UTJECAJ OVJEKA NA LITOSFERU I PEDOSFERU Litosfera kamena

UTJECAJ ČOVJEKA NA LITOSFERU I PEDOSFERU

Litosfera - kamena zemljina kora, prostorno najmanja i za život najnepogodnije stanište n Debljina ispod oceana 10 do 0 km, a na kopnu 50 do 0 km n

n n n Kao sfera života, litosfera ima nešto manje ekološko značenje od ostalih sfera Zemlje jer je prostorno manje i za život organizama nepovoljnije stanište od ostalih sfera Površinu litosfere naseljavaju uglavnom niži organizmi: bakterije, lišajevi, mahovine, alge, u manjoj mjeri više biljke i brojna fauna. Na njoj se odvijao prvi život kopnenih organizama - litobionata

Opće ekološke karakteristike litosfere n n n Tvrda je i kompaktna, siromašna zrakom i vodom Njezini kemijski spojevi su više-manje fiksirani u mineralnim komponetama Izgrađena je od najrazličitijih kemijskih spojeva U njezinoj građi sudjeluje 92 kemijska elementa Tek malih dio elemnata su samorodni minerali Sastoji se od oko 3000 minerala

Litosfera Kemijski sastav litosfere

Litosfera je izgrađena od 3 vrste stijena: 1. 2. 3. Eruptivne/magmatske: nastale vulkanskim erupcijama koje su iz unutrašnjosti Zemlje na površinu donijele užarenu magmu (granit)95 % sedimentne: drobljenjem, erozijom, taloženjem prvobitnih stijena (dolomit, vapnenac, pješčenjak) (gotovo sve stijene našeg krša) metamorfne: preobrazbom prvobitnih stijena u uvjetima visokih temperatura i tlaka (antracit, mramor)

Više od polovice litosfere leži u oceanima dublje od 3 000 m. n najdublja točka: 11 025 m – Marijanski jarak/brazda n najviša točka: 8 848 m – Mount Everest n na najvišim planinskim vrhuncima litosfera prelazi u kriosferu – zonu vječnog snijega i leda. n

Organizmi koji nastavaju litosferu (litobionti): 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Bakterije (autotrofne i kemotroffne) Lišajevi(simbioza gljive i alge) Mahovine Alge Više biljke Fauna Šuma

Početak života

Bakterije (najbrojnije) n n prva živa bića jednostanične primitivne prokariotske prabakterije Slijede autotrofne bakterije –sadrže pigment bakterioklorofil Proizvodnja prve organske tvari Kemotrofne bakterije – kemosintetski proizvode organske tvari iz anorganskih spojeva (spojevi S, N, P, Fe. . . )

Lišaji Simbiotski organizmi gljiva i algi n Žive na golim stijenama i imaju male zahtjeve prema hranjivima i vodi n Hifama gljive prodiru u kapilare stijena i troše ih svojim sekretima i ekskretima n Žive samo na površini stijena pa ih još nazivamo i endoliti n

Alge n n U vlažnijoj klimi litosferu naseljavaju i alge Prisutne su naročito na kontaktnim mjestima između litosfere i hidrosfere Intenzivno zahvaćaju u litosferu i izazivaju velike promjene pr. alge kremenjašice oduzimaju stijenama kremičnu kiselinu za vlastitu izgradnju i na taj način razgrađuju stijene

Mahovine Pojavljuju se na korodiranim stijenama na kojima već ima nešto organske tvari i mineralne trošine n Zadovoljavaju se malim količinama mineralnih hranjiva n Stvaraju znatno više organske tvari od prethodnih skupina n

Sukcesijski stadij

Više biljke U pukotinama stijena se pojavljuju i više biljke n Ima više organskog i mineralnog detritata n Svoje korijenje puštaju duboko u pukotine stijena n Iza sebe ostavljaju još više organske tvari n

Fauna (litofauna) Pukotine stijena naseljava fauna n Ona je slijedeći značajni ekološki čimbenik n Fauna diše, izlučuje CO 2, mijenja organske tvari probavom, ruje, razmnaža se i ugiba n Na taj način aktivno sudjeluje u promjenama litosfere n

Šuma Najveće promjene u litosferi izaziva šuma n Teško naseljava litosferu, no kad je naseli, snažno zahvaća i mijenja je n Korijenskim sustavom fizički razara kompaktne stijene, a izlučinama nagriza minerale, kemijski troši n Od kompaktnih stijena tvori usitnjenu mineralnu masu –tlo n Obogaćuje litosferu org. tvari n

PEDOSFERA

Pedosfera n n Najmalađa sfera života na zemlji Izvanredno je dinamična prirodno – povijesna sfera Zemlje U njoj se odigravaju najrazličitiji procesi vezanja i transformacije energije i preobrazbe mineralnih i organskih tvari Nastala je od litosfere pod utjecajem tvari i energije, atmosfere i hidrosfere, te njihovih abiotskih i biotskih agensa

n Pedosfera - tanki rastresit sloj planeta zemlje nastala na litosferi pod utjecajem hidrosfere, atmosfere i biosfere(pedogenetski procesi)(zakoni geneze, formacije i evolucije)

TIJEK NASTANKA PEDOSFERE n 1. 2. n Procesi biotizacije litosfere tekli su različitim intenzitetom ovisno o: građi stijena i klimatskim prilikama. Tla su prastare prirodne tvorevine koje se u sagledivim vremenskim razdobljima ne mogu obnoviti.

Formacija tala

n n n Različitim pedogenetskim procesima razvijala se na litosferi nova sfera, tzv. Pedosfera, koja je postala presudna za razvoj terestričkih organizama, odnosno za njihovu filogenezu i ontogenezu Ontogeneza, rozvoj organizma (gr. on, ontos – biti, genesis – razvoj) – znanost koja opisuje podrijetlo i razvoj organizma od njegova začeća, zrele dobi do smrti. Filogeneza, razvoj vrste (gr. phylon – vrsta, genesis – razvoj) – znanost koja proučava evolucijski razvoj vrste.

Tlo kao ekosustav

Opće ekološke karakteristike pedosfere: n n Morfološke karakteristike Fizikalna svojstva Ekokemijska svojstva Biološka svojstva

Morfološke karakteristike Vanjska morfologija – određene je reljfom (isponi, udubine, ravnice) te živim i mrtvim pokrovom n Unutarnja morfologija – debljina ekološkog profila s horizontima i pothorizontima n

Fizikalne karakteristike Tekstura tla n Struktura la n Poroznost tla n Kapacitet tla za vodu n Propusnost tla za vodu n Kapacitet tla za zrak n Toplinska svijstva tla n

Ekokemijska svojstva n 1. 2. Većina tala sastoji se od 2 kompleksa: Anorganskog >90% mineralnih čestica Organskog –mrtva (humus) i živa organska tvar

Odnos anorganske i organske tvari

Biološke karakteristike-živi svijet pedosfere (edafon) n n n n n Bakterije Gljive Alge Više biljke Virusi Praživotinje Kukci Sisavci Kolutićavci

ANTROPOGENI UTJECAJ NA PEDOSFERU n Utjecaj na građu tla, na fizikalna, kemijska i biološka svojstva n Ogromne površine su pretvorene u oranice, livade, pašnjake, sela i gradove n Danas je oko 2 milijarde ha ili oko 15 do 20 % cijele kopnene površine degradirano tj. po svom prirodnom sastavu izmijenjeno.

Značajni čovjekovi zahvati koji mijenjaju svojstva pedosfere: n n n Mehanička obrada tla Fertilizacija – gnojitba Hidromelioracije Kontaminacija tla insekticidima, fungicidima i herbicidima Hormonalna poremetnja u biocenozi zbog uporabe hormona, stimulatora rasta, prisutnosti teških metala, PCB (policlorbifenola) spojeva i sl.

Glavni uzroci degradacije tala Erozija vodom n Erozija vjetrom n Kemijska degradacija n Fizikalna degradacija n

Ako je pedosfera slikovito rečeno koža planeta zemlje, onda valja dati njenu geodermatološku analizu, odnosno navesti bolesti pedosfere, njene uzroke, posljedice i pokušaje liječenja – vraćanje u prvobitno stanje.

"Bolesti" pedosfere: n n n n n Huang He (žuta rijeka) sindrom - erozija, industrijska poljoprivreda – krajobrazna jednolikost, prekomjerna poljoprivredna obrada siromašnih sastojina prekomjerno iskorištavanje šuma, savana, močvara(Tibet sa 7 najvećih rijeka, 45% posječeno šume, opskrbljuje vodom 47% svjetskog pučanstva) aralsko jezero sindrom kisele kiše (emisije NOx , SO 2 ) kaotična urbanizacija alpski sindrom spaljena zemlja veliki površinski kopovi