Ustavno pravo II Organizacija vlasti u FBi H

Ustavno pravo II Organizacija vlasti u FBi. H i RS Doc. dr. Lejla Balić

Parlament Federacije Bi. H Dom naroda i Predstavnički dom – sastav i način izbora o Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine sastoji se od devedeset osam zastupnika, od kojih je najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda o Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine o Poslanici u Predstavničkom domu biraju se demokratskim putem na neposrednim izborima o od 98 mandata za Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bi. H, između dvadeset tri procenta (23%) i dvadeset sedam procenata (27%) su kompenzacijski mandati.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bi. H Sastav i izbor o o o Sastoji se od 58 delegata i to 17 iz reda bošnjačkog, 17 iz reda srpskog, 17 iz reda hrvatskog naroda i sedam iz reda ostalih Delegate biraju predstavnici iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i reda ostalih u svakoj skupštini kantona iz svog konstitutivnog naroda u tom kantonu. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu U slučaju raspuštanja kantonalne skupštine, mandati delegata koje je imenovala ta kantonalna skupština ističu po imenovanju novih delegata koje bira nova kantonalna skupština nakon novih izbora. Mandat tih novih delegata traje do narednih redovno zakazanih izbora.

Nadležnosti Parlamenta FBi. H a) b) c) d) e) f) o o Ustavotvorna Izborna i kontrolna funkcija u odnosu na egzekutivne organe imenovanje vlade uz saglasnost Zastupničkog doma, smjena vlade uz saglasnost oba doma federalno zakonodavstvo; odobravanje zaključivanja međunarodnih ugovora sa državama i međunarodnim organizacijama usvajanje zakona o budžetu Federacije Izborna funkcija drugih tijela Predstavnički dom odlučuje na sjednici ako sjednici prisustvuje većina od ukupnog broja poslanika (kvorum za rad), te usvaja odluke većinom glasova od ukupnog broja poslanika, znači, sa ukupno 50 glasova poslanika Poslovnikom Doma naroda predviđeno da je kvorum za rad „obična većina” delegata, a da se odluke donose većinom glasova od ukupnog broja delegata u Domu naroda (30 od 58) ukupan broj” delegata predstavlja onaj broj delegata kojima je verifikovan mandat u tekućem sazivu

Vitalni nacionalni interes o „Vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda vezan je za • ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; • identitet jednog konstitutivnog naroda; • ustavni amandmani; • organizacija organa javne vlasti; • jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; • obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; • teritorijalna organizacija; • sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko to smatraju 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda. ”

Vitalni nacionalni interes a) b) apsolutni veto suspenzivni veto a) Ukoliko u toku zakonodavnog postupka više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma naroda smatra da se zakon ubraja u pitanja od vitalnog nacionalnog interesa jednog ili više konstitutivnih naroda, zakon će biti uvršten u dnevni red Doma naroda kao pitanje koje ima vitalni nacionalni interes. U tom slučaju, da bi se usvojio takav zakon, više nije dovoljna samo prosta većina svih delegata Doma predviđena Poslovnikom nego je potrebna dvostruka većina: znači, da bi se usvojio zakon, mora, dodatno, glasati većina svakog kluba koji ima delegate u Domu naroda. Ukoliko saglasnost nije moguća u Domu naroda ili ukoliko se na prijedlog amandmana ne dobije saglasnost, formirat će se zajednička komisija od predstavnika Zastupničkog doma i Doma naroda. Zajednička komisija je sastavljena na paritetnom osnovu i odluke donosi koncenzusom. Zajednička komisija usaglašava tekst zakona. Ukoliko se tekst zakona usuglasi zakon se smatra usvojenim. Ukoliko se ne postigne saglasnost, zakon neće biti usvojen, te se isti vraća predlagaču na novi postupak. U tom slučaju predlagač ne može ponovo podnijeti isti tekst zakona, propisa ili akta

Vitalni nacionalni interes (b) Ukoliko samo jedan od predsjedavajućih ili potpredsjedavajućih poziva na „vitalni nacionalni interes”, tada dvije trećine odgovarajućeg kluba konstitutivnih naroda mogu proglasiti da je u pitanju vitalni nacionalni interes. Ukoliko bi “kvalifikovana” većina u Domu naroda prihvatila ovaj zakon on se smatra usvojenim. Ukoliko se ne postigne saglasnost, postupak vodi ka tome da se pitanje dostavlja Vijeću za zaštitu vitalnog interesa pri USFBi. H, koji 2/3 većinom u roku od jedne sedmice odlučuje o prihvatljivosti, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim. U slučaju da proceduru prema ovom amandmanu pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona propisa ili akta. U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biće usvojen prostom većinom.

Predsjednik i potpredsjednici Federacije Predsjednika Federacije i dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda, bira Parlament FBi. H na mandat od 4 godine. U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, najmanje trećina delegata iz klubova konstituttivnih naroda u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika. Izbor zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda. Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba Doma, postupak kandidovanja se ponavlja. Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od Domova odbije zajedničku listu, smatraće se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom Domu

Predsjednik i potpredsjednici Federacije o Predsjednik ili jedan od Potpredsjednika Federacije, ukoliko je prekršio zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vršenja te funkcije, može biti smijenjen odlukom Ustavnog suda koji postupa prema zahtjevu dvotrećinske većine glasova svakog doma Parlamenta Federacije

Predsjednik Federacije o imenuje Vladu o predlaže sudije USFBi. H o potpisuje odluke Parlamenta FBi. H nakon njihovih donošenja; o potpisuje i ratifikuje međunarodne sporazume u ime FBi. H; o daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid o Pravo pokretanja postupka ocjene ustavnosti zakona pred USFBi. H

Potpredsjednici Federacije o zamjenjuju Predsjednika Federacije u slučaju smrti ili njegovog razrješenja sa funkcije o sarađuju sa Predsjednikom Federacije u kada je potrebna i njihova saglasnost (raspuštanje jednog ili oba doma ako nisu u mogućnosti donijeti zakone, imenovanje vlade) o izvršavanje dužnosti povjerenih od Predsjednika ili Parlamenta Federacije o Pravo pokretanja postupka ocjene ustavnosti zakona pred USFBi. H

Ustavni sud Federacije Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih. o Sudije Ustavnog suda predlaže predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju. o Nadležnosti a) rješavanje sporova između: a) kantona; b) kantona i federalne vlasti; c) igrada i njegovog kantona ili federalne vlasti; d) općine i grada; e) općina i njihovih kantona ili federalne vlasti; i f) institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih institucija federalne vlasti. b) Apstraktna ocjena ustavnosti federalnih i kantonalnih zakona, kantonalnih ustava, podzakonskih federalnih akata, akata kantonalnih, gradskih i opštinskih akata c) Konkretna ocjena ustavnosti na zahtjev Vrhovnog ili kantonalnih sudova o

Narodna skupština Republike Srpske Sastav i izbor o sastoji se od 83 narodna poslanika, od kojih su najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda o Mandat poslanika Narodne skupštine Republike Srpske traje četiri godine o od 83 mandata za Narodnu skupštinu, između dvadeset i tri procenta (23%) i dvadeset i sedam procenata (27%) su kompenzacijski mandati

Narodna skupština o o o Ustavotvorna Zakonodavna finansijska izborna političkokontrolnu Međunarodnu o Radni kvorum Narodne skupštine predstavlja većina od ukupnog broja poslanika. Odluke iz svoje nadležnosti donosi većinom glasova od ukupnog broja poslanika ukoliko Ustavom nije predviđena posebna većina (izmjene ustava i samoraspuštanje)

Vijeće naroda Republike Srpske Sastav i način izbora o sastoji se od 28 delegata, po osam iz reda svakog konstitutivnog naroda i četiri iz reda ostalih o članove Vijeća naroda Republike Srpske bira odgovarajući klub poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. o U slučaju da je broj članova koji se biraju u jedan klub delegata Vijeća naroda veći od broja predstavnika u odgovarajućem klubu poslanika, bira se dodatni broj poslanika iz reda svih odbornika pripadnika odgovarajućeg konstitutivnog naroda u skupštinama opština u Republici Srpskoj. o Kandidati za delegate ne mogu biti poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske ili odbornici u skupštini općine. o Mandat delegata traje četiri godine, o Vijeće naroda odlučuje kvalifikovanom većinom i o promjeni Ustava. Ovu odluku ono donosi većinom glasova delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih.

Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda o o o o ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; identitet jednog konstitutivnog naroda; ustavni amandmani; organizacija organa javne vlasti; jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; naobrazba, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; teritorijalna organizacija; sustav javnog informiranja; i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnih naroda u Vijeću naroda. "

Vitalni nacionalni interes o Vijeće naroda može zasjedati ukoliko sjednici prisustvuje većina od ukupnog broja delegata. Odluke se donose većinom glasova ukupnog broja delegata ako Ustavom, zakonom i Poslovnikom Vijeća nije predviđena kvalifikovana većina. o O pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa Vijeće odlučuje kvalifikovanom većinom. Postupak zaštite vitalnih interesa mogu pokrenuti: više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg, jedan predsjedavajući ili potpredsjedavajući uz saglasnost dviju trećina delegata odgovarajućeg kluba, dvotrećinska većina delegata kluba jednog konstitutivnog naroda.

Vitalni nacionalni interes (apsolutni veto) o Kada postupak pokrene više od jednog članova Predsjedništva Vijeća naroda, zakon će biti uvršten u dnevni red sjednice Vijeća naroda. Taj propis može biti usvojen ako za njega glasa većina delegata svakog kluba u Vijeću naroda. Ukoliko klubovi delegata ne mogu da postignu saglasnost o prijedlogu akta koji je usvojen u Narodnoj skupštini, ili Narodna skupština ne usvoji amandmane Vijeća naroda, obrazuje se zajednička komisija. Zakon će se smatrati usvojenim ukoliko komisija usaglasi njegov tekst. U suprotnom će se smatrati da prijedlog nije usvojen.

Vitalni nacionalni interes (suspenzivni veto) o Ukoliko se jedan od članova Predsjedništva VN uz podršku dvotrećinska većina delegata jednog konstitutivnog naroda pozove na vitalni nacionalni interes, prvi dio postupka je identičan Već opisanom postupku. Međutim, ako zajednička komisija ne usaglasi tekst akta, on se neće smatrati odbačenim, nego će biti proslijeđen Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu koje čini sedam sudija – po dva iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda Ostalih. Vijeće će prvo dvotrećinskom većinom glasova svojih članova odlučivati o prihvatljivosti, a onda o meritumu. Ako postupak zaštite vitalnog Nacionalnog interesa pokrenu dvije trećine delegata iz jednog kluba, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi bila donesena odluka da se radi o pitanju od vitalnog nacionalnog interesa. U tom slučaju smatraće se da akt nije usvojen. Ako Vijeće ocijeni da se sporni akt ne odnosi na vitalni nacionalni interes, smatraće se da usvojen.

Izvršna vlast o Direktni izbor predsjednika i potpredsjednika o Predsjednik i dva potpredsjednika pripadaju različitim konstitutivnim narodima. Predsjednik o Biraju se na period od četiri godine i mogu biti birani na istu funkciju najviše dva puta uzastopno o Za predsjednika je izabran kandidat koji dobije najviše glasova (relativnu većinu), a za potpredsjednike će biti izabrani kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji dobiju najviše glasova među kandidatima tih konstitutivnih naroda

Nadležnosti Predsjednika o predstavlja entitet; o predlaže Narodnoj skupštini mandatara vlade; o predlaže Narodnoj skupštini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda RS, na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta; o ukazom proglašava zakone usvojene u Narodnoj skupštini u roku od sedam dana od dana njihovog usvajanja pri čemu u tom roku može zahtijevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu, a ako ga ona ponovo usvoji, dužan je da ga proglasi; o daje pomilovanja; o dodjeljuje odlikovanja i priznanja

Nadležnosti Predsjednika o obavlja, u skladu sa Ustavom i Ustavom Bi. H, poslove iz oblasti odnosa Republike sa drugim državama i međunarodnim organizacijama; o na prijedlog Vlade, ukazom postavlja i opoziva šefove predstavništava RS u inostranstvu, predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bi. H iz RS; o obrazuje savjetodavna tijela i stručne službe o obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom. o Potpredsjednici Republike nemaju samostalne nadležnosti. Oni samo pomažu predsjedniku Republike u obavljanju poslova koje im povjeri.

Ustavni sud RS – sastav i izbor o Zakonom o Ustavnom sudu RS predviđeno je da Sud ima predsjednika i osam sudija, u sastavu moraju biti po najmanje dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda Ostalih. o Predsjednika i sudije bira Narodna skupština na prijedlog predsjednika, koji prijedlog daje na osnovu mišljenja VSTV Bi. H o Funkcija sudije traje do navršene 70. godine života

Ustavni sud RS - nadležnosti o o o o Ocjena ustavnosti zakona, drugih propisa i opštih akata Ocjena zakonitosti propisa i opštih akata rješava sukob Sporovi nadležnosti između organa zakonodavne, izvršne i sudske vlasti sporovi nadležnosti između organa entiteta , grada i opštine; Ocjena i saglasnosti programa, statuta i drugih opštih akata političkih organizacija s Ustavom i zakonom; Ocjena saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa odredbama Ustava o zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda; Pitanja imuniteta koja proističu iz zakona kojima se uređuje imunitet u RS