UTICAJ PRETPRISTUPNIH FONDOVA NA RAZVOJ VOJVODINE Mr Valentina
- Slides: 17
UTICAJ PRETPRISTUPNIH FONDOVA NA RAZVOJ VOJVODINE Mr Valentina Ivanić Centar za strateško ekonomska istraživanja “Vojvodina – CESS” KONFERENCIJA “DECENTRALIZACIJA SRBIJE – STANJE, POTREBE I PREPREKE” Novi Sad, 25 -26. mart 2010.
PRIDRUŽIVANJE EU – SREDSTVO, NE CILJ! Pretpristupni fondovi EU Instrument regionalnog razvoja EKONOMSKI RAZVOJ vs. REGIONALNI RAZVOJ 1/15
EU FONDOVI CARDS (2000 -2006) IPA (2007 -2013) Program pomoći Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju Instrument za pretpristupnu pomoć Prelaskom sa programa CADRS na IPA, prelazi se sa pomoći za stabilizaciju na pomoć usmernu ka razvoju CARDS −Instrument za stabilizaciju i obnovu −Budžetski period: 2000 -2006 u kome je Srbiji dodeljeno 1. 3 milijardi € −Korisnici: zemlje Zapadnog Balkana IPA −Instrument za razvoj −Budžetski period: 2007 -2013 u kome je za Srbiju namenjeno ≈1. 2 milijarde € −Korisnici: kandidati i potencijalni kandidati za članstvo u EU − I i II komponenta 2/15
IPA vs. STRUKTURNI EU FONDOVI IPA - KOMPONENTE I PODRŠKA TRANZICIJI I IZGRADNJI INSTITUCIJA II REGIONALNA I PREKOGRANIČNA SARADNJA III REGIONALNI RAZVOJ EVROPSKI FOND ZA REGIONALNI RAZVOJ (ERDF) -smanjenje regionalnih dispariteta širom Unije - podsticanje državnih i privatnih investicija - podsticaj teritorijalnoj saradnji IV RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA EVROPSKI SOCIJALNI FOND (ESF) Zapošljavanje V RURALNI RAZVOJ EVROPSKI POLJOPRIVREDNI FOND ZA RURALNI RAZVOJ - Zajednička poljoprivredna politika (CAP) STRUKTURNI FONDOVI Podudarnost ciljeva, principa i načina upravljanja sredstvima! 3/15
IPA - FINANSIJSKA ALOKACIJA ZA SRBIJU 2007 -2013. IPA KOMPONENTA PODRŠKA TRANZICIJI I IZGRADNJI INSTITUCIJA REGIONALNA I PREKOGRANIČNA SARADNJA (u milionima €) 2007. 181, 4 8, 2 2008. 179, 4 11, 5 2009. 182, 5 12, 2 2010. 186, 2 12, 5 2011. 189, 9 12, 7 2012. 193, 8 12, 9 UKUPNO 1. 113, 2 70 1. 183, 2 vs. SF- FINANSIJSKA ALOKACIJA 2007 -2013. DRŽAVA ČLANICA ALOKACIJA Nemačka 26, 3 milijarde Rumunija 19, 6 milijardi Bugarska 6, 8 milijardi Slovenija 4, 2 milijarde 4/15
APSORPCIONI KAPACITETI ZA KORIŠĆENJE EU FONDOVA Ljudski resursi i institucije koje se bave programiranjem, upravljanjem i sprovođenjem EU fondova MAKROEKONOMSKI Ukupan iznos alociranih fondova kao % BDP-a EU - max 4% BDP Srbija - godišnje oko 0, 7% BDP 3 E ADMINISTRATIVNI Efikasnost nacionalnih, regionalnih i lokalnih uprava u upravljanju fondovima EFIKASNOST EFEKTIVNOST EKONOMIČNOST FINANSIJSKI Kofinansiranje + sistemi za upravljanje fondovima 5/15
IPA 2007 -2013 I KOMPONENTA - PODRŠKA U TRANZICIJI I IZGRADNJI INSTITUCIJA FINANSIJSKA ALOKACIJA (u milionima €) GODINA I KOMPONENTA 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. UKUPNO 181, 4 179, 4 182, 5 186, 2 189, 9 193, 8 1. 113, 2 Programiranje – konsultacije i nacrti predloga projekata u skladu sa prioritetima u Strategiji proširenja EU, Evropskom partnerstvu, nacionalnim i regionalnim strateškim dokumentima Pravilo programiranja n+ 2 – stvarna realizacija projekta, koji se definiše za godinu n, očekuje se tek u n+ 2 godini PROGRAMIRANJE I KOMPONENTE GODINA BROJ PROJEKATA VREDNOST (u milionima €) 2007. 37 164, 8 2008. 37 168, 6 2009. 10 70, 5 + 100 budžetske pomoći 2010. 28 186, 2 Nisu još zvanično odobreni od strane EK 6/15
IPA 2007 -2013 II KOMPONENTA - REGIONALNA I PREKOGRANIČNA SARADNJA - CBC SRB-HU (6, 1 mil. € do 2009. god) − CBC SRB-HR (3 mil. € do 2009. god) - PO JEDAN RASPISAN POZIV U 2009. GODINI − CBC SRB-RO (7, 2 mil. € do 2009. god) - EVALUACIJE SU U TOKU! − CBC SRB-Bi. H (3, 3 mil. € do 2009. god) Izazovi: kofinansiranje i pretfinsiranje – nedovoljan budžetski kapacitet aplikanata Rešenje: - sistematska finansijska podrška aplikantima kroz sufinansiranje - primer Mađarske (10% od obaveznih 15% za sufinansiranje) i Rumunije (13% od obaveznih 15%) - programsko budžetiranje 7/15
EFEKTI PRETPRISTUPNIH FONDOVA EFEKTI DIREKTNI INDIREKTNI Finansijski: u periodu do 2013. godine Srbiji je kroz IPA fond na raspolaganju je ≈1. 2 milijarde € - Partnerstvo koje vodi stvaranju konsenzusa oko definisanja prioriteta; - Programsko planiranje; - Prelazak sa jednogodišnjeg na višegodišnje budžetsko planiranje; - Evaluaciona kultura 8/15
ISKUSTVA - CARDS 1. Lokalne samouprave preuzimaju odgovornost za svoj razvoj. 1. 1. Opštine imaju mogućnost da se takmiče za eksterne izvore finansiranja. 1. 2. Razvijaju se kapaciteti lokalnih samouprava za apliciranje i za administriranje projekata 1. 3. Rezultati su proporcionalni uloženim naporima. 9/15
EVALUACIJA CARDS 2004 -2006 SUSEDSKI PROGRAM RUMUNIJA – SRBIJA Tri javna poziva. Broj projekata: 53 odobrenih od 250 podnetih Raspoloživa sredstva: 5. 600. 000 € Dodeljena sredstva: 4. 608. 517 € (82. 29% od iznosa raspoloživih sredstava ) Ciljani prioriteti projekata iz Vojvodine Prioritet programa: “Lokalni ekonomski razvoj” Broj projekata iz APV: 14 Mere: • Saradnja u oblasti razvoja privrede i poljoprivrede • Saradnja javnih službi na lokalnom nivou • Podrška manjim projektima u oblasti zaštite životne sredine i razvoja lokalne infrastrukture • Saradnja u oblasti razvoja turizma 40% 60% Prioritet programa: “Akcije ljudi - ljudima” Broj projekata iz APV: 21 Mere: Mali projekti – direktna saradnja među ljudima 10/15
EVALUACIJA CARDS 2004 -2006 SUSEDSKI PROGRAM RUMUNIJA –SRBIJA Vrednost donacije i broj projekata prema vrsti aplikanta u AP Vojvodini Aplikant: Organi lokalne samouprave Broj projekata: 14 (40%) Ukupna vrednost donacije: 1. 522. 958 € Aplikant: NVO Broj projekata: 9 (26%) Ukupna vrednost donacije: 523. 876 € 40% 26% Aplikant: Ostali (npr. turističke organizacija, sportski klubovi i sl. ) Broj projekata: 8 (23%) Ukupna vrednost donacije: 300. 363 € 11% 23% Aplikant: Obrazovne institucije (11%) Broj projekata: 4 Ukupna vrednost donacije: 187. 780 € 11/15
EVALUACIJA CARDS 2004 -2006 SUSEDSKI PROGRAM MAĐARSKA – SRBIJA Tri javna poziva. Broj odobrenih projekata u tri javna poziva u Srbiji: 46, od čega 42 u Vojvodini Raspoloživa sredstva: 4. 000 € Dodeljena sredstva u tri poziva: 3. 971. 784 € (99 % od iznosa raspoloživih sredstava) Vrsta i broj projekata 12/15
EVALUACIJA CARDS 2004 -2006 SUSEDSKI PROGRAM MAĐARSKA – SRBIJA Ciljane mere i broj projekata u Vojvodini - Saradnja između institucija i zajednica (15 projekata) - Unapređenje saradnje na planu regionalnog poslovanja i razvoja ljudskih potencijala (8) - Zaštita životne sredine i prevencija poplava (7) -Unapređenje inicijativa za saradnju sa ciljem tržišnog razvoja i jačanja koherentnosti lokalnih zajednica (6) 36% 19% 17% 10% 14% 5% - Razvoj poslovne infrastrukture (npr. izgradnja biznis inkubatora, ind. parkova i sl. ) (4) - Pogranična Infrastruktura (npr. izgradnja objekata na graničnom prelazu, izrada studija izvodljivosti i sl. (2) 13/15
EVALUACIJA CARDS 2004 -2006 SUSEDSKI PROGRAM MAĐARSKA – SRBIJA AP Vojvodina - vrednost donacija i broj projekata prema vrsti aplikanta za tri poziva Obrazovne institucije Broj projekata: 9 Vrednost: 547. 262 € Ostali (ZOO vrt, Otvoreni univerzitet i sl. ) Broj projekata: 9 Vrednost: 711. 010 € Organi lokalnih vlasti Broj projekata: 14 Vrednost: 1. 221. 873 € Organi pokrajinske uprave Broj projekata: 6 Vrednost: 603. 574 € Regionalne agencije za MSP Broj projekata: 3 Vrednost: 149. 066 € NVO Broj projekata: 1 Vrednost: 36. 243 € 22% 37% 18% 5% 1% 14/15
PREPORUKE - IPA 1. Dalji razvoj planskih dokumenta je neophodan preduslov efikasnog programiranja. - Srbija nema Nacionalni razvojni plan. - Vojvodina ima srednjoročni Program privrednog razvoja. - U Vojvodini 42 opštine imaju strateški plan lokalnog razvoja. 2. Priprema državne uprave za prelazak sa jednogodišnjeg na višegodišnje plansko finansiranje (Zakon o budžetskom sistemu); 3. Unapređenje sistema praćenja i evaluacije efekata EU programa i implementiranih projekata uz građenje kapaciteta koji bi razdvojili evaluaciju od programiranja. 4. EU fondovi ne smeju biti jedini izvor finansiranja razvojnih projekata – PPP i municipalne obveznice 15/15
Centar za strateško ekonomska istraživanja “Vojvodina-CESS” Mite Ružića 2 II/4 21 000 Novi Sad 021/ 4 750 728 office@vojvodina-cess. org www. vojvodina-cess. org
- Reljef vojvodine
- Uticaj temperature na brzinu hemijske reakcije
- Uticaj saobracaja na zivotnu sredinu
- Uticaj savremene racunarske tehnologije na zivot ljudi
- Uticaj globalizacije na nase zivote
- Pleuston
- Valentina quintero biografia
- Valentina pineda xxx
- Valentina pitzalis wikipedia
- Colors that are opposite to each other
- Comixtio
- Valentina felici
- Valentina ayala
- Valentina giorgetti
- Pandektno pravo
- Valentina ricciardi
- Valentina bilc
- Valentina cattivelli