UTJECAJ OVJEKA NA ATMOSFERU I GLOBALNU KLIMU ATMOSFERA

  • Slides: 59
Download presentation
UTJECAJ ČOVJEKA NA ATMOSFERU I GLOBALNU KLIMU

UTJECAJ ČOVJEKA NA ATMOSFERU I GLOBALNU KLIMU

ATMOSFERA 1. • Atmosfera predstavlja plinoviti ovoj planeta zemlje koji doseže visinu od oko

ATMOSFERA 1. • Atmosfera predstavlja plinoviti ovoj planeta zemlje koji doseže visinu od oko 100 km (razrijeđen i do 300 km) • Atmosfera je fizička smjesa plinova (78 % N 2, 21 % O 2, 0, 93 % Ar i drugih plinova) vodene pare, prašine, smoga. . . • Ona je ujedno i životni medij

ATMOSFERA 2. • toplinska svojstva atmosfere ne određuju dušik i kisik • toplinska svojstva

ATMOSFERA 2. • toplinska svojstva atmosfere ne određuju dušik i kisik • toplinska svojstva atmosfere određuju staklenički plinovi • nihov udio u atmosferi plinova iznosi manje od 1 % • bez njih bi na površini zemlje umjesto 15 o. C, vladala temperatura od – 18 o. C

Uloga stakleničkih plinova • Staklenički plinovi imaju svojstvo da apsorbiraju dugovalno infaracrveno zračenje, koje

Uloga stakleničkih plinova • Staklenički plinovi imaju svojstvo da apsorbiraju dugovalno infaracrveno zračenje, koje se odbija od površine zemlje i na taj način zadržava toplina u prizemnim slojevima atmosfere (troposfere).

Ustrojstvo atmosfere: 1. troposfera (7 do 17 km) 2. stratosfera ( do 5 o

Ustrojstvo atmosfere: 1. troposfera (7 do 17 km) 2. stratosfera ( do 5 o km) (sfera ozona) 3. mezosfera i (50 do 80 km) 4. termosfera (preko 8 o km do 300 km)

Vertikalno ustrojstvo atmosfere

Vertikalno ustrojstvo atmosfere

Prirodni staklenički učinak: Prirodnom stakleničkom učinku najviše pridonose: 1. vodena para s 20, 6

Prirodni staklenički učinak: Prirodnom stakleničkom učinku najviše pridonose: 1. vodena para s 20, 6 0 C 2. staklenički plinovi s 12, 4 0 C i to: • • • CO 2 - 7, 2 0 C Troposferski O 3 - 2, 4 0 C N 2 O- 1, 4 0 C CH 4 - 0, 8 0 C Ostali plinovi u tragovima 0, 6 0 C

Prirodni staklenički učinak

Prirodni staklenički učinak

Antropogeni staklenički učinak

Antropogeni staklenički učinak

ANTROPOGENI STAKLENIČKI UČINAK • Možemo podvesti na porast istih plinova pod utjecajem ljudskih djelatnosti

ANTROPOGENI STAKLENIČKI UČINAK • Možemo podvesti na porast istih plinova pod utjecajem ljudskih djelatnosti • Porast sintetiziranih kemijskih spojeva koji pridonose antropogenom stakleničkom učinku

Ljudske djelatnosti koje su najviše pogodovale antropogenom stakleničkom učinku: • uništavanje šuma - CO

Ljudske djelatnosti koje su najviše pogodovale antropogenom stakleničkom učinku: • uništavanje šuma - CO 2 i drugi plinovi u tragovima • energija - nečišćenje zraka (CO 2 , CO, NOx, CH 4 , Cx. Hx) • kemija –produkcija i primjena CFC, CHFC spojeva • poljodjelstvo i drugo - uzgoj riže CH 4 , gnojiva N 2 O, uzgoj goveda CH 4 , smeće CH 4 itd.

Tvorbi antropogenog stakleničkog učinka pridonose: § CO 2 s 50% (perzistira u atmosferi oko

Tvorbi antropogenog stakleničkog učinka pridonose: § CO 2 s 50% (perzistira u atmosferi oko 120 godina) § CH 4 s 21% (perzistira u atmosferi oko 12 godina) § CFC i Clorflorougljikovodici s 17% (perzistira u atmosferi nekoliko stotina godina) § O 3 sa 7% - nastaje fotooksidacijom u troposferi § N 2 O i ostali plinovi s 5% - nitrifikacija i denitrifikacija u pregnojenim tlima (perzistira u atmosferi oko 120 godina) § Vodena para 3 %

Rast CO 2 u atmosferi

Rast CO 2 u atmosferi

STRATOSFERSKI OZON

STRATOSFERSKI OZON

Značenje stratosferskog ozona • Štiti živa bića od štetnog ili smrtonosnog kratkovalnog ultraljubičastog zračenja

Značenje stratosferskog ozona • Štiti živa bića od štetnog ili smrtonosnog kratkovalnog ultraljubičastog zračenja • Ozon apsorbira štetne ultraljubičaste zrake valne dužine od 270 do 320 nm • Ozon pretvara energiju ultraljubičastih zraka u toplinsku energiju • Oko 90 % koncentracija ozona se nalazi između 20 i 30 kilometra atmosfere

Nastajanje i cijepanje ozona • Nastaje sudarom atoma kisika, molekule kisika i neutračlne molekule

Nastajanje i cijepanje ozona • Nastaje sudarom atoma kisika, molekule kisika i neutračlne molekule (obično dušika) • O 2 + O + M = O 3 + 100 k. J/mol • Apsorpcijom ultraljubičastih zraka valne dužine ispod 320 nm, ozon biva ponovno cijepan • O 3 + hv = O 2 +O

Nastanak ozona

Nastanak ozona

Alternacije ozona O 3 • Koncentracija ozona izvrgnuta je velikim prostorno vremenskim mijenama, a

Alternacije ozona O 3 • Koncentracija ozona izvrgnuta je velikim prostorno vremenskim mijenama, a najčešće uvjetovani različitim intenzitetom Sunčevih zraka u pojedinim dijelovima godine na pojedinim zemljopisnim širinama. • Najmanja je na Antarktiku u proljeće, nakon zimskih mjeseci bez Sunčeva svjetla, smanjenog pritoka ozona iz ekvatorijalnih područja i nastanka polarnih stratosferskih oblaka s ledenim kristalima. • Dakle, tu je zimi posebno jako poremećena ravnoteža tvorbe i razgradnje ozona.

Problem razgradnje ozona • Istovremeno sa stakleničkim učinkom O 3 u troposferi , pojavio

Problem razgradnje ozona • Istovremeno sa stakleničkim učinkom O 3 u troposferi , pojavio se problem razgradnje zaštitnog sloja stratosferskog ozona koji štiti živa bića od smrtonosnih ili štetnih ultraljubičastih Sučevih zraka. • na lako narušivu prirodnu ravnotežu danas djeluju klorofluorougljici (CFC), haloni(uključuju Brom) i drugi spojevi (slijedeći slajd)

Antropogeni izvori ozonu štetnih tvari • Kao što je vidljivo iz prethodnih slika najznačajniji

Antropogeni izvori ozonu štetnih tvari • Kao što je vidljivo iz prethodnih slika najznačajniji antropogeni izvori ozonu štetnih tvari su CFC spojevi i haloni. • CFC se upotrebljavaju u aerosolima (deodoransi, lakovi za kosu, osvježivači zraka prostorija, lakovi, boje, insekticidi) i u tehnici rashlađivanja (hladnjaci, zamrzivači, klima-uređaji i sl. ) • Najznačajnija upotreba halona je za proizvodnju protupožarne opreme, kao sredstvo za gašenje u protupožarnim stabilnim instalacijama i u vatrogasnim aparatima.

Klor - “Ozonski ubojica” • Kao primjer za lančane kemijske reakcije pri razgradnji sloja

Klor - “Ozonski ubojica” • Kao primjer za lančane kemijske reakcije pri razgradnji sloja ozona u stratosferi, u kojoj su prisutni atomi kisika(O), molekula kisika(O 2), i labilna molekula ozona(O 3), prikazati ćemo katalitičko djelovanje klora, najvećeg «ozonskog ubojice» , odnosno CFC 11 (Klorfluorougljikovodika) i iz njih nastalog klormonoksida(Cl. O).

 • Ako započinje sa Cl. O, prva reakcija je reakcija Cl. O sa

• Ako započinje sa Cl. O, prva reakcija je reakcija Cl. O sa O pri čemu nastaje Cl. Cl tada reagira sa (i tako ga razara) ozonom i ponovo stvara Cl. O. Ciklus tada ponovo počinje sa drugom reakcijom Cl. O sa O. Kako se Cl ili Cl. O reformiraju svaki put kad se neka molekula ozona razgradi, klor se promatra kao katalizator za destrukciju ozona.

Razgradnja stratosferskog ozona dovodi do povećanog priljeva U-V na Zemlju : • U-V zrake

Razgradnja stratosferskog ozona dovodi do povećanog priljeva U-V na Zemlju : • U-V zrake su u malim dozama pozitivne za ljude i životinje • uvećim koncentracijama fotoreaktivno mijenjaju građu stanica • Dovode do promjena u biogeokemijskom kruženju tvari • visini neto-primarne produkcije

Utjecaj U-V zraka na čovjeka i životinje • Posljedica antropogene razgradnje stratosferskog sloja ozona

Utjecaj U-V zraka na čovjeka i životinje • Posljedica antropogene razgradnje stratosferskog sloja ozona povećani je prije ultraljubičastih zraka, koje prodorne i snažne bivaju apsorbirane od nukleinskih kiselina, proteina i drugih makromolekula , pa se tako fotoreaktivno mijenja građa stanice. • prekomjerno zračenje prouzrokuje oštećenje imunološkog sustava, upale i oštećenja kože, te razne očne bolesti.

Jačina štetnosti U-V zračenja • Što je njihova valna dužina manja to je njihova

Jačina štetnosti U-V zračenja • Što je njihova valna dužina manja to je njihova štetna djelotvornost veća( npr. valna dužina od 300 nm tisuću puta ima veći učinakih od 310 nm, a do 320 nm 10. 000 puta snažnija).

Utjecaj U-V zračenja na floru • Flora. - mnogobrojne se biljne vrste pod utjecajem

Utjecaj U-V zračenja na floru • Flora. - mnogobrojne se biljne vrste pod utjecajem UV-zračenja odlikuju nižim rastom, kraćim člancima stabljika, većom razgranjenošću, listovima s debljom kutikulom, , tvorbom zaštitnih pigmenata u epidermalnim stanicama, nižom produkcijom biomase i promijenim reprodukcijskim svojstvima(cvatnja, razvoj peluda, veličina i količina sjemena.

Utjecaj U-V zračenja na akvatičke ekosustave • Akvatički ekosustavi su također izvrgnuti promjenama zbog

Utjecaj U-V zračenja na akvatičke ekosustave • Akvatički ekosustavi su također izvrgnuti promjenama zbog povišenog UV-zračenja. • To se ponajprije odnosi na fitoplankton i zooplankton morskih i oceanskih megaekosustava, koji nisu razvili zaštitne mehanizme u onoj mjeri kao kopnene biljne i životinjske vrste. • Budući su oni osnova prehrambenih lanaca , njihove je značenje za cjelokupni život u moru od osobite važnosti.

Utjecaj U-V zračenja na akvatičke ekosustave • Za vrijeme ozonskih rupa umanjena je primarna

Utjecaj U-V zračenja na akvatičke ekosustave • Za vrijeme ozonskih rupa umanjena je primarna produkcija fitoplanktona (0 – 12 i do čak 30%) • Time je i apsorpcija CO 2 umanjena u oceanima • Izumiranje vodozemaca i koralja se dijelom pripisuje ovom učinku Na kraju treba spomenuti i razorno djelovanje na građevine u kojima je plastika ugrađena.

Globalne promjene klime

Globalne promjene klime

Promjene klime • Promjene klime označuju takve klimatske promjene koje posredno ili neposredno pripisujemo

Promjene klime • Promjene klime označuju takve klimatske promjene koje posredno ili neposredno pripisujemo ljudskim djelatnostima koje mijenjaju globalni sastav atmosfere i koje se pored prirodnih klimatskih oscilacija zamjećuju u određenom vremenskom razdoblju.

Vrijeme • Vrijeme - pod vremenom u meteorološkom smislu podrazumijevamo atmosferska zbivanja na nekom

Vrijeme • Vrijeme - pod vremenom u meteorološkom smislu podrazumijevamo atmosferska zbivanja na nekom mjestu u određenom trenutku(najdulje 24 sata) ili atmosferske prilike na nekom području za vrijeme jednog kraćeg razdoblja(nekoliko dana, tjedana, mjesec dana ili cijelo godišnje doba).

Klima • Klima ili podneblje - jednog mjesta ili područja podrazumijeva prosječne vremenske prilike

Klima • Klima ili podneblje - jednog mjesta ili područja podrazumijeva prosječne vremenske prilike u njihovom godišnjem tijeku tj. ono što je u vremenskim pojavama, dugogodišnjim motrenjima utvrđeno kao redovito i pravilno, te služi kao karakteristika toga kraja(numeričkiizmjere tlaka, temperature, vlage, oborina, svjetla, vjetra, vidljivosti i sl. , te mjesečnim, dnevnim ili godišnjim srednjacima i ekstremima.

GLOBALNA KLIMA • Globalna klima je danas predmet opsežnih i sustavnih klimatoloških istraživanja. •

GLOBALNA KLIMA • Globalna klima je danas predmet opsežnih i sustavnih klimatoloških istraživanja. • Klimasustav je totalitet djelovanja atmosfere, hidrosfere, geosfere, biosfere i njihovih interakcija. • Vremenske promjene se događaju u troposferi

Primjer utjecaja iz biosfere Jedno stablo površine 100 m 2 lišća polučuje slijedeći učinak:

Primjer utjecaja iz biosfere Jedno stablo površine 100 m 2 lišća polučuje slijedeći učinak: 1. proizvodi 300 000 litara kisika na godinu 2. izlučuje transpiracijom 250 litara vode 3. proizvede 400 kg organske tvari 4. isfiltrira 700 kg prašine i aerosola 5. otpalim lišćem i korijenjem mijenja fizikalna, ekokemijska i biološka svojstva tla 6. dubljim korijenjem lomi stijenje i stvara tlo

Danas se sa sigurnošću može reći da se klimatske promjene očituju u: • •

Danas se sa sigurnošću može reći da se klimatske promjene očituju u: • • • Prosječne temperature u prizemnim djelovima atmosfere u prošlom stoljeću su porasle za 0, 3 do 0, 6 o. C U zdnjih dva desetljeća su najviše do danas izmjerene prosječne globalne temperature U istom su vremenskom razdoblju porasle koncentracije stakleničkih plinova Žestina vremenskih nepogoda je veća Razina morske vode povisila se u dvadesetom stoljeću za oko 15 cm(10 – 25 cm) Alpski glečeri smanjili su svoju površinu za oko 50% u posljednjih 150 godina. Također je ustanovljeno smanjivanje ledenog pokrivača na Grenlandu

Klimatske prognoze za 21 stoljeće ? ? ? • • porast temperatura od 1,

Klimatske prognoze za 21 stoljeće ? ? ? • • porast temperatura od 1, 4 do 5, 8 C pad godišnje naoblake zagrijavanje oceana porast razine mora od 15 do 90 cm promjena distribucije oborina smanjenje snježnog i ledenog pokrivača premještanje klimazona od juga prema sjeveru • zaslanjivanje tala • nedostatak pitke vode • migracije stanovništva

BIOLOŠKO–HUMANI ASPEKTI KLIMATSKIH PROMJENA

BIOLOŠKO–HUMANI ASPEKTI KLIMATSKIH PROMJENA

Posljedice onečišćenja atmosfere stakleničkim plinovima 1. 2. 3. 4. 5. 6. porast temperature povećanje

Posljedice onečišćenja atmosfere stakleničkim plinovima 1. 2. 3. 4. 5. 6. porast temperature povećanje koncentracije CO 2 povlačenje i topljenje ledenjaka i snijega porast razine mora i zagrijavanje mora vremenske nepogode promjene u ekosustavu i biološkoj raznovrsnosti 7. utjecaj na zdravlje, 8. utjecaj na poljoprivredu, 9. utjecaj na gospodarstvo, 10. utjecaj na društvene procese i odnose.

Utjecaj klimatskih promjena na ekosustav i biološku raznovrsnost • došlo je do potpunoga kolapsa

Utjecaj klimatskih promjena na ekosustav i biološku raznovrsnost • došlo je do potpunoga kolapsa nekih prirodnih staništa • potpune nepredvidivosti ekoloških čimbenika u budućnosti • silne devastacije šumskih i vodenih površina • izumiranja nekih biljnih i životinjskih vrsta, te pojave novih • dolazi do genetskih promjena na sisavcima, dok se podmorski životni oblici mijenjaju

Utjecaj na kopnene biološke sustave 1. • biljkama u Europi zbog klimatskih promjena postaje

Utjecaj na kopnene biološke sustave 1. • biljkama u Europi zbog klimatskih promjena postaje sve toplije pa napuštaju svoja uobičajena staništa i sele se u hladnija visinska područja • biljke iz središnje Europe su proteklih deset godina promijenile staništa koja se sada nalaze na oko 30 metara višim područjima • klimatske promjene s povećanim temperaturama pridonose vrlo različitim procesima u flori • bez obilja vlage i vode nema niti obilježja biološke raznovrsnost

Utjecaj na kopnene biološke sustave 2. • mnoge planinske vrste će ugrožavati i zamjenjivati

Utjecaj na kopnene biološke sustave 2. • mnoge planinske vrste će ugrožavati i zamjenjivati druge, prilagodljivije biljne vrste • to će dovesti do gubitka endemskih vrsta u planinskim regijama, kao što je to primjerice Velebitska degenija • zbog sve viših temperatura i smanjenih količina oborina, šume u Europi se suše • zbog sve viših temperatura i smanjenih količina oborina, ugroženo je više od 1/3 gljiva, te biljnih i životinjskih vrsta

Velebitska degenija

Velebitska degenija

Amazonska prašuma • Najugroženija na svijetu je Amazonska prašuma, koja je najveće i najstarije

Amazonska prašuma • Najugroženija na svijetu je Amazonska prašuma, koja je najveće i najstarije biljno područje na Zemlji. • Prostire se na šest milijuna četvornih kilometara i čini 25% svih šuma na planetu. • Prosječno se na njezinom četvornom kilometru nalazi: 1. 750 vrsta biljaka, 2. 125 vrsta sisavaca, 3. 400 vrsta ptica, 4. 100 vrsta gmazova i 5. 16 vrsta vodozemaca.

Amazonska prašuma

Amazonska prašuma

Izumiranje vrsta • Pod utjecajem klimatskih promjena velik broj vrsta bi u budućnosti mogao

Izumiranje vrsta • Pod utjecajem klimatskih promjena velik broj vrsta bi u budućnosti mogao izumrijeti. • Prema posljednjim znanstvenim pokazateljima: 1. njih gotovo 17 000 suočeno je sa sudbinom izumiranja 2. Uz sisavce, izumiranje prijeti vodozemcima i pticama. 3. Od 1, 8 milijuna biljnih i životinjskih vrsta, koje su opisane, znanstvenici procjenjuju da čak trećini prijeti izumiranje.

Promjene u morskim i slatkovodnim biološkim sustavima 1. • pomake u arealu algi, planktona

Promjene u morskim i slatkovodnim biološkim sustavima 1. • pomake u arealu algi, planktona i riba u oceanima na višim zemljopisnim širinama; • promjenama u količini algi, planktona i riba • povećanja količina algi i zooplanktona u oceanima i jezerima na višim zemljopisnim širinama; • promjene u rasponu i ranijim migracijama riba u rijekama.

Promjene u morskim i slatkovodnim biološkim sustavima 2. • obale će biti izložene sve

Promjene u morskim i slatkovodnim biološkim sustavima 2. • obale će biti izložene sve većim rizicima, uključujući eroziju obale, zbog promjene klime i dizanja razine more. • Taj će se utjecaj još više pogoršati povećanjem ljudskih pritisaka na priobalna područja. • Koralji su osjetljivi na toplinske stresove i imaju vrlo nisku sposobnost prilagodbe (ekološku valenciju).

Dizanje razine mora također će se negativno odraziti • na priobalne močvare, uključujući i

Dizanje razine mora također će se negativno odraziti • na priobalne močvare, uključujući i slane bare • posebno su ugrožena gusto naseljena i niska područja, čija je sposobnost prilagodbe relativno mala i koje su već suočene s nepogodama kao što su tropske oluje i lokalno priobalno klizanje tla. • najveći broj ljudi na koje će utjecati ove promjene nalaze se u velikim deltama Azije i Afrike, a najranjiviji su mali otoci.

Rijeke • rijeke drastično gube svoj vodeni potencijal i odumiru, uglavnom zbog klimatskih promjena

Rijeke • rijeke drastično gube svoj vodeni potencijal i odumiru, uglavnom zbog klimatskih promjena • najugroženije su četiri najveće rijeke na svijetu, kineska Žuta rijeka, Ganges u Indiji, Niger u zapadnoj Africi i Colorado u sjeverozapadnoj Americi. • nisu pošteđene ni naše rijeke, osobito jadranskog sliva (Neretva, Cetina. Mirna)

Utjecaj klimatskih promjena na društvene djelatnosti Utjecaji povećanja temperature zabilježeni su na sljedećim područjima:

Utjecaj klimatskih promjena na društvene djelatnosti Utjecaji povećanja temperature zabilježeni su na sljedećim područjima: • • na upravljanje poljoprivredom, kao što su ranija proljetna sadnja usjeva Na upravljanje šumama uslijed poremetnje režima šuma uslijed požara i štetnika ; na neke aspekte ljudskog zdravlja, kao što je mortalitet uslijed vrućine u Europi, zarazne bolesti u nekim područjima ; na neke ljudske aktivnosti u arktičkim područjima (npr. lov i putovanja preko snijega i leda) te na nižim visinama u alpskim područjima (kao što su planinski sportovi).

Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju hrane Pozitivno: 1. Povećanje CO 2 u atmosferi i

Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju hrane Pozitivno: 1. Povećanje CO 2 u atmosferi i porast temperatura uzrokuju: • ranije vrijeme sjetve, • povećavaju rast kultura i • povećavaju potencijalni urod. Negativno: 1. poljoprivredne kulture trebaju više vode 2. zbog nedostatka vode ugibaju 3. suhi predjeli postaju još suši, 4. plitke rijeke i potoci postaju još plići, i na kraju presahnu.

Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju hrane • na nižim geografskim širinama, posebice u sezonski

Utjecaj klimatskih promjena na proizvodnju hrane • na nižim geografskim širinama, posebice u sezonski suhim i tropskim regijama, očekuje se smanjenje prinosa usjeva • češće suše i poplave će se negativno odraziti na proizvodnju usjeva • zbog neprekidnog zatopljivanja očekuju se regionalne promjene u distribuciji i proizvodnji određenih vrsta riba, čiji će se štetni utjecaji odraziti na akvakulturu i ribarstvo. • za vrijeme toplotnog udara 2003. godine mnoge južne države Europe imale su smanjenje uroda za oko 30%, dok su države na sjeveru profitirale od viših temperatura i nešto manjih padalina.

Industrija i društvo Najranjiviji su: • industrije, naselja i društva koja se uglavnom nalaze

Industrija i društvo Najranjiviji su: • industrije, naselja i društva koja se uglavnom nalaze duž obala i plavnih riječnih dolina, • ekonomije blisko povezane s resursima osjetljivima na promjene klime, (područjima čestih ekstremnih vremenskih prilika), • područjima u kojima se odvija ubrzana urbanizacija • Siromašne zajednice su posebno ranjive ( koje se nalaze u području visokog rizika) • one uglavnom imaju ograničenu sposobnost prilagodbe i ovisnije su o resursima osjetljivim na promjene klime, kao što su voda i hrana. • u područjima gdje ekstremne vremenske prilike postanu intenzivnije i učestalije povećat će se ekonomski i društveni troškovi

Cijena klimatskih promjena do 2030. godine • 49 i 171 milijardi dolara godišnje •

Cijena klimatskih promjena do 2030. godine • 49 i 171 milijardi dolara godišnje • zemlje u razvoju između 27 i 66 milijardi

Iznesena procjena temelji se na potrebi ulaganja u razvoj: • infrastrukture otporne na klimatske

Iznesena procjena temelji se na potrebi ulaganja u razvoj: • infrastrukture otporne na klimatske promjene, • pomoć poljoprivrednicima, • zaštitu izvora pitke vode, • obranu obalnih područja, te • rješavanje problema pothranjenosti i malarije, bolesti koju bi promjena klime mogla značajno ojačati.

Klimatske promjene i zdravlje • Neposredni utjecaj vremena - očituje se kod meteorotropnih bolesti

Klimatske promjene i zdravlje • Neposredni utjecaj vremena - očituje se kod meteorotropnih bolesti kao što su vaskularne bolesti, astme, reuma ili rak kože. • Pothranjenost i zarazne bolesti koje se prenose vodom i hranom • alergije • Posredni učinakvrijeme može utjecati na čovjeka prijenosu zaraznih bolesti, utjecajem na proizvodnju hrane, dostupnost pitke vode i infrastrukturu.

Utjecaj klimatskih promjena na turizam Klima je ključni resurs za turizam: • podizanje razine

Utjecaj klimatskih promjena na turizam Klima je ključni resurs za turizam: • podizanje razine mora može poplaviti primorska mjesta za odmor • topljenje snježnih kapa može negativno odraziti na skijališta • ekološke promjene širom svijeta mogle bi izbrisati s lica Zemlje neka od svjetski najpoznatijih turističkih odredišta • Maldivi bi mogli, do 2050. godine, biti u potpunosti potopljeni, s obzirom na to da se nalaze samo metar iznad razine oceana • dostupnost vode, bioraznovrsnost i obalnu erozija utječu na turizam • povećanje temperature i šumski požari utječu na turizam

Maldivi

Maldivi