UVOD U MAKROEKONOMSKU TEORIJU Predmet makroekonomije n n

  • Slides: 24
Download presentation
UVOD U MAKROEKONOMSKU TEORIJU

UVOD U MAKROEKONOMSKU TEORIJU

Predmet makroekonomije n n Makroekonomja se bavi izučavanjem ponašanja privrede kao celine. Njena preokupacija

Predmet makroekonomije n n Makroekonomja se bavi izučavanjem ponašanja privrede kao celine. Njena preokupacija je istraživanje načina delovanja ljudskog ponašanja na ishode funkcionisanja visoko agregiranih tržišta kao što su tržište rada, tržište kapitala ili tržište potrošnih dobara.

Predmet makroekonomije n Makroekonomija izučava visoko agregirane kategorije kao što su bruto domaći proizvod,

Predmet makroekonomije n Makroekonomija izučava visoko agregirane kategorije kao što su bruto domaći proizvod, neto domaći proizvod, inflacija, zaposlenost, novčana masa, platni bilans, agregatna ponuda, agregatna tražnja itd.

Predmet makroekonomije n n Na dugi rok makroekonomija se bavi tendencijama u kretanju osnovnih

Predmet makroekonomije n n Na dugi rok makroekonomija se bavi tendencijama u kretanju osnovnih makroekonomskih veličina (uvećanjem proizvodnje i kretanjem zaposlenosti, pre svega, ) U kratkom roku fokusira na istraživanja koja se odnose na privredna kolebanja.

Predmet makroekonomije n n Nije moguće povući strogu liniju razgraničenja između makroekonomije, s jedne,

Predmet makroekonomije n n Nije moguće povući strogu liniju razgraničenja između makroekonomije, s jedne, i mikroekonomije, s druge strane. Mnogi zaključci makroekonomije se javljaju kao posledica pojava u oblasti mikroekonomije, i obratno

Najznačajniji teorijski pravci u makroekonomiji n n 1. 2. 3. Kejnsijanska makroekonomija Savremeni neoklasični

Najznačajniji teorijski pravci u makroekonomiji n n 1. 2. 3. Kejnsijanska makroekonomija Savremeni neoklasični pravci u makroekonomiji Monetarizam Teorija racionalnih očekivanja Ekonomija ponude

Kejnsijanska makroekonomija n n Osnivačem makroekonomije se smatra britanski ekonomista Džon Majnard Kejns (1883

Kejnsijanska makroekonomija n n Osnivačem makroekonomije se smatra britanski ekonomista Džon Majnard Kejns (1883 -1946). U delu Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca (1936) Kejns je stavio sebi zadatak da odredi uzroke kratkoročne promene u nivou proizvodnje, zaposlenosti i dohotka.

Kejnsijanska makroekonomija n Kejns je odbacio stav klasične ekonomske teorije o postojanju slobodne konkurencije

Kejnsijanska makroekonomija n Kejns je odbacio stav klasične ekonomske teorije o postojanju slobodne konkurencije zalažući se pri tom za sve veću ulogu države u ekonomski život manipulacijom visinom kamatne stope, porezima i budžetom u cilju održavanja pune zaposlenosti.

Kejnsijanska makroekonomija n n Pripadnici kejnsijanskog pravca polaze od stava po kome privreda nije

Kejnsijanska makroekonomija n n Pripadnici kejnsijanskog pravca polaze od stava po kome privreda nije uvek u ravnoteži, zbog čega država mora imati aktivnu ulogu u procesu uspostavljanja ravnoteže. Kejns naročitu pažnju poklanja merama iz sledećih područja: 1) monetarne politike (novac, kamata, kredit, formiranje kapitala); 2) poreske politike; 3) politike javnih rashoda; 4) politiku budžetskog deficita i javnog duga

Kejnsijanska makroekonomija n Neokejnsijanska makroekonomska politika je u potpunosti okrenuta stvarnosti, tražeći odgovarajuće mere

Kejnsijanska makroekonomija n Neokejnsijanska makroekonomska politika je u potpunosti okrenuta stvarnosti, tražeći odgovarajuće mere državnog intervencionizma u cilju eliminisanja slabosti u funkcionisanju mehanizma tržišta.

2. Savremeni neoklasični pravci u makroekonomiji n n n Neoklasični ekonomisti naglašeno koncentrišu pažnju

2. Savremeni neoklasični pravci u makroekonomiji n n n Neoklasični ekonomisti naglašeno koncentrišu pažnju na alokativnu efikasnost. Centralne kategorije sa kojima oni operišu su ograničenost resursa i neophodnost njihove optimalne alokacije Oni računaju sa perfektnim tržištima, suverenitetom potrošača, automatskim cenovnim prilagođavanjima, maksimizacijom profita privatnih preduzetnika i ravnotežom na tržištu proizvoda i tržištu faktora.

Monetarizam n n Tokom četrdesetih godina prošloga veka u ekonomskoj teoriji se pojavljuje pravac

Monetarizam n n Tokom četrdesetih godina prošloga veka u ekonomskoj teoriji se pojavljuje pravac pod nazivom monetarizam. Ključna odlika škole je prihvatanje doktrine “laissez faire” i potpuno odbacivanje ideje državnog intervencionizma, tako prisutne u Kejnsovom teorijskom opusu.

Monetarizam n n n Izvor ekonomske nestabilnosti monetaristi vide u kolebanju novčane mase. Otuda

Monetarizam n n n Izvor ekonomske nestabilnosti monetaristi vide u kolebanju novčane mase. Otuda je ekonomska politika dužna da se preorijentiše na strogo regulisanje novca u opticaju Po Fridmanu, u okviru datih pravila mora se poštovati potpuna sloboda delovanja svih ekonomskih učesnika. Ova sloboda se može ograničiti isključivo ako njeno korišćenje narušava pravo drugog.

Teorija racionalnih očekivanja n 1. 2. 3. Škola racionalnih očekivanja stoji na stanovištu: da

Teorija racionalnih očekivanja n 1. 2. 3. Škola racionalnih očekivanja stoji na stanovištu: da se privredni subjekti racionalno ponašaju, da vrlo uspešno procenjuju buduća ekonomska kretanja i da prilagođavaju svoju ekonomsku aktivnost, jer za te svrhe koriste sve raspoložive informacije.

Teorija racionalnih očekivanja n n Pristalice ove škole veruju tržištu u regulisanju ponude i

Teorija racionalnih očekivanja n n Pristalice ove škole veruju tržištu u regulisanju ponude i tražnje, a državi osporavaju da na kratak rok može uticati na zaposlenost i veličinu proizvodnje teorija racionalnih očekivanja računa sa perfektnom konkurencijom, perfektnim prognozama i perfektnim informacijama koje su uvek dostupne ekonomskim subjektima

Ekonomija ponude n 1. 2. 3. n U kontekstu ključnih makroekonomskih pitanja tri su

Ekonomija ponude n 1. 2. 3. n U kontekstu ključnih makroekonomskih pitanja tri su tačke ovog teorijskog pravca posebno važne: odstupanje od kejnsijanskih politika upravljanja tražnjom, stavljanje akcenta na motivaciju i efekte ponude i zalaganje za značajno smanjenje poreza. U teorijsko-analitičkom smislu osnovno analitičko oruđe ekonomije ponude predstavlja Laferova kriva.

Moguće zamke u makroekonomskom zaključivanju n n n Prva zamka je povezna sa primenom

Moguće zamke u makroekonomskom zaključivanju n n n Prva zamka je povezna sa primenom klauzule pod ostalim nepromenjenim okolnostima, odnosno ceteris paribus teoreme. Uobičajena greška u istraživanjima odnosa uzrok posledica je post hoc greška. Celina nije uvek zbir delova - “varka uopštavanja”. Subjektivnost - koju ekonomista kao ličnost unosi u istraživanje i tumačenje složenih pojava oko sebe. Predviđanje budućih događaja je moguće, ali sa neuporedivo manjim stepenom egzaktnosti nego što je to slučaj u prirodnim naukama.

II NACIONALNA PRIVREDA – KLJUČNA KATEGORIJA MAKRONOMIJE

II NACIONALNA PRIVREDA – KLJUČNA KATEGORIJA MAKRONOMIJE

Nacionalna privreda kao veliki ekonomski sistem Inputi L Spontana makroregulacija Struktura K privrede Svesna

Nacionalna privreda kao veliki ekonomski sistem Inputi L Spontana makroregulacija Struktura K privrede Svesna makroregulacija Output

Nacionalna privreda kao veliki ekonomski sistem n n Privreda tretirana u sistemskom smislu predstavlja

Nacionalna privreda kao veliki ekonomski sistem n n Privreda tretirana u sistemskom smislu predstavlja poseban slučaj tzv. dinamičkih sistema. Odlikuje se složenošću (veza, elemenata, nemogućnost preciznog matematičkog opisa) Stohastičnošću ponašanja (neizvesnost, mogućnost uzimanja različitih stanja), Otvorenošću koja se ogleda u razmeni informacija sa okolinom a koje su od uticaja na promene njegovih osnovnih karakterisika,

Nacionalna privreda kao veliki ekonomski sistem n n n Relativnom autonomnošću (otpor determinizmu, izvesna

Nacionalna privreda kao veliki ekonomski sistem n n n Relativnom autonomnošću (otpor determinizmu, izvesna rezistencija prema upravljačkim ulazima) ponašanja, Nestacionarnošću (napuštanje ravnoteže, izmene parametara) Nereproduktivnošću (neponovljivost ponašanja ili reakcija na isti način, bez obzira da li je reč o delovanju okruženja, tržišta ili svesnog upravljanja).

VEZA IZMEĐU INSTITUCIONALNIH SEKTORA PRIVREDE

VEZA IZMEĐU INSTITUCIONALNIH SEKTORA PRIVREDE

Efikasnost – centralno makroekonomsko pitanje n U ekonomiji efikasnost predstavlja odnos između resursa koji

Efikasnost – centralno makroekonomsko pitanje n U ekonomiji efikasnost predstavlja odnos između resursa koji se upotrebljavaju i efekata koji se dobijaju, to jest efikasnost u najopštijem značenju reči predstavlja odnos između vrednosti dobijenog autputa i vrednosti utrošenih inputa

Efikasnost – centralno makroekonomsko pitanje n n Tri osnovna oblika efikasnosti, kojima se izražava

Efikasnost – centralno makroekonomsko pitanje n n Tri osnovna oblika efikasnosti, kojima se izražava stanje privrede kao velikog ekonomskog sistema su: a) proizvodna efikasnost, b) alokativna efikasnost c) distributivna efikasnost