UTJECAJ OVJEKA NA BIOSFERU ovjek i biosfera u

UTJECAJ ČOVJEKA NA BIOSFERU

Čovjek i biosfera u Svojim djelatnostima čovjek je promijenio njezin izgled, njene strukturne i funkcionalne značajke i postao njen dominirajući, sudbinski čimbenik

Neki utjecaji čovjeka na ekosferu/biosferu: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Svekolika preobrazba kopnene površine (oko 50 %) Potrošnja obnovljive slatke vode u poljodjestvu (oko 50 %) Povišenje CO 2 u atmosferi (30 %) Povišenje konc. dušikovih spojeva u biosferi (oko 50 %) Prosječno prisustvo stranih vrsta (20%) Prelov ribljih vrsta (oko 70 %)

Promjene raznolikosti živih bića kao pokazatelj utjecaja čovjeka na biosferu Biodiverzitet ili bioraznolikost je uzet kao mjerna i pokazna veličina. Konferencija UNCED – Rio de Janeiro 1992. je postavila 3 cilja: 1. Očuvanje biološke raznolikosti 2. Potrajno korištenje njenih sastavnih dijelova 3. Pravedan udio u dobiti iz iskorištavanja kemijskih i genetskih osobina pojedinih vrsta (farmaceutska i biotehnološka industrija. . . )

Tri oblika bogatstva Svaka zemlja posjeduje 3 oblika bogatstva: 1. Materijalno 2. Kulturno i 3. Biološko postaje sve vrijednije, iako je dosad bilo najmanje cijenjeno. u

Biodiverzitet podrazumijeva raznolikost postojećeg bilja, životinja i mikroorganizama na razini: u u u genetske konstitucije (genetska raznovrsnost-gen, genom. . . ) vrsta (jedinka, provenijencija, podvrsta, rod, . . . ) ekosustava i krajobraza (populacija, biocenoza, ekosustava, krajobraza, . . . )

Biotski čimbenici: Producenti Konzumenti Destruenti Abiotski čimbenici: Klima/Voda Geologija/Kemija Morfologija/Orografija BIOLOŠKA RAZNOLIKOST GEOLOŠKA RAZNOLIKOST RAZNOVRSNOST EKOSUSTAVA

Podjela prema osnovnim vrstama: u Floristički diverzitet u Faunistički diverzitet u Mikrobiološki diverzitet i u Kulturni diverzitet

Bogatstvo vrsta Vrsta je prepoznata kao osnovna jedinica biološke raznolikosti, u Bogatstvo vrsta kao temeljni pokazatelj biološke raznolikosti, a u Visoka stopa nestanka vrsta kao glavna manifestacija krize biološke raznolikosti. u Iako mnogi bogatstvo vrsta i biološku raznolikost koriste gotovo kao sinonime, to je ipak daleko od istine jer bogatstvo vrsta predstavlja samo jedan dio biološke raznolikosti. u

Zašto je bioraznolikost potrebna? Prijenos energije sa Sunca na biljke u Spremanje, oslobađanje i rasprostranjenje ugljika u Prijenos hranjivih tvari u Kruženje vode u Kruženje kisika u Razlaganje otpada u Polinacija u 25% lijekova dolazi od biljaka! u Sirovine u

Korist od bioraznolikosti • • Osigurava funkcioniranje ekosustava Servisira/opslužuje ekosustav : • Pročišćavanje voda • Pročišćavanje zraka • Stanište i prostransta divljine • Estetska i kulturna korist

Korist od bioraznoliksti • Novi izvori hrane – Žitarice, voće, povrće, meso, riba 16 June 2010 Biodiversity. ppt 12

Korist od bioraznoliksti • Lijekovi • Bilje • Meduze i morske vlasulje • Morski puževi golaći • Morski puževi Biodiversity. ppt 13

BROJNOST VRSTA Danas se računa s 30 milijuna vrsta, od čega je opisano oko 1, 7 milijuna, a od toga u hidrosferi oko 275 000. u Evolutivni vijek jedne vrste u prirodnoj selekciji traje od 1 do 10 milijuna godina(oko 3, 5 milijuna). u Obilje vrsta najizraženije je oko Ekvatora s tendencijom smanjenja prema polovima, što ponajprije ovisi o klimatskim prilikama. u

Bioraznolikost u Koliko ima vrsta ü 1. 7— 2. 0 milijuna vrsta ü Procjene oko 100 milijuna Biodiversity. ppt

Tropske šume su najbolji pokazatelji biodiverziteta: 45% svih biljnih vrsta u 30% svih ptica u Amazona je životni okolica za oko 000 vrsta riba u u Raznovrstnost vrsta na pojedinim bioregijama obogaćena je alohtonim vrstama koje je čovjek svjesno ili nesvjesno rasprostranio (bioinvazija ili biopolucija) 3

u Bioraznolikost uvelike ovisi o primarnoj produkciji ekosustava. u više energije = više biljaka = više vrsta = više mikroorganizama(gljiva itd. ) = više biljojednih vrsta = više mesojeda (serija preuzimanja u hranitbenom lancu)

Utjecaj čovjeka na smanjenje bioraznovrsnosti u kopnenim djelovima biosfere: u promjena stanišnih uvjeta u fragmentacija staništa u uništenje staništa u prodor stranih vrsta u prekomjerno iskorištavanje u polucija tala, voda, atmosfere u promjena klime

Invazija tropskih alga i morskih cvjetnica u Jadransko more Invazija tropskih vrsta poprima sve veće razmjere u Jadranu. U ovom je trenutku zabilježeno prisustvo tri vrste zelenih tropskih alga iz roda Caulerpa na više različitih lokacija u hrvatskom dijelu Jadrana, kao i prisustvo tropske cvjetnice Halophila stipulacea u priobalju Albanije u Za sve je ove vrste karakteristično da su vrlo agresivne, prekrivaju sve vrste podloga, te na taj način guše i eliminiraju autohtone vrste alga, kao i sesilnih životinja u

Caulerpa taxifolia Starogradski zaljev (Hvar)

Caulerpa prolifera Lokrum, Lastovo-skrivena luka, Starogradski zaljev

Caulerpa racemosa Pakleni otoci (Hvar)

Morska cvjetnica Halophila stipulacea Prisutna je uz obalu Albanije

Utjecaj čovjeka na povećanje bioraznovrsnosti u kopnenim djelovima biosfere: u zaštićena područja u djelotvorne protumjere u restauracija u potrajno korištenje

1. u u u u u Zaštićene prirodne vrijednosti Zaštićena područja: Strogi rezervat 2. Zaštićene svojte: Nacionalni park u Strogo zaštićena divlja svojta Posebni rezervat u Zaštićena divlja svojta Park prirode u Zaštićena zavičajna Regionalni park udomaćena svojta Spomenik prirode Značajni krajobraz Park šuma 3. Zaštićeni minerali, Spomenik parkovne sirovine i fosili arhitekture

Zaštićena područja u RH u u u Prema Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti u Republici Hrvatskoj ukupno je zaštićeno 461 prirodno vrijednih područja, u 9 kategorija. Krajem srpnja 2007. Ministarstvo kulture izdalo je rješenje o preventivnoj zaštiti prvog hrvatskog regionalnog parka - Moslavačke gore. U veljači 2008. proglašena je preventivna zaštita i drugog regionalnog parka u Hrvatskoj – područja rijeka Mure i Drave u Međimurskoj, Varaždinskoj, Koprivničko-križevačkoj, Virovitičko– podravskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Zaštićena područja danas prekrivaju površinu od ukupno 7. 613, 5 km², što je 8, 69% ukupnog hrvatskog teritorija. Najveći dio zaštkovićene površine odnosi se na parkove prirode i regionalne pare.

Zaštićena područja: Zaštićena područja čine okosnicu sveukupne zaštite i ključne čvorove ekološke mreže u Zaštićena područja danas obuhvaćaju 8, 44 % ukupne površine Republike Hrvatske, odnosno 11, 99 % kopnenog teritorija i 1, 97 % teritorijalnog mora. u Najveći dio zaštićene površine su parkovi prirode (4, 40 % ukupnog državnog teritorija). u

Kategorije prostorne zaštite 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. nacionalni park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture

OBAVEZNO PRETRAŽI www. dzzp. hr

Razina zaštite Državna razina(Nacionalni park, park prirode) u Županijska razina (strogi rezervat, posebni rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma, spomenik parkovne arhitekture) u Strožije mjere vladaju u strogim i posebnim rezervatima u

Nacionalni park (1) Nacionalni park je prostrano, pretežno neizmijenjeno područje kopna i/ili mora iznimnih i višestrukih prirodnih vrijednosti, obuhvaća jedan ili više sačuvanih ili neznatno izmijenjenih ekoloških sustava, a prvenstveno je namijenjen očuvanju izvornih prirodnih vrijednosti. (2) Nacionalni park ima znanstvenu, kulturnu, odgojnoobrazovnu i rekreativnu namjenu. (3) U nacionalnom parku su dopuštene radnje i djelatnosti kojima se ne ugrožava izvornost prirode. (4) U nacionalnom parku je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara. (5) U nacionalnom parku dopušteno je obavljanje ugostiteljsko-turističkih i rekreacijskih djelatnosti koje su u ulozi posjećivanja i razgledavanja, te bavljenje poljoprivredom, ribolovom i obrtom na tradicionalan način, sukladno odredbama ovoga Zakona. (6) Djelatnosti iz stavka 5. ovoga članka mogu se ograničiti radi očuvanja izvornosti prirode nacionalnog parka.

Struktura nacionalnih parkova (8) 1. 2. 3 nacionalna parka se nalaze na otocima (Brijuni, Kornati i Mljet) 2 prikazuju zanimljivosti krške hidrografije i morfologije (Plitvička jezera i Krka) 3 su tipično planinski prostori s raznolikom vegetacijom i reljefom (Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit)

Park prirode (1)Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano područje kopna i/ili mora s ekološkim obilježjima međunarodne i nacionalne važnosti, s naglašenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim, kulturno -povijesnim i turističko-rekreacijskim vrijednostima. (2) U parku prirode dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju njegove bitne značajke i uloga. (3) Način obavljanja gospodarskih djelatnosti i korištenje prirodnih dobara u parku prirode utvrđuje se uvjetima zaštite prirode.

Struktura parkova prirode (11) 1. 2. 3. 4. Među parkovima prirode 6 su planinskih (Biokovo, Velebit, Učka Žumberak-Samoborsko gorje, Medvednica, Papuk) 2 otočna (Telašćica i Lastovsko otočje) 2 su predstavnici biološkog bogatstva nizinsko-poplavnih područja (Kopački rit i Lonjsko polje) 1 obuhvaća najveće prirodno jezero u Hrvatskoj (Vransko jezero)

Strogi rezervat je područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenim istraživanjima, praćenju stanja prirode, te obrazovanju. U strogom rezervatu su zabranjene sve gospodarske i ine aktivnosti.

U Hrvatskoj su proglašena dva stroga rezervata 1. Hajdučki i Rožanski kukovi – skupina stjenovitih vrhova Velebita u nutrini kojih se nalazi niz speleoloških objekata, a najpoznatija je Lukina jama. Flora se očuvala u gotovo iskonskom obliku. 1. Bijele i Samarske stijene – obuhvaća reljefno najbogatiji i najzanimljiviji dio Bjelolasice, te predstavljaju jedinstven geomorfološki fenomen krša. Očuvana flora bukve, jele i smreke.

Bijele i samarske stijene

Posebni rezervat je područje kopna i/ili mora od osobitog značenja radi svoje jedinstvenosti, rijetkosti ili prepoznatljivosti, ili je stanište ugrožene divlje svojte, a osobitog je značenja i namjene. Posebni rezervat može biti: florisički, mikološki i druge vegetacije, zoološki (ihtiološki, ornitološki i dr. ), geološki, paleontološki, hidrogeološki, hidrološki, rezervat u moru i dr. U Hrvatskoj je proglašeno 78 posebnih rezervata.

Rezultat čovjekova djelovanja na prirodnost krajobraza: 1. 2. 3. 4. 5. Prirodni krajobraz Kultivirani predindustrijski krajobraz Kultivirani krajobraz industrijske dobi Opustošeni prirodni krajobraz Urbani krajobraz

Ugroženost vrsta je poprimila takve razmjere da se danas na crvenoj ili crnoj listi nalazi: u 52 % sisavaca u 45 % ptica u 77 % gmazova u 65 % vodozemaca u 72 % riba u 42 % golosjemenjača i kritosjemenjača u 10% drveća

Kulturni diverzitet u Ugroženo polovica od 6 000 jezika u U Brazilu godišnje nestaje po jedno indijansko pleme u Gase se lokalni idiomi u Dolazi do neprirodnog stapanja jezika u Kulturocid na djelu