Uvod u baze podataka S utalo i D
Uvod u baze podataka © S. Šutalo i D. Grundler, 2009.
Podatak n Podatak je činjenica koju se može spoznati opažanjem i sam po sebi nema značenje. 1450 (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 2
Informacija n Kada se podatku pridjeli značenje on postaje informacija. 1450 materijal koji se može reciklirati godina kada je Gutenberg izumio tiskarski stroj (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 opasnost od radioaktivnosti 3
Baza podataka n Podaci i informacije se mogu čuvati na razne načine. Može ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u memoriju računala. n Jedan od načina čuvanja skupa podataka u računalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 4
Baza podataka n U svakodnevnom se životu često rabe baze podataka. Primjeri za to su evidencije: n o potrošačima električne energije, n o telefonskim pretplatnicima, n o članovima knjižnice i knjigama, n o sadržaju nekog skladišta i slično. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 5
Baza podataka n Baza podataka je skup podataka organiziranih tako da je u njemu moguće brzo pronaći, izdvojiti, razvrstati, dodati, obrisati i sl. željene podatke. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 6
Tablica n Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka. n U nju se pohranjuju podaci. n Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 7
Zapis n Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record). Tablica redovito ima više zapisa (redaka tablice). n Zapis sadrži podatke o svojstvima svakoga od članova baze. n U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije, svaki potrošač predstavlja jedan zapis. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 8
Polje n Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field). Tablica redovito ima više polja (stupaca tablice). n Svako polje sadrži srodne podatke (npr. prezime). n U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije polja su: ime, prezime, grad, ulica, stanje brojila, iznos računa, itd. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 9
Jednostavne (plošne) baze n Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti u jednu tablicu. Takva se baza naziva plošna baza. n S takvom se tablicom (plošnom bazom) može upravljati pomoću programa za tablično računanje (npr. Microsoft Excel). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 10
Jednostavne (plošne) baze n Na primjer, u jednoj se tablici mogu čuvati podaci o knjigama neke knjižnice. n Zapisi tablice (redci) sadržavat će podatke o svakoj knjizi (npr. autor, naslov, izdavač i sl. ). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 11
Podaci o knjigama (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 12
Jednostavne (plošne) baze n Što ako osoblje knjižnice želi uz pomoć takve baze podataka voditi i evidenciju o posuđenim knjigama? n U tom slučaju tablicu treba proširiti dodavanjem novih polja koja opisuju korisnike usluga knjižnice. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 13
Jednostavne (plošne) baze n Osoblje knjižnice bi pri svakoj posudbi, uz svaku knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 14
Relacijski model baze podataka n Kad struktura baze postane složenija, javlja se potreba za boljom organizacijom podataka. n Bolju organizaciju i lakše rukovanje složenim bazama podataka omogućuje relacijski model baze podataka. n Većina suvremenih baza podataka su relacijske baze podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 15
Relacijski model baze podataka n Osnovna zamisao: a) skupinu podataka rastaviti u manje logički povezane cjeline (postupak se naziva normalizacija), b) podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu, c) podatke iz različitih tablica povezivati preko polja koje sadrži identične podatke. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 16
Primarni ključ n Tablice se najčešće povezuju preko polja koje se naziva primarni ključ. n Primarni ključ je polje koje sadrži vrijednosti jedinstvene za svaki od zapisa u tablici. Npr. kod popisa osoba primarni ključ može biti JMBG jer je različit za svaku osobu. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 17
Relacijski model baze podataka n Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se primjer može riješiti tako da se u jednu tablicu unesu podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima usluga knjižnice. n Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se međusobno povežu pa više nema potrebe za ponovnim unosom podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 18
Relacijski model baze podataka Tablica Knjige Zajedničko polje Tablica Korisnici knjižnice (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 19
Osmišljavanje baze n Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba imati na umu što se želi dobiti kao rezultat, te koji su podaci dostupni. n Valja pažljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje, smislene cjeline (normalizacija), kako tablice međusobno povezati te što birati za primarne ključeve. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 20
Upravljanje bazom podataka n Baza podataka je samo spremnik podataka. n Ono što je korisniku potrebno je mogućnost pristupa podacima, njihovo uređivanje, pretraživanje, razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slično. n Bazom podataka se rukuje pomoću prikladnog programa. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 21
DBMS n Baza podataka i program za rukovanje podacima u bazi nazivaju se zajedničkim imenom: sustav za upravljanje bazom podataka (engl. data base management system, DBMS). n Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access, My. SQL, Clipper, d. Base, Oracle, Paradox i dr. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 22
Osnovni objekti n Osnovni objekti Accessa su: n tablice (engl. Tables), n upiti (engl. Queries), n obrasci (engl. Forms), n izvještaji (engl. Reports), n makro naredbe (engl. Macros), n moduli (engl. Modules). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 23
Tablice (engl. Tables) n Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka, predviđeni za unos i pohranu podataka. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 24
Obrasci (engl. Form) n Obrasci služe kao grafičko sučelje između korisnika i baze. n Omogućuju prikaz pojedinačnih zapisa. n Prikladni su za unos, pregled i uređivanje sadržaja polja. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 25
Upiti (engl. Queries) n Upiti su objekti koji omogućavaju biranje, razvrstavanje, izdvajanje i izmjene podataka iz jedne ili više tablica. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 26
Izvještaji (engl. Reports) n Izvještaji su obrasci pripremljeni za ispis na pisaču. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 27
Rad s objektima baze n Objekte baze može se: otvoriti, stvoriti, ukloniti, preimenovati, sakriti, grupirati i dr. n Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem) na željeni objekt baze. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 30
Rad s objektima baze n Npr. objekt baze se otvara: n desni klik n Otvori ili n dvoklik mišem. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 31
Prikazi objekata n Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi postoje npr. : n Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti), n Prikaz obrasca (obrasci), n Prikaz izvještaja (izvještaji), n Prikaz pregleda prije ispisa (izvještaji). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 32
Prikazi objekata Prikaz podatkovnog lista Prikaz izvještaja Prikaz obrasca (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 33
Prikazi objekata n Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata postoje npr. : n Prikaz izgleda (obrasci, izvještaji), n Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvještaji). (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 34
Prikazi dizajna (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 35
Promjena prikaza objekata n Prikaz se može promijeniti na više načina, npr. : n Desni klik mišem na naziv tablice u navigacijskom oknu, pa birati prikaz. n Desni klik mišem na karticu objekta, pa birati prikaz. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 36
Promjena prikaza objekata n Prikaz se može promijeniti i: n birati gumb željenog prikaza u desnom dijelu trake stanja: Prikaz podatkovnog lista Prikaz dizajna (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 37
Promjena prikaza objekata Vježba 5. n Otvorenim objektima mijenjati prikaze na prethodno navedene načine. n Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena. (c) S. Šutalo i D. Grundler, 2009 38
- Slides: 36
