UTJECAJ OVJEKA NA BIOSFERU Prof dr sc Stjepan

UTJECAJ ČOVJEKA NA BIOSFERU Prof. dr. sc. Stjepan Krčmar Odjel za biologiju, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku

- antropogeni učinak dovodi do promjena izgleda biosfere, promjene strukturnih i funkcionalnih značajki - smanjivanja nedomesticirane površine Zemlje - za poljoprivrednu proizvodnju koristi se 40 do 50 % kopnene površine - 70% slatke vode koristi se za navodnjavanje - povećana je razina CO 2 u atmosferi za oko 30% - 20% flore i faune čine alohtone vrste - u morima i oceanima 70% ribljih sastojina je prelovljeno

Slika 141.

biološka raznolikost je pokazatelj čovjekovog utjecaja na biosferu 1992. u Rio de Janeiro donesena je Povelja o biološkoj raznolikosti, nju je potpisalo 180 država na UN-ovoj konferenciji o okolišu i razvoju ciljevi Povelje su : očuvanje biološke raznolikosti potrajno korištenje njenih dijelova pravedan udio u dobiti iz iskorištavanja kemijskih i genetskih osobina pojedinih vrsta biološka raznolikost je raznovrsnost bilja, životinja, i mikroorganizama na razini genetske konstitucije, vrsta, ekoloških sustava i krajolika Slika 142. Rio de Janeiro porast biološke raznovrsnosti nije kontinuirani proces prosječna starost jedne vrste procjenjuje se na 1 do 10 milijuna godina za 3, 5 milijarde godina izumrlo je 95% vrsta (2 do 3 vrste godišnje) najveća biološka raznolikost zabilježena je prije 25. 000 godina

Slika 143.

opisano je oko 1, 6 do 1, 8 milijuna vrsta najveća biološka raznolikost utvrđena je u tropskim područjima u tropskim dijelovima Srednje i Južne Amerike utvrđeno je 86. 000 biljnih vrsta u Africi 30. 000 vrsta, Madagaskaru 8. 200 vrsta, u Aziji, Australiji 45. 000 vrsta tropske kišne prašume sadrže 473 vrste drveća na 1 ha na 1000 m 2 sadrže 365 biljnih vrsta šume Brazila sadrže 36. 000 biljnih vrsta, Kolumbije 34. 000, Indonezije 18. 000 vrsta 45% biljnih vrsta i 30% ptica nalaze se u tropskim prašumama rijeka Amazona sadrži 3. 000 vrsta riba Slika 144. Rijeka Amazona

Slika 145.

uzroci smanjivanja biološke raznolikosti: a) krčenje i devastacija šuma b) širenje poljoprivrednih površina c) rascjepkavanje i poremetnja prirodnih ekoloških sustava d) uništavanje i razgradnja biotopa e) bioinvazija stranih vrsta f) povećana industrijska i poljoprivredna proizvodnja (pesticidi, gnojiva, biotehnologija) g) onečišćivanje tala, vode i atmosfere u lokalnim, regionalnim, globalnim razmjerima h) globalna promjena klime

Slika 146.

Povijesni pregled ljudskih utjecaja na promjenu biološke raznolikosti Pretpovijesno doba stari i srednji vijek (od 50. 000 godina prije n. e. do 1500. godina) 1. Požar 2. Lov životinja i skupljanje biljaka 3. Domesticiranje biljaka i životinja 4. Intenziviranje poljoprivrede 5. Trgovina 6. Unapređivanje poljoprivrede uz pomoć pluga 7. Morski promet i trgovina 8. Stvaranje velikih država (Iran, Rimsko Carstvo, Mongolija itd. ) Slika 148. Novac iz Rimskog Carstva 9. Dugotrajni ratovi i vojna osvajanja Slika 147. Plug

10. Seoba naroda, pomorska trgovina na dužim relacijama 11. Osnutak tržišne privrede (Venecija itd. ) Novo doba od 1500. do 1800. godine 12. Traženje, otkriće i kolonizacija novih krajeva i kontinenata 13. Nastanak novih tržišnih privreda i trgovačkih središta (London) 14. Korjenita promjena prehrane (kava, čaj, krumpir, kukuruz) 15. Povećana potražnja za pamukom, duhanom, vunom 16. Povećano rasprostiranje stranih vrsta, osnutak zooloških i botaničkih vrtova 17. Emigracija stanovništva u većim razmjerima Slika 149. London

Novo doba nakon 1800. godine 18. Brza izgradnja komunikacija (cesta, željeznica) 19. Nagli porast industrijske proizvodnje 20. Veliki građevinski projekti za navodnjavanje 21. Velika upotreba kemikalija u poljoprivredi 22. Mehanizacija ribarstva i šumarstva Slika 150. Industrijski pogon 23. Svjetski ratovi i raseljavanje stanovništva 24. Krčenje tropskih šuma i plansko naseljavanje stanovništva 25. Pošumljavanje aridnih područja s egzotičnim vrstama drveća 26. Porast urbanizacije i stvaranje staništa (kozmopolitske vrste) 27. Međusobna ovisnost tržišta u globalnim razmjerima 28. Puštanje u prirodu gentehnološki izmijenjenih organizama

Slika 151.

u posljednjih 8. 000 godina u svijetu su smanjene površine šuma za više od 50%, u srednjoj Europi oko 70%, u Hrvatskoj za oko 60% 1990. šumske površine zapremale su 5, 1 miljardu ha ili 40% kopnene površine od 1980. do 1995. uništeno je 180 milijuna ha šuma u Africi i Južnoj Americi od 1990. do 1995. iskrčeno je 56, 5 milijuna ha šuma u svijetu požarom i sječom ogrjevnog drveta na području Amazone proširuju se poljoprivredne površine za 1, 5 - 2 milijuna ha godišnje u Aziji, Indoneziji, na Borneu tijekom 1997/98. uništeno je 300. 000 ha šuma, koje sadrže 14% svjetske bioraznovrsnosti u požarima tijekom 1997/98. uništeno je oko milijun ha šuma što predstavlja najveću ekološku katastrofu desetljeća

Slika 152.

Slika 153.

najveće šumske površine nalaze se u borealnim područjima s malom biološkom raznolikošću: Rusija (3. 448. 000 km 2), Kanada (3. 429. 000 km 2), SAD (307. 000 km 2), Brazil (2. 284. 000 km 2), Peru (540. 000 km 2), Indonezija (530. 000 km 2), Venecuela (391. 000 km 2), Kolumbija (348. 000 km 2), Kongo, Bolivija, Nova Gvineja i Čile ovih dvanaest država posjeduje 90 % svih prirodnih šumskih ekosustava na Svijetu po raznolikosti biljnih vrsta: Brazil (36. 000), Kolumbija (34. 000), Indonezija (18. 000)

Slika 154.

- pretpostavlja se povećanje poljoprivrednih površina 2015. za 27%, a do 2050. za 42% - od 1950. do 1991. povećala se proizvodnja pšenice za 270%, soje 590%, mesa 380% - 1995. upotrebljeno je 2, 6 milijuna t pesticida i to oko 70% u razvijenim zemljama - 1995. upotrebljeno je u poljoprivredi 80 milijuna t dušika - 150 vrsta jestivog bilja na svijetu ima gospodarsku važnost - pšenica, riža i kukuruz u biljnoj prehrani čovjeka sudjeluju sa 60% kalorija i 56% proteina

Slika 155.

Slika 156.

prema UN osnovni uzroci smanjenja biološke raznolikosti su: 1. previsoka stopa rasta svjetskog stanovništva i prevelika potrošnja prirodnih dobara 2. komercijalni uzgoj egzotičnih vrsta u poljoprivredi i ribogojstvu 3. gospodarstvo i politika koje ne vode brigu o vrijednosti okoliša i prirodnih resursa 4. nepravednost u vlasništvu i dostupnosti prirodnih dobara 5. nedovoljno znanje i nezadovoljavajuća primjena postojećih spoznaja 6. pravni sustavi i institucije koje omogućuju prekomjerno iskorištavanje

Biološka raznolikost Hrvatske � Hrvatska se odlikuje iznimno velikom biološkom raznolikošću � flora Hrvatske sastoji se od 4275 vrsta i 1072 podvrste razvrstane u 1086 rodova i 184 porodice � vaskularna flora Hrvatske broji 326 enedmičnih svojti, od kojih 84 ima procijenjen status � opći uzroci ugroženosti su: gubitak staništa uzrokovan antropogenim utjecajem, neposredni gubitci uzrokovani pretjeranim sabiranjem u ljekovite svrhe, prirodne katastrofe, atmosferska zagađenja, zagađenja tla i vode � fauna Hrvatske broji približno 30. 000 vrsta, a pretpostavlja se da je broj vrsta u fauni Hrvatske između 50. 000 i 100. 000 vrsta.

Ø fauna beskralježnjaka slabo je istražena, popisi postoje samo za nekoliko skupina, osnovni uzroci ugroženosti beskralježnjaka su: uništavanje staništa, prekomjerna upotreba pesticida, onečišćenje staništa, unos stranih vrsta, klimatske promjene � fauna kralježnjaka Hrvatske znatno je bolje istražena � ihtiofauna Jadranskog mora bilježi 442 vrste i podvrste riba (Pisces), što čini 65% od poznatih vrsta i podvrsta u Sredozemnom moru � � u Jadranskom moru zabilježeno je 6 endemskih svojti riba uzroci ugroženosti su: ribolov (120 vrsta se koristi u prehrani), degradacija staništa zbog fizičkih i drugih promjena u okolišu (gradnja marina, lukobrana, sidrišta, kupališta), onečišćenje mora (komunalne otpadne vode, industrijske otpadne vode), unutrašnji čimbenici (slab reproduktivni potencijal populacija), uznemiravanje (nagli razvoj turizma), alohtone svojte (Caulerpa taxifolia, C. racemosa), klimatske promjene

� slatkovodna ihtiofauna Hrvatske broji 150 vrsta, od kojih 21 vrsta boravi u boćatim i slanim vodama � po broju slatkovodnih vrsta riba Hrvatska zauzima drugo mjesto u Europi iza Turske � Crnomorski ili dunavski slijev Hrvatske zauzima površinu od 35 132 km² (62% površine kopnenih voda), nastanjuje ga 81 vrsta riba, autohtono je 68 vrsta, a ostalih su 13 vrsta alohtone � u jadranskom slijevu ukupne površine od 21405 km² (38% površine kopnenih voda) živi 88 vrsta riba, 14 alohtonih, 41 vrsta su endemi jadranskog slijeva

Razlozi ugroženosti slatkovodne ihtiofaune Hrvatske a) unos alohtonih vrsta b) onečišćenje c) eutrofikacija vodotoka d) melioracija e) izgradnja brana i stvaranje hidroakumulacija d) prelov i ribolov e) klimatske promjene f) vađenje šljunka i pijeska g) nestanak i uništavanje šuma h) pastrvska ribogojilišta i) turizam j) ihtiofagne ptice

� � herpetofauna Hrvatske u Hrvatskoj zabilježeno je 19 vrsta vodozemaca (Amphibia) i 39 vrsta gmazova (Reptilia) � među vodozemcima je 7 vrsta repaša (Caudata) i 12 vrsta bezrepaca (Anura), a među gmazovima 18 vrsta guštera (Sauria), 16 vrsta zmija (Serpentes) i 5 vrsta kornjača (Testudinata) � od ukupno 58 vrsta autohtonih vodozemaca i gmazova u kategorijama ugroženih je njih 5 � razlozi ugroženosti su: promjena tradicionalnog gospodarenja okolišem, unošenje stranih vrsta, krivolov i onečišćenje voda

� � � ptice (Aves) u Hrvatskoj zastupljene su s 392 vrste od čega su 232 gnjezdarice P. P. Kopački rit i P. P. Lonjsko polje područja su s bogatom ornitofaunom (291 odnosno 239 vrsta) razlozi ugroženosti su: nestanak vlažnih staništa, intenzivna poljoprivreda, nestanak šuma, uređenje šuma, lovstvo, turizam i ostali antropogeni utjecaji teriofauna Hrvatske Hrvatska je sa 101 vrstom sisavaca (Mammalia), 90 autohtonih jedna od osam europskih zemalja s najviše vrsta sisavaca, šišmiša je 34 od 40 poznatih vrsta europske faune ugrožene su 23 vrste, a razlozi ugroženosti su: prekomjerni lov, krivolov, intenzivna poljoprivreda, turističko uređivanje špilja, nedostatak planova upravljanja za velike sisavce, uvođenje monokultura, kanaliziranje vodotoka i onečišćenje, strane vrste

TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ Globalna privreda Globalna promjena socio - ekonomskih prilika Globalno opterećenje okoliša Nužnost svekolike međunarodne suradnje za trajno održivi razvitak i sveopću zaštitu okoliša Prva konferencija UN – a o zaštiti okoliša održana je u Stockholmu 1972. 1987. norveška predsjednica Gro Harlem Brundtland podnosi izvješće naslova “Our Common Future” u kojem je oživjela pojam potrajnosti ili trajno održivog razvoja Slika 157. Stockholm 1992. u Rio de Janeiro, na Konferenciji za okoliš i razvoj Ujedinjenih naroda, pojam potrajnosti prihvaćen je kao okosnica globalne politike to je razvitak, koji podmiruje današnje potrebe, bez okrnjivanja budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba

Slika 158.

Glavni uzroci globalnih promjena rast svjetskog stanovništva dnevni prirast 240. 000 ljudi godišnji prirast iznosi 80 milijuna, 95% u zemljama u razvoju 1800. godine bilo je oko 1 milijardu ljudi; od 1930. do 1960. 3 milijarde ljudi; do 1975. 4 milijarde ljudi; 1999. 6 milijardi ljudi; a do 2050. 9 do 10 milijardi ljudi najveći prirast stanovništva bilježe Afrika i Azija, natalitet 1950. iznosi 6, 1 dijete 1990. natalitet Azije iznosi 2, 6 ; Južne Amerike 2, 7; Afrike 5, 06; S. Amerike 1, 9; Europe 1, 42

20% svjetskoga stanovništva koristi 86% potrošne robe, a 20% najsiromašnijih 1, 3 % razvijene zemlje koriste u prehrani 45% mesnih i ribljih proizvoda, a siromašni samo 4% u emisiji CO 2 s 53% sudjeluju visokorazvijene zemlje, a sa 3% nerazvijene zemlje Slika 159. Los Angeles ratarska površina u nerazvijenim zemljama iznosi samo 0. 18 ha po stanovniku, a u razvijenim zemljama 0. 57 ha opterećenje okoliša jednog čovjeka u razvijenim industrijskim zemljama jednako je opterećenju 30 do 50 ljudi u nerazvijenim zemljama

Slika 160.

Zemlje s nedovoljnom opskrbom hrane Iznimno alarmantno Alarmantno Ozbiljno Umjereno Nisko Nema podataka Industrijalizirana zemlja Slika 161. Pregled zemalja opskrbljenošću hranom

Zahtjevi trajno održivog razvitka u pogledu potrošnje sirovina: 1. štedljivi način proizvodnje te recikliranje 2. smanjivanje otpada 3. zamjena neobnovljivih sirovina s obnovljivim 4. razumniji i humani stav u ophođenju s prirodnim dobrima i općeljudskim potrebama

POTREBNE MJERE ZA TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ povećanje zaštićenih područja, u svijetu je 6, 4% kopna pod zaštitom, u Hrvatskoj 9, 52% kopna i 0, 9% Jadranskog mora od 841 milijuna ha zaštićenih površina na svijetu oko 60% je strogo zaštićenih, a djelomično zaštićenih je 40% 220 milijuna ha su rezervati biosfere, a 126 milijuna ha su spomenici prirode poplavna i močvarna područja iznose oko 66. 840. 000 ha u Brazilu – WWF je do 2000. stavio pod zaštitu 25 milijuna ha kišnih šuma u području Amazone diljem svijeta s 200 milijuna ha šuma potrajno se gospodari, predlaže se zaštita 232 ekoregije u kojima bi se sačuvalo 90% postojeće biološke raznolikosti

Tablica 15. Zaštićena područja (IUCN - kategorije I - V); Rezervati biosfere Broj Površina % ukupne Broj Površina rezervata (1000 ha) površine rezervata (1000 ha) Afrika 746 154. 043 5, 2 46 24. 033 Europa 3. 153 105. 209 4, 7 130 94. 031 S. Amerika 2. 333 214. 714 11, 7 53 22. 194 Sred. Amerika 414 14. 793 5, 6 21 10. 074 J. Amerika 810 129. 014 7, 4 29 50. 839 Azija 1. 733 162. 877 5, 3 46 13. 633 Oceanija 1. 212 60. 382 7, 1 12 5. 093 Svijet 10. 401 841. 032 6, 4 337 219. 897

Literatura: § Lukač G. 1993/1994. Ptičji svijet Lonjskog polja. Ekološki glasnik 3, 1 -2: 22 -30. § Ricklefs R. E. and Miller G. L. 1997. Ecology. Fourth Edition. W. H. Freeman and Company, New York, 822 pp. § Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211 pp. § Mikuska J. , Mikuska T. , Romulić M. 2002. Ptice. Vodič kroz biološku raznolikost Kopačkog rita. Knjiga 1. 112 pp. § Nikolić T. , Topić J. ur. 2005. Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Kategorije EX, RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 4 -695. § Antolović J. , Frković A. , Grubešić M. , Holcer D. , Vuković M. , Flajšman E. , Grgurev M. , Hamidović D. , Pavlinić I. , Tvrtković N. 2006. Crvena knjiga sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 127 pp.

§ Janev Hutinec B. , Kletečki E. , Lazar B. , Podnar Lešić M. , Skejić J. , Tadić Z. , Tvrtković N. 2006. Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 95 pp. § Mrakovčić M. , Brigić A. , Buj I. , Ćaleta M. , Mustafić P. , Zanella D. 2006. Crvena knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 253 pp. § Jardas I. , Pallaoro A. , Vrgoč N. , Jukić-Peladić S. , Dadić V. 2008. Crvena knjiga morskih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 396 pp. § Springer O. P. i Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka Geographia Croatica. Zagreb, knjiga 31, 293 pp. http: //images. google. hr/ (4. 10. 2012. ). http: //www. news 24. com/ (4. 10. 2012. ). http: //www. gaia 10. us (4. 10. 2012. ).