnih organa ◦ Planiranje državnih poslova, ◦ Njihovo povjeravanje određenom organu Pravna sigurnost građana kao ljudsko pravo i nadležnost 16 7

Vrste ◦ Prema vrsti organa Apsolutna Razgraničava nadležnost državnih organa u odnosu na domaće državne organe u odnosu nameđunarodne organe i sudove relativna ◦ Stvarna, ◦ Mjesna, Def. Mjesnom nadležnošću određuje se područje (teritorijalni moment) na kojem državni organ može obavljati državne poslove, naznačenoj u stvarnoj nadležnosti.

Vrste ◦ Delegacija (forum delegatum)je postupak prenošenja mjesne nadležnosti s jednog državnog organa na drugi ◦ Ordinacija (forim ordinatum) je određivanje mjesno nadležnog državnog organa od strane nadležnog organa ili suda, u slučajevima kad postoji nadležnost ali se ne može odrediti koji mjesno nadležan organ je nadležan ◦ Funkcionalna, - instanciona - (označava nadležnost državnog organa u konkretnom organu za konkretni predmet Personalna (vojna lica, stranci i sl. ) Vrijednost spora ◦ Isključiva (domain reserve) i podijeljena

Nadležnosti državnih organa Nadležnost kao procesna pretpostavka ◦ Državni organ nije nadležan za raspravljanje u predmetu koji nije u njegovoj nadležnosti Atrakcija nadležnosti ◦ Iz jednog spora proisteklo više drugih sporova Sukob nadležnosti ◦ ◦ Pozitivni Negativni Rješavanje sukoba Litispendencija 17 0

Odgovornost državnih organa Za štetu Odgovornost službenog lica Regresiranje Odgovornost države za protivpravna djela Nepravilnosti u radu: ◦ neprimjenjivanje obavezujućih normi, ◦ Neznanje pojedinaca u državnom organu koji primjenjuju pravo 17 1

Klasifikacija i oblici država Uvjeti koji utječu na oblik države: ◦ Neposredno Politički odnosi Političko uređenje Ostvarivanje ljudskih prava ◦ Posredni Površina države Privreda Ekonomska moć Kulturni razvoj Vojna moć i sl

Grčka antička podjela država Platonova i Aristotelova država Timokratija-vlast iz aristokratije, nakon razdora između onih koji vladaju državom Oligarhija – vlast bogatih Demokratija-vlast siromašnih Tiranija-vlast tirana Po Aristotelu: Kraljevstvo-dobri oblik Aristokratija-oni koji imaju najviše intelektualne vrline -dobri oblik Republika-dobri oblik Tiranija, oligarhija i demokratija-najlošiji režimi vlasti 4

Klasična klasifikacija A) oblik vladavine B) državno uređenje C) oblici državne vlasti Monarhija, republika Unitarna, složena Parlamentarni, predsjednički, konventski D)politički sistem Besprtijski, dvo i više partijski i sistemi s dominantnom partijom E) politički režim Demokratija, autokratija

Oblik vladavine ◦ Monarhija Najčešće, dolazi nasljednim putem, a vrši vlast doživotno Izborna Nasljedna Apsolutistička i ograničena (ustavna, parlamentarna); ◦ Republika Šef države na vlast dolazi izborom, vrši je u mandatu Predsjednička Parlamentarna Mješovita skupštinska

Diktatura Vladar ima neograničenu i potpunu vlast Oblici ◦ Cezarizam ◦ Totalitarna država ◦ Diktatura proleterijata

Vrste država u odnosu na državno uređenje Unitarna Regionalna Složena Federalna, Od dvije ili više jedinica Foedus-savez Uvjeti nastanka Konfederalna-Švicarska, Njemačka konfederacija 1806. -1871. , EU, USA 1781. -1789. Savez suverenih država Ciljevi Realna unija – Švedsko-norveška 1815. -1905. , Austro-ugarska 1867. 1918. Personalna unija-Mađarska-Hrvatska (1102. -1526. ), Holandija. Luksemburg 1815/1890; Finska-Rusija (1809/1917. )

Druge vrste ) oblici državne vlasti Parlamentarni, predsjednički, konventski D)politički sistem Besprtijski, dvo i više partijski i sistemi s dominantnom partijom E) politički režim Demokratija, autokratija Režimi prvog, drugog, trećeg i četvrtog svijeta

Najnovija tipologija država u odnosu na režim: ◦ ◦ ◦ Zapadne poliarhije, Nove demokratije Istočnoazijski režimi Islamski režimi Vojni režimi.

Moderna podjela država Zapadne poliarhije Poliarhija predstavlja političkoinstitucionalno uređenje države, najsličnije demokratiji. Ona predstavlja standardni oblik izborne demokratije. O ovom obliku države pisao je, ranije spomenuti, Dal (Robert Alan Dahl, rođen 17. decembra 1915. godine), koji je izraz poliarhija (grč. poly-mnogo, arkhe-pravila) uveo u upotrebu.

Obilježja i pretpostavke Taj oblik uređenja države zasniva se na određenim obilježjima i pretpostavkama, kao što su: sloboda osnivanja i učlanjivanja u političke stranke, sloboda izražavaja, pravo glasa, osposobljenost za javnu službu, pravo političkih vođa da se takmiče za glasove birača, postojanje alternativnih izvora informiranja, slobodni i pošteni izbori, postojanje političkih institucija koje će garantirati da će ključ formiranja vlasti zavisiti o broju glasova birača.

Poliarhije Većina država zapadne demokratije i Latinske Amerike djeluju kao poliarhije, jer su demokratski instrumenti vladanja dosta slabi, a vrijednosti vlasti sačinjeni su od demokratskih, ali autokratskih elemenata. U ovom obliku državnog uređenja, izraženija je delegatska demokratija, od predstavničke demokratije.

Nove demokratije ◦ Nove demokratije Kod zemalja koje su se oslobodile autarhijskih sistema, izgrađuju se institucije zasnovane na novoj demokratiji. Nove demokratske države, u početku korištenja instrumenata demokratije, koriste redefiniran oblik izborne demokratije. One izgrađuju institucije koje rade tako da prihvataju određenu količinu realizacije ljudskih prava i fundamentalnih sloboda u toku provođenja izbora.

Karakteristike nove demokratije Nove demokratije ispunjavaju uvjete poliarhija, ali traže realizaciju dodatnih mehanizama kao što su: ◦ zalažu se, ne samo za vertikalnu odgovornost institucija, već i horizontalnu. ◦ iniciraju i podstiču širok politički pluralizam ◦ Kao historijska kategorija, nova demokratija je dolazila u određenim talasima, te kao i talasi, nakon izvjesnog vremena povlačila se, a na njeno mjesto dolazili su autarhijski režimi.

Talasi demokratije Registrirani talasi demokratije bili su: Prvi talas od 1828. do 1926, Nakon ovog talasa, uslijedio je protivtalas koji je trajao od 1922. do 1942. godine, a koji je poznat po djelovanju brojnih autoritarnih i totalitarnih režima.

Talasi demokratije Drugi talas od 1943. do 1962. godine Nakon ovog talasa, uslijedio je protivtalas koji je trajao od 1958. do 1975. godine. On je posebno pogodio Latinsku Ameriku Treći talas demokratije, nastao je na Pirinejskom poluostrvu, a trajao je u periodu od 1974. do 1990. godine Četvrti talas demokratije ostvario se u periodu 1989. do 2001. godine.

Talasi demokratije Za sve talase demokratije je karakteristično da su nastajali nakon krupnih, historijskih događaja u svijetu. Nakon tragičnih svjetskih procesa, nastajali su periodi demokratskog buđenja institucija u brojnim državama. Neke od tih procesa potpomagale su, pa i nametale najveće države svijeta. Nakon toga, slijedili su periodi protivtalasa, s državama u kojima su nosilaci bili vladari autoritativnih režima

Novi režimi i oblici ◦ Istočnoazijski režimi, islamski režimi i vojni režimi predstavljaju političke i pravne režime na istoku Azije i Bliskog Istoka, u djelima pravnika zapadne demokratije imaju negativnu demokratsku konotaciju. ovim režimima, često, pripadaju države koje su imale velika previranja vlasti i velike promjene država, njihove promjene su bile na nasilan i nezakonit način, a vladari vladali autoritativno i autokratski.

Novi oblici Kada su u pitanju zemlje Srednjeg istoka, ◦ pretpostavlja se da im je politički režim jednistven, zasnovan na islamskom pravu i tradiciji. ◦ U svojoj dugoj tradiciji, on je dugo tako i izgrađivan. ◦ Izvori su najdominantnije vjerski izvori: Kur'an i Sunnet ◦ u posljednje vrijeme specifičnost tih država sve više i više osjeća. ◦ Europskokontinentalni sistem, imao je i ima veoma jak uticaj, tako da obilježja ovog sistema, počinju stvarati specifičnost i ovih država.

Novi režimi i oblici ◦ Specifičnosti izazivaju i velika previranja, koja uz djelovanje globalnih tokova, petro-dolara i često odsustvo demokrastskih insitucija, čine svaku državu specifičnom. Kod jednog broja država te specifičnosti su mnogo upečatljive, kod drugih manje, ali one imaju i zajedničke osobine. Zato, ove režime možemo podijeliti na: potpuno razvijene nacionalne sisteme, kao kod Turske, Sirije i Iraka; manje razvijene prave sisteme kao što su kod Bahreina, Katara, Ujedinjenih Arapskih Emirat i Omana: neizgrađene režime, ili režime u izgradnji, kao što su u Afganistanu, Saudijskoj Arabiji i Kuvajtu.

Država - nacija Vestfalski ugovor 24. oktobar 1648. ◦ Načela: Princip suvereniteta naroda država i fundamentalno pravo samoopredjeljenja Princip pravne jednakosti među nacijama-državama, Princip obavezujućih međunarodnih ugovora među državama, tj. Vezujućih ugovora Princip nemiješanja jedne države u unutranja pitanja druge države To je historijska kategorija Pokazuje se da je država nacija zatvorena i malena sredina a svijet traži širinu i drugo organizitanje države

Pravna država Karakteristike: ◦ Moć države treba biti utvrđena formalnim pravilima ◦ Izgradnja efikasng sistema donošenja dobrih i funkcionalnih propisa ◦ Načelo “nullum crimen sine lege, nulla poena sine lege” ◦ Sistem diobe vlasti ◦ Zaštita ljudskih prava i fundamentalnih sloboda ◦ Parlamentarna uređenost putem slobodnih neposrednih i fer izbora ◦ Afirmacija civilnog društva i NVO ◦ Kodifikacija i unifikacija prava ◦ Načelo pravne sigurnosti ◦ Vladavina prava ◦ Socijalna država

Vladavina prava Rule of law U političkom smislu: ◦ Korištenje ustavnih načela radi ograničenja nosioca političke vlasti, ◦ Nad radom državnih organa, politički nadzor vrše predstavnička tijela koja crpe svoje mandate iz narodne volje ◦ Nezavisno sudstvo

Vladavina prava Načela: ◦ ◦ ◦ Supremacija regularne nad arbitrarnom vlašću Svi ljudi neke države podvrgnuti pravom te države Najviši pravni akti nastaju u zakonodavnom organu Načelo zakonitosti-niže norme u skladu s višim Značaj sudfskih presuda koje čine bećinu ustavnog prava Zadatak sudije je poništiti svaki akt suprotan ljudskim pravima Tri kategorije vlasti i njihova samostalnost Neovisnost sudske vlasti Pravo izgrađivati za zaštitu ljudskih prava Pravna sigurnost građana-stub sudske vlasti Načelo jednakosti-ravnopravnosti ljudi u odnosu na spol. .

Ostale osobine moderne države Ekonomija, Ljudska prava Socijalna država Zaštita životne sredine Država i civilno društvo Država i globalizacija

HVALA NA PAŽNJI 19 6