Uvod u baze podataka S utalo i D

Uvod u baze podataka © S. Šutalo i D. Grundler, 2009.

Podatak n Podatak je činjenica koju se može spoznati opažanjem i sam po sebi nema značenje. 1450 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 2

Informacija n Kada se podatku pridjeli značenje on postaje informacija. 1450 materijal koji se može reciklirati godina kada je Gutenberg izumio tiskarski stroj (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 opasnost od radioaktivnosti 3

Baza podataka n Podaci i informacije se mogu čuvati na razne načine. Može ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u memoriju računala. n Jedan od načina čuvanja skupa podataka u računalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 4

Baza podataka n U svakodnevnom se životu često rabe baze podataka. Primjeri za to su evidencije: n o potrošačima električne energije, n o telefonskim pretplatnicima, n o članovima knjižnice i knjigama, n o sadržaju nekog skladišta i slično. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 5

Baza podataka n Baza podataka je skup podataka organiziranih tako da je u njemu moguće brzo pronaći, izdvojiti, razvrstati, dodati, obrisati i sl. željene podatke. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 6

Tablica n Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka. n U nju se pohranjuju podaci. n Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 7

Zapis n Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record). Tablica redovito ima više zapisa (redaka tablice). n Zapis sadrži podatke o svojstvima svakoga od članova baze. n U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije, svaki potrošač predstavlja jedan zapis. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 8

Polje n Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field). Tablica redovito ima više polja (stupaca tablice). n Svako polje sadrži srodne podatke (npr. prezime). n U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije polja su: ime, prezime, grad, ulica, stanje brojila, iznos računa, itd. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 9

Jednostavne (plošne) baze n Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti u jednu tablicu. Takva se baza naziva plošna baza. n S takvom se tablicom (plošnom bazom) može upravljati pomoću programa za tablično računanje (npr. Microsoft Excel). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 10

Jednostavne (plošne) baze n Na primjer, u jednoj se tablici mogu čuvati podaci o knjigama neke knjižnice. n Zapisi tablice (redci) sadržavat će podatke o svakoj knjizi (npr. autor, naslov, izdavač i sl. ). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 11

Podaci o knjigama (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 12

Jednostavne (plošne) baze n Što ako osoblje knjižnice želi uz pomoć takve baze podataka voditi i evidenciju o posuđenim knjigama? n U tom slučaju tablicu treba proširiti dodavanjem novih polja koja opisuju korisnike usluga knjižnice. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 13

Jednostavne (plošne) baze n Osoblje knjižnice bi pri svakoj posudbi, uz svaku knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 14

Relacijski model baze podataka n Kad struktura baze postane složenija, javlja se potreba za boljom organizacijom podataka. n Bolju organizaciju i lakše rukovanje složenim bazama podataka omogućuje relacijski model baze podataka. n Većina suvremenih baza podataka su relacijske baze podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 15

Relacijski model baze podataka n Osnovna zamisao: a) skupinu podataka rastaviti u manje logički povezane cjeline (postupak se naziva normalizacija), b) podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu, c) podatke iz različitih tablica povezivati preko polja koje sadrži identične podatke. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 16

Primarni ključ n Tablice se najčešće povezuju preko polja koje se naziva primarni ključ. n Primarni ključ je polje koje sadrži vrijednosti jedinstvene za svaki od zapisa u tablici. Npr. kod popisa osoba primarni ključ može biti JMBG jer je različit za svaku osobu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 17

Relacijski model baze podataka n Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se primjer može riješiti tako da se u jednu tablicu unesu podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima usluga knjižnice. n Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se međusobno povežu pa više nema potrebe za ponovnim unosom podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 18

Relacijski model baze podataka Tablica Knjige Zajedničko polje Tablica Korisnici knjižnice (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 19

Osmišljavanje baze n Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba imati na umu što se želi dobiti kao rezultat, te koji su podaci dostupni. n Valja pažljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje, smislene cjeline (normalizacija), kako tablice međusobno povezati te što birati za primarne ključeve. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 20

Upravljanje bazom podataka n Baza podataka je samo spremnik podataka. n Ono što je korisniku potrebno je mogućnost pristupa podacima, njihovo uređivanje, pretraživanje, razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slično. n Bazom podataka se rukuje pomoću prikladnog programa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 21

DBMS n Baza podataka i program za rukovanje podacima u bazi nazivaju se zajedničkim imenom: sustav za upravljanje bazom podataka (engl. data base management system, DBMS). n Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access, My. SQL, Clipper, d. Base, Oracle, Paradox i dr. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 22

Microsoft Access n Jedan od sustava za upravljanje bazom podataka koji omogućava organiziranje baze podataka i rad s podacima u njoj je Access tvrtke Microsoft. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 23

Pokretanje programa n Program Acess pokreće se kao i svi drugi programi koji rade s operacijskim sustavom Windows. n Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu najprihvatljiviji. Birat će: n Start/All Programs/Microsoft Office/Access ili n dvokliknuti na ikonu Access (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 . 24

Uvod u Microsoft Office Access n Pokretanjem programa Access prikazuje se stranica Uvod u Microsoft Office Access. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 25

Uvod u Microsoft Office Access n Ova stranica omogućuje: 1 2 1. stvaranje nove baze (pomoću predložaka ili po vlastitoj zamisli), 2. otvaranje postojeće baze. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 26

Nova prazna baza (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 27

Nova prazna baza n Za oblikovanje nove prazne baze podataka treba: 1. Birati Kategorije predložaka/Sa svojstvima. 2. Birati Nova prazna baza podataka. 1 2 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 28

Nova prazna baza 3. Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze podataka. 4. Kliknuti na Stvori. 3 4 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 29

Nova prazna baza Vježba 1. n Otvoriti novu, praznu bazu podataka, pa je pohraniti u mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini. n Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom prezimenu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 30

Nova baza – pomoću predloška n Office Access 2007 sadrži niz predložaka za baze podataka koji su oblikovani za različite potrebe. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 31

Nova baza – pomoću predloška n Svaki je predložak sustav za upravljanje bazom podataka za određenu namjenu, s unaprijed zadanim tablicama, obrascima, izvještajima, upitima i dr. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 32

Nova baza – pomoću predloška (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 33

Nova baza – pomoću predloška n Za oblikovanje nove baze pomoću ponuđenog predloška potrebno je: 1. Birati željenu kategoriju predloška. 2. Birati željeni predložak. 2 1 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 34

Nova baza – pomoću predloška 3. Upisati mjesto pohrane i naziv baze podataka. 4. Kliknuti na Stvori. 3 4 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 35

Nova baza po predlošku Vježba 2. n Otvoriti novu bazu podataka po predlošku Obrazovanje/Učenici pa je pohraniti u mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini. n Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom imenu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 36

Nova baza podataka n Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima nastavak *. accdb (Access Database). n Nakon pohrane nastaje ovakva ikona: Baze podataka starijih inačica Accessa imaju nastavak *. mdb. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 37

Prozor programa Access Vježba 3. n Pomoću upravo stvorene baze podataka upoznati glavne dijelove prozora programa Access i njihove funkcije. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 38

Prozor programa Access Alatna traka za brzi pristup Gumb MS Office Vrpca Navigacijsko okno Traka stanja (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 39

Vrpca – glavne kartice n Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane prema zadacima kojima su namijenjene. n Glavne kartice su: Polazno, Stvori, Vanjski podaci, Alati baze podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 40

Kartice - grupe n Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni zadatak rasčlanjuju na podzadatke. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 41

Naredbeni gumbi n U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 42

Naredbeni gumbi n Za svaku se grupu može, odgovarajućom oznakom, otvoriti pripadajući dijaloški okvir. Oznaka za pokretanje dijaloškog okvira. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 43

Naredbeni gumbi - pomoć n Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 44

Kontekstne kartice n Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi. Kartica – Alati tablice, Podatkovni list (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 45

Kontekstne kartice n Odgovarajuće kontekstne kartice se pojave ovisno o kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome što se radi). n Može se pojaviti jedna ili više kontekstnih kartica. Kartica – Alati tablice, Dizajn (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 46

Gumb MS Office n Gumb MS Office otvara izbornik koji sadrži naredbe za rukovanje datotekama. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 47

Alatna traka za brzi pristup n Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i omogućuje brzi pristup alatima koji se često rabe. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 48

Alatna traka za brzi pristup n Alatnu traku za brzi pristup može se prilagoditi dodavanjem naredbi ili uklanjanjem suvišnih naredbi. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 49

Minimiziranje prikaza vrpce n Ovaj izbornik nudi i mogućnost minimiziranja prikaza vrpce. n Iz izbornika alatne trake za brzi pristup valja birati: n Minimiziraj vrpcu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 50

Minimiziranje prikaza vrpce n Posljedica: n Prikaz vrpce se vraća istim postupkom! n Prikaz vrpce je moguće minimizirati i dvoklikom na naziv trenutno aktivne kartice. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 51

Alatna traka za brzi pristup n U alatnu je traku za brzi pristup moguće dodati nove naredbovne gumbe. n Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi pristup pa birati: n Više naredbi. . . n a potom naredbu Prilagodba. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 52

Dodavanje naredbovnog gumba n Treba birati naredbu čiji se naredbeni gumb želi dodati, a zatim kliknuti na Dodaj. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 53

Uklanjanje naredbovnog gumba n Naredbeni gumb se uklanja pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem), a zatim biranjem naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 54

Traka stanja n Traka stanja prikazuje: n informacije o aktivnoj bazi podataka, n gumbe za promjenu prikaza. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 55

Traka stanja n U traku stanja se mogu dodati ili iz nje ukloniti stavke. n Potrebno je pozvati kontekstualni izbornik na traku stanja (desni klik) pa birati željeno. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 56

Navigacijsko okno n Pojavljuje se po otvaranju baze podataka. n Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u kategorije. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 57

Navigacijsko okno n Objekti baze podataka služe za predstavljanje, izdvajanje, odabir i druge promjene prikaza podataka u bazi. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 58

Navigacijsko okno n Prikaz kategorija je moguće skupiti ili proširiti za to predviđenim gumbom. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 59

Izbornik kategorija n Na vrhu navigacijskog okna nalazi se izbornik kategorija. n Izbornik omogućava postavljanje ili izmjenu kategorija po kojima okno grupira objekte baze podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 60

Izbornik kategorija n Promijenom kategorije mijenjaju se nazivi grupa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 61

Navigacijsko okno n Prikaz navigacijskog okna moguće je sakriti. n Prikaz se vraća na isti način. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 62

Osnovni objekti n Osnovni objekti Accessa su: n tablice (engl. Tables), n upiti (engl. Queries), n obrasci (engl. Forms), n izvještaji (engl. Reports), n makro naredbe (engl. Macros), n moduli (engl. Modules). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 63

Tablice (engl. Tables) n Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka, predviđeni za unos i pohranu podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 64

Obrasci (engl. Form) n Obrasci služe kao grafičko sučelje između korisnika i baze. n Omogućuju prikaz pojedinačnih zapisa. n Prikladni su za unos, pregled i uređivanje sadržaja polja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 65

Upiti (engl. Queries) n Upiti su objekti koji omogućavaju biranje, razvrstavanje, izdvajanje i izmjene podataka iz jedne ili više tablica. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 66

Izvještaji (engl. Reports) n Izvještaji su obrasci pripremljeni za ispis na pisaču. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 67

Rad s objektima baze n Objekte baze može se: otvoriti, stvoriti, ukloniti, preimenovati, sakriti, grupirati i dr. n Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem) na željeni objekt baze. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 70

Rad s objektima baze n Npr. objekt baze se otvara: n desni klik n Otvori ili n dvoklik mišem. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 71

Rad s objektima baze Vježba 4. n Otvoriti po jedan objekt tablice, obrasca, upita i izvještaja trenutno otvorene baze podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 72

Označeni dokumenti - kartice n Office Access 2007 objekte baze podataka može prikazati kao dokumente na karticama umjesto u prozorima koji se preklapaju. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 73

Označeni dokumenti - postavke n Prikaz označenih dokumente može se omogućiti ili onemogućiti. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 74

Označeni dokumenti - postavke 1 2 1. Gumb Microsoft 3 Office, 2. Mogućnosti Accessa, 4 3. Javlja se dijaloški okvir Mogućnosti programa Access, birati: 4. Trenutna baza podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 75

Označeni dokumenti - postavke 5. U odjeljku 5 Mogućnosti aplikacije birati: 6. Označeni dokumenti. 6 Odabrati ili očistiti okvir Prikaz oznaka dokumenta. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 76

Prikazi objekata n Access može objekte prikazati na različite načine. n Razlikuju se prikazi: n za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi, n za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 77

Prikazi objekata n Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi postoje npr. : n Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti), n Prikaz obrasca (obrasci), n Prikaz izvještaja (izvještaji), n Prikaz pregleda prije ispisa (izvještaji). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 78

Prikazi objekata Prikaz podatkovnog lista Prikaz izvještaja Prikaz obrasca (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 79

Prikazi objekata n Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata postoje npr. : n Prikaz izgleda (obrasci, izvještaji), n Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvještaji). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 80

Prikazi dizajna (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 81

Promjena prikaza objekata n Prikaz se može promijeniti na više načina, npr. : n Desni klik mišem na naziv tablice u navigacijskom oknu, pa birati prikaz. n Desni klik mišem na karticu objekta, pa birati prikaz. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 82

Promjena prikaza objekata n Prikaz se može promijeniti i: n birati gumb željenog prikaza u desnom dijelu trake stanja: Prikaz podatkovnog lista Prikaz dizajna (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 83

Promjena prikaza objekata Vježba 5. n Otvorenim objektima mijenjati prikaze na prethodno navedene načine. n Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 84