Uvod u baze podataka Podatak 2 Podatak je

Uvod u baze podataka

Podatak 2 �Podatak je činjenica koju se može spoznati opažanjem i sam po sebi nema značenje. 1450

Informacija �Kada se podatku pridjeli značenje on postaje informacija. 1450 materijal koji se može reciklirati godina kada je Gutenberg izumio tiskarski stroj 3 opasnost od radioaktivnosti

Baza podataka �Podaci i informacije se mogu čuvati na razne načine. Može ih se pamtiti, zapisivati na papir ili pohraniti u memoriju računala. �Jedan od načina čuvanja skupa podataka u računalnoj memoriji je poznat pod nazivom baza podataka. 4

Baza podataka �U svakodnevnom se životu često rabe baze podataka. Primjeri za to su evidencije: o potrošačima električne energije, o telefonskim pretplatnicima, o članovima knjižnice i knjigama, o sadržaju nekog skladišta i slično. 5

Baza podataka �Baza podataka je skup podataka organiziranih tako da je u njemu moguće brzo pronaći, izdvojiti, razvrstati, dodati, obrisati i sl. željene podatke. 6

Tablica �Tablica (engl. table) je temeljni objekt baze podataka. �U nju se pohranjuju podaci. �Svaka je tablica sastavljena od redaka i stupaca. 7

Zapis Jedan redak tablice naziva se zapis (engl. record). Tablica redovito ima više zapisa (redaka tablice). Zapis sadrži podatke o svojstvima svakoga od članova baze. U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije, svaki potrošač predstavlja jedan zapis. 8

Polje Jedan stupac tablice naziva se polje (engl. field). Tablica redovito ima više polja (stupaca tablice). Svako polje sadrži srodne podatke (npr. prezime). U tablici u koju su pohranjeni podaci o npr. potrošačima električne energije polja su: ime, prezime, grad, ulica, stanje brojila, iznos računa, itd. 9

Jednostavne (plošne) baze Podaci jednostavne baze podataka mogu se pohraniti u jednu tablicu. Takva se baza naziva plošna baza. S takvom se tablicom (plošnom bazom) može upravljati pomoću programa za tablično računanje (npr. Microsoft Excel). 10

Jednostavne (plošne) baze �Na primjer, u jednoj se tablici mogu čuvati podaci o knjigama neke knjižnice. �Zapisi tablice (redci) sadržavat će podatke o svakoj knjizi (npr. autor, naslov, izdavač i sl. ). 11

Podaci o knjigama 12

Jednostavne (plošne) baze 13 Što ako osoblje knjižnice želi uz pomoć takve baze podataka voditi i evidenciju o posuđenim knjigama? U tom slučaju tablicu treba proširiti dodavanjem novih polja koja opisuju korisnike usluga knjižnice.

Jednostavne (plošne) baze Osoblje knjižnice bi pri svakoj posudbi, uz svaku knjigu, trebalo popuniti prethodno navedena polja. 14

Relacijski model baze podataka �Kad struktura baze postane složenija, javlja se potreba za boljom organizacijom podataka. �Bolju organizaciju i lakše rukovanje složenim bazama podataka omogućuje relacijski model baze podataka. �Većina suvremenih baza podataka su relacijske baze podataka. 15

Relacijski model baze podataka � Osnovna zamisao: a) b) c) skupinu podataka rastaviti u manje logički povezane cjeline (postupak se naziva normalizacija), podatke svake cjeline pohraniti u zasebnu tablicu, podatke iz različitih tablica povezivati preko polja koje sadrži identične podatke. 16

Primarni ključ �Tablice se najčešće povezuju preko polja koje se naziva primarni ključ. �Primarni ključ je polje koje sadrži vrijednosti jedinstvene za svaki od zapisa u tablici. Npr. kod popisa osoba primarni ključ može biti JMBG jer je različit za svaku osobu. 17

Relacijski model baze podataka �Relacijskim modelom baze podataka, prethodni se primjer može riješiti tako da se u jednu tablicu unesu podaci o knjigama, a u drugu podaci o korisnicima usluga knjižnice. �Kada korisnik posudi neku od knjiga podaci se međusobno povežu pa više nema potrebe za ponovnim unosom podataka. 18

Relacijski model baze podataka 19 Tablica Knjige Zajedničko polje Tablica Korisnici knjižnice

Osmišljavanje baze �Pri stvaranju tablica relacijske baze podataka treba imati na umu što se želi dobiti kao rezultat, te koji su podaci dostupni. �Valja pažljivo osmisliti kako podatke grupirati u manje, smislene cjeline (normalizacija), kako tablice međusobno povezati te što birati za primarne ključeve. 20

Upravljanje bazom podataka �Baza podataka je samo spremnik podataka. �Ono što je korisniku potrebno je mogućnost pristupa podacima, njihovo uređivanje, pretraživanje, razvrstavanje, izdvajanje po zadanom uvjetu i slično. �Bazom podataka se rukuje pomoću prikladnog programa. 21

DBMS �Baza podataka i program za rukovanje podacima u bazi nazivaju se zajedničkim imenom: sustav za upravljanje bazom podataka (engl. data base management system, DBMS). �Sustavi za upravljanje bazom podataka su: Access, My. SQL, Clipper, d. Base, Oracle, Paradox i dr. 22

Microsoft Access 23 Jedan od sustava za upravljanje bazom podataka koji omogućava organiziranje baze podataka i rad s podacima u njoj je Access tvrtke Microsoft.

Pokretanje programa Program Acess pokreće se kao i svi drugi programi koji rade s operacijskim sustavom Windows. Korisnik će odabrati onaj način koji je njemu najprihvatljiviji. Birat će: Start/All Programs/Microsoft Office/Access ili dvokliknuti na ikonu Access . 24

Uvod u Microsoft Office Access Pokretanjem programa Access prikazuje se stranica Uvod u Microsoft Office Access. 25

Uvod u Microsoft Office Access � Ova stranica omogućuje: 1. 2. 1 2 26 stvaranje nove baze (pomoću predložaka ili po vlastitoj zamisli), otvaranje postojeće baze.

Nova prazna baza 27

Nova prazna baza Za oblikovanje nove prazne baze podataka treba: 1. Birati Kategorije predložaka/Sa svojstvima. 2. Birati Nova prazna baza podataka. 1 2 28

Nova prazna baza 3. Odabrati mjesto pohrane i upisati naziv baze podataka. 4. Kliknuti na Stvori. 3 4 29

Nova prazna baza Vježba 1. �Otvoriti novu, praznu bazu podataka, pa je pohraniti u mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini. �Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom prezimenu. 30

Nova baza – pomoću predloška 31 Office Access 2007 sadrži niz predložaka za baze podataka koji su oblikovani za različite potrebe.

Nova baza – pomoću predloška 32 Svaki je predložak sustav za upravljanje bazom podataka za određenu namjenu, s unaprijed zadanim tablicama, obrascima, izvještajima, upitima i dr.

Nova baza – pomoću predloška 33

Nova baza – pomoću predloška Za oblikovanje nove baze pomoću ponuđenog predloška potrebno je: 1. 2. Birati željenu kategoriju predloška. Birati željeni predložak. 2 1 34

Nova baza – pomoću predloška 35 3. Upisati mjesto pohrane i naziv baze podataka. 4. Kliknuti na Stvori. 3 4

Nova baza po predlošku Vježba 2. �Otvoriti novu bazu podataka po predlošku Obrazovanje/Učenici pa je pohraniti u mapu Za baze koja je stvorena na radnoj površini. �Naziv baze podataka neka je jednak vlastitom imenu. 36

Nova baza podataka Baza podataka nastala u programu Access 2007 ima nastavak *. accdb (Access Database). Nakon pohrane nastaje ovakva ikona: Baze podataka starijih inačica Accessa imaju nastavak *. mdb. 37

Prozor programa Access Vježba 3. �Pomoću upravo stvorene baze podataka upoznati glavne dijelove prozora programa Access i njihove funkcije. 38

Prozor programa Access Alatna traka za brzi pristup Gumb MS Office Vrpca Navigacijsko okno Traka stanja 39

Vrpca – glavne kartice Vrpca se sastoji od kartica koje su organizirane prema zadacima kojima su namijenjene. Glavne kartice su: Polazno, Stvori, Vanjski podaci, Alati baze podataka. 40

Kartice - grupe Svaka se kartica sastoji od nekoliko grupa koje glavni zadatak rasčlanjuju na podzadatke. 41

Naredbeni gumbi U svakoj se grupi nalaze naredbeni gumbi koji pokreću naredbe ili prikazuju izbornike naredbi. 42

Naredbeni gumbi Za svaku se grupu može, odgovarajućom oznakom, otvoriti pripadajući dijaloški okvir. Oznaka za pokretanje dijaloškog okvira. 43

Naredbeni gumbi - pomoć Ako korisnik ne zna čemu služi neki od naredbenih gumba, dovoljno je na njemu zadržati kazalo miša. 44

Kontekstne kartice Osim standardnih kartica, postoje i kontekstne kartice koje se pojavljuju samo kada su potrebne za zadatak koji se trenutno izvodi ili objekt s kojim se trenutno radi. Kartica – Alati tablice, Podatkovni list 45

Kontekstne kartice Odgovarajuće kontekstne kartice se pojave ovisno o kontekstu (odnosno, o objektu s kojim se radi i onome što se radi). Može se pojaviti jedna ili više kontekstnih kartica. Kartica – Alati tablice, Dizajn 46

Gumb MS Office otvara izbornik koji sadrži naredbe za rukovanje datotekama. 47

Alatna traka za brzi pristup Ova se traka nalazi na vrhu prozora programa i omogućuje brzi pristup alatima koji se često rabe. 48

Alatna traka za brzi pristup Alatnu traku za brzi pristup može se prilagoditi dodavanjem naredbi ili uklanjanjem suvišnih naredbi. 49

Minimiziranje prikaza vrpce Ovaj izbornik nudi i mogućnost minimiziranja prikaza vrpce. Iz izbornika alatne trake za brzi pristup valja birati: 50 Minimiziraj vrpcu.

Alatna traka za brzi pristup �U alatnu je traku za brzi pristup moguće dodati nove naredbovne gumbe. �Potrebno je pokrenuti izbornik alatne trake za brzi pristup pa birati: Više naredbi. . . a potom naredbu Prilagodba. 51

Dodavanje naredbovnog gumba Treba birati naredbu čiji se naredbeni gumb želi dodati, a zatim kliknuti na Dodaj. 52

Uklanjanje naredbovnog gumba Naredbeni gumb se uklanja pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem), a zatim biranjem naredbe Ukloni s alatne trake za brzi pristup. 53

Traka stanja prikazuje: informacije o aktivnoj bazi podataka, gumbe za promjenu prikaza. 54

Traka stanja U traku stanja se mogu dodati ili iz nje ukloniti stavke. Potrebno je pozvati kontekstualni izbornik na traku stanja (desni klik) pa birati željeno. 55

Navigacijsko okno 56 Pojavljuje se po otvaranju baze podataka. Navigacijsko okno prikazuje glavne vrste objekata koji se mogu stvarati unutar baze podataka podijeljene u kategorije.

Navigacijsko okno 57 Objekti baze podataka služe za predstavljanje, izdvajanje, odabir i druge promjene prikaza podataka u bazi.

Navigacijsko okno 58 Prikaz kategorija je moguće skupiti ili proširiti za to predviđenim gumbom.

Izbornik kategorija 59 Na vrhu navigacijskog okna nalazi se izbornik kategorija. Izbornik omogućava postavljanje ili izmjenu kategorija po kojima okno grupira objekte baze podataka.

Izbornik kategorija 60 Promijenom kategorije mijenjaju se nazivi grupa.

Navigacijsko okno 61 Prikaz navigacijskog okna moguće je sakriti. Prikaz se vraća na isti način.

Osnovni objekti 62 Osnovni objekti Accessa su: tablice (engl. Tables), upiti (engl. Queries), obrasci (engl. Forms), izvještaji (engl. Reports), makro naredbe (engl. Macros), moduli (engl. Modules).

Tablice (engl. Tables) 63 Tablice su osnovni elementi relacijske baze podataka, predviđeni za unos i pohranu podataka.

Obrasci (engl. Form) 64 Obrasci služe kao grafičko sučelje između korisnika i baze. Omogućuju prikaz pojedinačnih zapisa. Prikladni su za unos, pregled i uređivanje sadržaja polja.

Upiti (engl. Queries) 65 Upiti su objekti koji omogućavaju biranje, razvrstavanje, izdvajanje i izmjene podataka iz jedne ili više tablica.

Izvještaji (engl. Reports) 66 Izvještaji su obrasci pripremljeni za ispis na pisaču.

Rad s objektima baze 69 Objekte baze može se: otvoriti, stvoriti, ukloniti, preimenovati, sakriti, grupirati i dr. Osnovne radnje najjednostavnije je pokrenuti pozivom kontekstualnog izbornika (desni klik mišem) na željeni objekt baze.

Rad s objektima baze 70 Npr. objekt baze se otvara: desni klik Otvori ili dvoklik mišem.

Rad s objektima baze Vježba 4. �Otvoriti po jedan objekt tablice, obrasca, upita i izvještaja trenutno otvorene baze podataka. 71

Označeni dokumenti - kartice 72 Office Access 2007 objekte baze podataka može prikazati kao dokumente na karticama umjesto u prozorima koji se preklapaju.

Označeni dokumenti - postavke 73 Prikaz označenih dokumente može se omogućiti ili onemogućiti.

Označeni dokumenti - postavke 74 1 2 1. Gumb Microsoft Office, 2. Mogućnosti Accessa, 3. Javlja se dijaloški okvir Mogućnosti programa Access, birati: 4. Trenutna baza podataka. 3 4

Označeni dokumenti - postavke 75 5. U odjeljku Mogućnosti aplikacije birati: 5 6. Označeni dokumenti. Odabrati ili očistiti okvir Prikaz oznaka dokumenta. 6

Prikazi objekata 76 Access može objekte prikazati na različite načine. Razlikuju se prikazi: za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi, za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata.

Prikazi objekata 77 Za krajnje korisnike koji rade s podacima u bazi postoje npr. : Prikaz podatkovnog lista (tablice i upiti), Prikaz obrasca (obrasci), Prikaz izvještaja (izvještaji), Prikaz pregleda prije ispisa (izvještaji).

Prikazi objekata 78 Prikaz podatkovnog lista Prikaz izvještaja Prikaz obrasca

Prikazi objekata 79 Za stvaranje i oblikovanje novih objekata baze, te izmjenu dizajna postojećih objekata postoje npr. : Prikaz izgleda (obrasci, izvještaji), Prikaz dizajna (tablice, upiti, obrasci, izvještaji).

Prikazi dizajna 80

Promjena prikaza objekata 81 Prikaz se može promijeniti na više načina, npr. : Desni klik mišem na naziv tablice u navigacijskom oknu, pa birati prikaz. Desni klik mišem na karticu objekta, pa birati prikaz.

Promjena prikaza objekata 82 Prikaz se može promijeniti i: birati gumb željenog prikaza u desnom dijelu trake stanja: Prikaz podatkovnog lista Prikaz dizajna

Promjena prikaza objekata Vježba 5. �Otvorenim objektima mijenjati prikaze na prethodno navedene načine. �Zatvoriti bazu podataka naziva vlastitog imena. 83