Uvod u krivnju Naelo krivnje n n krivnja

Uvod u krivnju

Načelo krivnje n n krivnja – subjektivni odnos počinitelja prema djelu zbog kojeg mu se može uputiti prijekor vodeći računa o krivnji suvremeno kazneno pravo odbija objektivnu odgovornost Načelo krivnje: nitko ne može biti kažnjen ako nije kriv za počinjeno djelo (nulla poena sine culpa) Krivnja je temelj kazne i mjera kazne Sloboda i krivnja indeterminizam

Teorije krivnje n n n 1. Psihološke teorije krivnje – krivnja je subjektivni odnos počinitelja prema djelu 2. Normativne teorije krivnje – naglašavaju prijekor kao bitno obilježje krivnje (slučaj neposlušnog konja) (a) psihološko-normativne teorije – krivnja je jedinstvo psihičkog supstrata i suda o njemu (vladajuća u Hrvatskoj) (b) čisto normativne teorije – krivnja je osobni prijekor počinitelju što nije propustio protupravnu radnju, iako ju je mogao propustiti (vladajuće u Njemačkoj) namjera i nehaj su dio bića kaznenog djela

Sastojci krivnje n Kriv je za kazneno djelo počinitelj koji je u vrijeme počinjenja kaznenog djela bio ubrojiv, koji je postupao s namjerom ili iz nehaja, koji je bio svjestan ili je bio dužan i mogao biti svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog. (čl. 23. KZ)

Ubrojivost Zakon ne definira ubrojivost, već samo neubrojivost. Neubrojiva osoba nije kriva i ne može joj se izreći kazna. n n Neubrojiva osoba može se smjestiti u psihijatrijsku ustanovu prema ZZODS-u Kazna nema ni specijalno ni generalnopreventivni učinak, niti retributivni Modeli postupanja prema neubrojivim osobama: n Kazneni n Civilni

čl. 24. st. 2. KZ “Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja protupravnog djela nije mogla shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duševne bolesti, privremene duševne poremećenosti, nedovoljnog duševnog razvitka ili neke druge teže duševne smetnje. ”

Biopsihološki temelji neubrojivosti n n n 1. Duševna bolest (psihoza): egzogene psihoze (traumatske, toksičke, izazvane infekcijom, epilepsija) endogene psihoze – funkcionalna oboljenja (shizofrenija i manično-depresivna psihoza) 2. Privremena duševna poremećenost – iznimno isključuje ubrojivost (akutna i patološka opitost, afekti) 3. Nedovoljni duševni razvitak – nizak IQ 4. Druge teže duševne smetnje: psihopatije, neuroze (PTSP), poremećaji nagona, ''borderline''

Čl. 44. ZZODS n n (1) Sud će donijeti odluku o prisilnom smještaju neubrojive osobe ako je na temelju mišljenja vještaka psihijatra utvrdio da ima teže duševne smetnje i da je opasna za okolinu. (2) Neubrojiva osoba je opasna za okolinu ako postoji visoki stupanj vjerojatnosti da bi ta osoba zbog duševnih smetnji, zbog kojih je nastupila njezina neubrojivost, mogla ponovno počiniti kazneno djelo za koje je zapriječena kazna zatvora u trajanju od najmanje tri godine.

Samoskrivljena neubrojivost n actio libera in causa – krivnja se premješta u prethodni stadij n “Ne smatra se neubrojivim počinitelj koji se uporabom alkohola, droga ili na drugi način svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti značenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom, ako je u vrijeme kad se dovodio u takvo stanje kazneno djelo što ga je počinio bilo obuhvaćeno njegovom namjerom ili je glede tog kaznenog djela kod njega postojao nehaj, a zakon propisuje kažnjivost i za taj oblik krivnje. ” (čl. 25. KZ)

Bitno smanjena ubrojivost n n n podvrsta ubrojivosti – također ima 2 sastavnice: 1. intelektualna sastavnica - ni takav počinitelj nije svjestan protupravnosti svog djela pa se nalazi u otklonjivoj zabludi o protupravnosti 2. voljna sastavnica – smanjena mogućnost vladanja voljom, ali bi uz više napora mogao Pravni učinci bitno smanjene ubrojivosti: a) može se blaže kazniti b) može se izreći sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja