Ustavno pravo II Organizacija dravne vlasti u Bi
Ustavno pravo II Organizacija državne vlasti u Bi. H, FBi. H i RS Doc. dr. Lejla Balić
Ustavne institucije Bi. H (a) Parlamentarna skupština Bi. H; (b) Predsjedništvo Bi. H; (c) Vijeće ministara Bi. H; (f) Stalni komitet za vojna pitanja; (d) Ustavni sud Bi. H i (e) Centralna banka Bi. H Sud Bi. H (VP, 2002. godine) Tužilaštvo Bi. H (2003. ) Centralna izborna komisija Granična policija (2000. VP) Uprava za indirektno oporezivanje (2003. )
Parlamentarna skupština Bi. H Dom naroda i Predstavnički dom o o - - - Dom naroda – struktura i način izbora 15 delegata – iz FBi. H 5 Bošnjaka i 5 Hrvata, iz RS 5 Srba Bošnjačke, odnosno hrvatske delegate biraju bošnjački, odnosno hrvatski delegati u Domu naroda Parlamenta FBi. H Delegate iz RS bira Narodna skupština izbor delegata provode se odmah po sazivanju Doma naroda FBi. H i NSRS, najkasnije od dana ovjere izbora u skladu Dom naroda mora biti sazvan u roku od 30 dana nkon izbora delegata.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o 42 zastupnika (28 FBIH +14 RS)čiji mandat traje četiri godine 1. od 28 iz Federacije Bosne i Hercegovine a) 21 zastupnika neposredno biraju građani b) 7 su kompenzacijski mandati 2. od 14 iz Republike Srpske a) 9 neposredno biraju birači b) 5 su kompenzacijski mandati
Nadležnosti PS Bi. H o o o Donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva, ili za vršenje funkcija PSBi. H prema Ustavu Bi. H; Odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija Bi. H i za međunarodne obaveze Bi. H; Odobravanje budžeta za institucije Bi. H; Odlučivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora; Ostala pitanja koja su potrebna da se provedu dužnosti države, ili pitanja koja su joj dodijeljena zajedničkim sporazumom entitetâ.
Parlamentarna skupština Bi. H – zakonodavna funkcija - Sve zakonodavne odluke moraju odobriti oba doma - Odluke u oba doma donose se većinom onih koji su prisutni i koji glasaju ALI Tzv. entitetsko glasanje “većina treba uključiti najmanje jednu trećinu glasova zastupnika sa teritorije svakog entiteta” o 1. Predsjedavajući i njegovi zamjenici radeći kao komisija nastoje u roku tri dana postići saglasnost 2. Odluka će se donijeti većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju “pod uslovom da glasovi protiv odluke ne uključuju dvije trećine, ili više, delegata ili članova izabranih iz svakog entiteta”
Parlamentarna skupština Bi. H – zakonodavna funkcija Vitalni nacionalni interes – definicija ? o Pravo kluba naroda u Domu naroda 1. Kada klub naroda u Domu naroda predloženu odluku Parlamentarne skupštine proglasiti destruktivnom po vitalni interes vlastitog naroda, odluka može biti usvojena samo ako za nju glasa većina delegata iz svakog naroda koji su prisutni i koji glasaju 2. Kada jedan kluba naroda proglasi da je ugrožen vitalni nacionalni interes, drugi klub naroda može većinom glasova staviti prigovor 3. Predsjedavajući Doma naroda odmah saziva Zajedničku komisiju (tri delegata – tri naroda) radi razrješenja spornog pitanja o
Parlamentarna skupština Bi. H – zakonodavna funkcija 4. Ukoliko Komisija u roku 5 dana ne uspije riješiti problem i usaglasiti interese, predmet se upućuje Ustavnom sudu BIH 5. Ustavni sud po hitnom postupku preispituje proceduralnu ispravnost slučaja. 6. Ustavni sud nakon što utvrdi (ne)ispravnost procedure (izjava o ugroženosti bitalnog nacionalnog interesa, prigovor i sazivanje Komisije) analizira meritum smaog predmeta – da li odluka koja je predmet zahtjeva tiče vitalnog nacionalnog interesa, te da li li je destruktivna po vitalni nacionalni interes 7. Sud je kroz svoje odluke naznačio da se prilikom ocjene vodi: ” vrijednostima i principima koji su suštinski važni za slobodno i demokratsko društvo” pri čemu se u isto vrijeme ne smije “ugroziti implementacija teorije državne funkcionalnosti”, te se oslanja na definicije nacionalnog interesa iz entitetskih ustava tj. jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka, obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture tradicije i kulturno nasljeđe
Izborna funkcija Zastupničkog doma Parlamenatrne skupštine Bi. H o o o Potvrđivanje imenovanja predsjedavajućeg Vijeća ministara Predsjedništvo Bi. H, za lice imenovano na dužnost predsjedavajućeg Vijeća ministara Bi. H, obavezno je u Komisiji za pripremu izbora Vijeća ministara Bi. H dostaviti prijedlog kandidata i dokaze da ispunjava zakonom utvrđene uslove Komisija za pripremu izbora Vijeća ministara Bi. H svoju preporuku dostavlja Kolegiju Doma, Kad primi preporuku Komisije za pripremu izbora Vijeća ministara Bi. H, Kolegij Doma odmah saziva sjednicu Doma Nakon što predsjedavajući Doma na sjednici pročita odluku o imenovanju predsjedavajućeg Vijeća ministara Bi. H, daje imenovanom riječ da obrazloži svoj program o kojem će se voditi rasprava Nakon rasprave, glasa se o potvrđivanju imenovanja
Predstavnički dom Bi. H – nadzorna funkcija Poslanička pitanja o Poslanici mogu postavljati usmena i pismena pitanja predsjedavajućem i članovima Vijeća ministara Bi. H ili drugim subjektima iz njihove nadležnosti, posebno o stanju u pojedinim oblastima društvenog života i provođenju zakona i drugih akata Parlamentarne skupštine Bi. H, odnosno o radu ministarstava i drugih organa državne uprave. o Poslanička pitanja u pisanoj formi mogu se postavljati i Uredu visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. o Poslanici mogu usmeno postavljati pitanja Vijeću ministara Bi. H, odnosno pojedinom članu Vijeća ministara Bi. H, na početku svake prve sjednice Doma u mjesecu, prije rasprave o dnevnom redu, uz direktan TV prijenos. o Poslanici u pisanoj formi najavljuju postavljanje usmenih poslaničkih pitanja najkasnije 24 sata prije početka sjednice Doma.
Predstavnički dom Bi. H – nadzorna funkcija o o Poslanici u pisanoj formi najavljuju postavljanje usmenih poslaničkih pitanja najkasnije 24 sata prije početka sjednice Doma. Najava pitanja dostavlja se predsjedavajućem Vijeća ministara Bi. H i onom članu Vijeća ministara Bi. H kojem je pitanje upućeno, a obavezno sadrži ime i prezime poslanika koji želi usmeno postaviti poslaničko pitanje, naznaku kome se pitanje postavlja te naznaku oblasti na koju se pitanje odnosi. Predsjedavajući Vijeća ministara Bi. H dužan je osigurati prisustvo najmanje polovine članova Vijeća ministara Bi. H na sjednici Doma u vrijeme određeno za usmeno postavljanje poslaničkih pitanja. Član Vijeća ministara Bi. H kojem je pitanje upućeno dužan je odgovoriti na pitanje na istoj sjednici na kojoj je ono i postavljeno ili navesti razloge zbog kojih na njega ne može odgovoriti. U tom slučaju, dužan je usmeno odgovoriti na postavljeno pitanje na prvoj narednoj sjednici
Predstavnički dom Bi. H – nadzorna funkcija /Interpelacija o o Interpelacija je pitanje kojim se na sjednici Doma otvara rasprava o radu Vijeća ministara Bi. H u cjelini ili o pojedinim odlukama Vijeća ministara Bi. H ili određenih ministarstava, te provođenju utvrđene politike i zakona. Interpelacija se može podnijeti i kada poslanik nije zadovoljan ni naknadnim, dopunskim, pisanim odgovorom Vijeća ministara Bi. H na postavljeno pitanje, a pitanje i odgovor ukazuju da postoje posebno opravdani razlozi da se o njima otvori rasprava u Domu. Interpelaciju može podnijeti osam poslanika predsjedavajućem Doma u pisanoj formi. U njoj mora biti jasno postavljeno i obrazloženo pitanje koje treba razmatrati. Kolegij Doma razmatra interpelaciju i dostavlja je onome na koga je naslovljena, te se uvrštava u dnevni red sjednice Doma u roku od 30 dana od dana njenog upućivanja
Predstavnički dom Bi. H – nadzorna funkcija /Interpelacija o o Predstavnik interpelanata dobiva riječ u trajanju do 30 minuta za objašnjenje interpelacije, a onda u istom trajanju onaj kome je interpelacija upućena. Nakon toga slijedi rasprava u koju se mogu uključiti svi članovi Doma Podnosioci interpelacije mogu povući interpelaciju do zaključenja rasprave Nakon rasprave, Dom zauzima stav o pitanju koje je pokrenuto interpelacijom i predloženim zaključcima, utvrđuje mjere za rješavanje problema i, po potrebi, utvrđuje odgovornost za nastalo stanje.
Glasanje o nepovjerenju i potrebi rekonstrukcije Vijeća ministara Bi. H o o o Najmanje osam poslanika u Domu mogu inicirati prijedlog za glasanje o nepovjerenju ili o potrebi rekonstrukcije Vijeća ministara Bi. H. Predsjedništvo Bi. H može predložiti smjenu predsjedavajućeg Vijeća ministara Bi. H. Prijedlozi se dostavlja predsjedavajućem Doma u pisanoj formi, potpisani i s obrazloženjem. Predsjedavajući Doma odmah dostavlja ovaj prijedlog Predsjedništvu Bi. H, Vijeću ministara Bi. H, poslanicima i Domu naroda. Prijedlog za glasanje o nepovjerenju ili rekonstrukciji Vijeća ministara Bi. H obavezno se uvrštava u dnevni red sjednice Doma nakon 20 dana, a najkasnije 30 dana od dana dostavljanja Vijeću ministara Bi. H.
Glasanje o nepovjerenju i potrebi rekonstrukcije Vijeća ministara Bi. H o o o Prije početka sjednice o izglasavanju nepovjerenja ili rekonstrukciji, Vijeće ministara Bi. H/ministri može podnijeti Domu izvještaj u pisanoj formi sa svojim mišljenjem i stavovima. Izvještaj se dostavlja poslanicima najkasnije 48 sati prije održavanja sjednice. Predlagač ima pravo i dužnost na sjednici Doma obrazložiti prijedlog za izglasavanje nepovjerenja ili rekonstrukciju Vijeća ministara Bi. H. Vijeće ministara Bi. H ima pravo odgovoriti i iznijeti svoj stav, nakon čega se otvara rasprava. Nakon rasprave, prijedlog o nepovjerenju ili rekonstrukciji Vijeća ministara Bi. H stavlja se na glasanje.
Predsjedništvo o Kolektivni šef države „Predsjedništvo [Bi. H] se sastoji od tri člana Bošnjaka i jednog Hrvata, koji se svaki biraju neposredno sa teritorije [FBi. H], i jednog Srbina, koji se bira neposredno sa teritorije [RS]”. o Mandat članova Predsjedništva Bi. H iznosi četiri godine, sa pravom jednog uzastopnog reizbora. o Rotacija na mjestu predsjedavajućeg Predsjedništva Bi. H vrši svakih osam mjeseci (član 8. 3. Izbornog zakona Bi. H)
Nadležnosti Predsjedništva prema članu V Ustava Bi. H a) Vođenje vanjske politike Bi. H; b) Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bi. H od kojih najviše dvije trećine mogu biti odabrani sa teritorije FBi. H; c) Predstavljanje Bi. H u međunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim međunarodnim organizacijama i institucijama u kojima Bi. H nije član; d) Vođenje pregovora za zaključivanje međunarodnih ugovora Bi. H, otkazivanje i, u saglasnosti sa PSBi. H, ratifikovanje takvih ugovora; e) Izvršavanje odluka PSBi. H;
Nadležnosti Predsjedništva prema članu V Ustava Bi. H f) Predlaganje godišnjeg budžeta PSBi. H uz preporuku VM; g) Podnošenje PSBi. H izvještaja o rashodima Predsjedništva, na njen zahtjev, ali najmanje jedanput godišnje; h) Koordinacija, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bi. H; i) Vršenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dužnosti koje mu prenese PSBi. H, ili na koje pristanu entiteti.
Način odlučivanja Nadležnosti koje su pobrojane a) – e) donose se u pravilu konsenzusom, ako se ne postigne većinom glasova, tj. sa dva glasa. o Odluka ostaje na snazi ukoliko član Predsjedništva Bi. H koji se ne slaže sa odlukom ne proglasi tu odluku destruktivnom po vitalni interes entiteta iz kojeg je biran. o Korištenje odredbe koja predviđa pozivanje na vitalni interes zahtijeva da Narodna skupština RS ili bošnjački, odnosno hrvatski Klub delegata u Domu naroda FBi. H glasaju, što zavisi od toga kojem narodu pripada član koji se pozvao na vitalni interes entiteta o Vitalni interes se potvrđuje dvotrećinskom većinom glasova relevantnog tijela, a odluka Predsjedništva Bi. H se poništava
Ostale ustavne nadležnosti o o o Raspuštanje DNPSBi. H: Zaštita suverenih interesa i funkcionalnosti nadležnosti Bi. H: Imenovanje članova Upravnog odbora Centralne banke Bi. H Imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika: Podsticanje međuentitetske saradnje:
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine o o o Predstavlja kolektivni organ koji ima funkciju vlade na državnom nivou vlasti u Bi. H, kojeg sačinjavaju predsjedavajući Vijeća ministara i ministri Predsjedavajućeg VM imenuje Predsjedništvo Bi. H u roku od 15 dana od održavanja konstituirajuće sjednice PDPSBi. H s tim da njegovo imenovanje mora odobriti PDPSBi. H. Nakon potvrde imenovanja od PDPSBi. H, predsjedavajući imenuje članove VM (ministre) i zamjenike ministara najkasnije u roku od daljnjih 35 dana i traži od PDPSBi. H da potvrdi imenovanje Predsjedništvo Bi. H može da predloži smjenu predsjedavajućeg VM. Ako PSBi. H izglasa nepovjerenje predsjedavajućem, cjelokupno VM daje ostavku. PSBi. H, na svoju inicijativu, može izglasati nepovjerenje VM.
Sastav Vijeća ministara 1. Ministarstvo vanjskih poslova; 2. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa; 3. Ministarstvo finansija i trezora; 4. Ministarstvo komunikacija i prometa; 5. Ministarstvo civilnih poslova; 6. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice; 7. Ministarstvo pravde; 8. Ministarstvo sigurnosti i 9. Ministarstvo odbrane. o o Najviše 2/3 ministara može biti iz FBi. H, a minimalno 1/3 ministara iz RS. Dva ministra uvijek imaju i funkciju zamjenika predsjedavajućeg VM.
1. Ministarstvo vanjskih poslova: Igor Crnadak 2. Ministarstvo Šarović 3. Ministarstvo 4. Ministarstvo 5. Ministarstvo 6. Ministarstvo 7. Ministarstvo 8. Ministarstvo 9. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa: Mirko finansija i trezora: Vjekoslav Bevanda komunikacija i prometa: Ismir Jusko civilnih poslova: Adil Osmanović za ljudska prava i izbjeglice: Semiha Borovac pravde: Josip Grubeša sigurnosti Dragan Mektić odbrane Marina Pendeš
Ovlaštenja Vijeća ministara o o o Ustav Bi. H ne navodi taksativno nadležnosti VM, već upućuje da VM snosi odgovornost za provođenje politike i odluka Bi. H u oblasti nadležnosti institucija Bi. H, međuentitetske koordinacije u okviru nadležnosti koje se ne odnose na Bi. H, te dodatnih nadležnosti koje preuzme Bi. H priprema nacrt budžeta za institucije Bi. H osniva stalne ili privremene urede, direkcije, službe, odbore i druga tijela. Stalna tijela su: Direkcija za evropske integracije; Generalni sekretarijat; Ured za zakonodavstvo; Odbor za unutrašnju politiku i Odbor za ekonomiju; Direkcija za ekonomsko planiranje, te Ured koordinatora BD (član 22. Zakona o VM).
Parlament Federacije Bi. H Dom naroda i Predstavnički dom – sastav i način izbora o Predstavnički dom Federacije Bosne i Hercegovine sastoji se od devedeset osam zastupnika, od kojih je najmanje četiri člana jednog konstitutivnog naroda o Mandat poslanika u Predstavničkom domu je četiri godine o Poslanici u Predstavničkom domu biraju se demokratskim putem na neposrednim izborima o od 98 mandata za Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bi. H, između dvadeset tri procenta (23%) i dvadeset sedam procenata (27%) su kompenzacijski mandati.
Dom naroda Parlamenta Federacije Bi. H Sastav i izbor o o o Sastoji se od 58 delegata i to 17 iz reda bošnjačkog, 17 iz reda srpskog, 17 iz reda hrvatskog naroda i sedam iz reda ostalih Delegate biraju predstavnici iz reda bošnjačkog, hrvatskog, srpskog naroda i reda ostalih u svakoj skupštini kantona iz svog konstitutivnog naroda u tom kantonu. Broj delegata za Dom naroda koji se biraju u svakom kantonu srazmjeran je broju stanovnika kantona U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu U slučaju raspuštanja kantonalne skupštine, mandati delegata koje je imenovala ta kantonalna skupština ističu po imenovanju novih delegata koje bira nova kantonalna skupština nakon novih izbora. Mandat tih novih delegata traje do narednih redovno zakazanih izbora.
Nadležnosti Parlamenta FBi. H a) b) c) d) e) f) o o Ustavotvorna Izborna i kontrolna funkcija u odnosu na egzekutivne organe imenovanje vlade uz saglasnost Zastupničkog doma, smjena vlade uz saglasnost oba doma federalno zakonodavstvo; odobravanje zaključivanja međunarodnih ugovora sa državama i međunarodnim organizacijama usvajanje zakona o budžetu Federacije Izborna funkcija drugih tijela Predstavnički dom odlučuje na sjednici ako sjednici prisustvuje većina od ukupnog broja poslanika (kvorum za rad), te usvaja odluke većinom glasova od ukupnog broja poslanika, znači, sa ukupno 50 glasova poslanika Poslovnikom Doma naroda predviđeno da je kvorum za rad „obična većina” delegata, a da se odluke donose većinom glasova od ukupnog broja delegata u Domu naroda (30 od 58) ukupan broj” delegata predstavlja onaj broj delegata kojima je verifikovan mandat u tekućem sazivu
Vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda vezan je za • ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; • identitet jednog konstitutivnog naroda; • ustavni amandmani; • organizacija organa javne vlasti; • jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; • obrazovanje, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; • teritorijalna organizacija; • sistem javnog informisanja i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa, ukoliko to smatraju 2/3 jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Domu naroda. ” o „Vitalni
Vitalni nacionalni interes a) b) apsolutni veto suspenzivni veto a) Ukoliko u toku zakonodavnog postupka više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg Doma naroda smatra da se zakon ubraja u pitanja od vitalnog nacionalnog interesa jednog ili više konstitutivnih naroda, zakon će biti uvršten u dnevni red Doma naroda kao pitanje koje ima vitalni nacionalni interes. U tom slučaju, da bi se usvojio takav zakon, više nije dovoljna amo prosta većina svih delegata Doma predviđena Poslovnikom nego je potrebna dvostruka većina: znači, da bi se usvojio zakon, mora, dodatno, glasati većina svakog kluba koji ima delegate u Domu naroda. Ako se ta većina ne postigne, prijedlog zakona će biti odbijen.
Vitalni nacionalni interes (b) Ukoliko samo jedan od predsjedavajućih ili potpredsjedavajućih poziva na „vitalni nacionalni interes”, tada dvije trećine odgovrajućeg kluba konstitutivnih naroda mogu proglasiti da je u pitanju vitalni nacionalni interes. Ukoliko bi “kvalifikovana” većina u Domu naroda prihvatila ovaj zakon on se smatra usvojenim. Ukoliko se ne postigne saglasnost, postupak vodi ka tome da se pitanje dostavlja Vijeću za zaštitu vitalnog interesa pri USFBi. H, koji 2/3 većinom u roku od jedne sedmice, a u roku od mjesec dana odlučuje o meritumu slučajeva koji se smatraju prihvatljivim. U slučaju da proceduru prema ovom amandmanu pokrene 2/3 većina jednog od klubova, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi Sud odlučio da se radi o vitalnom interesu. Ukoliko Sud donese pozitivnu odluku o vitalnom interesu, taj zakon se smatra neusvojenim, te se dokument vraća predlagaču koji treba pokrenuti novu proceduru. U tom slučaju predlagač ne može ponovo dostaviti isti tekst zakona propisa ili akta. U slučaju da sud odluči da se predmetni zakon ne odnosi na vitalni interes, smatra se da je zakon usvojen/biće usvojen prostom većinom.
Predsjednik i potpredsjednici Federacije Predsjednika Federacije i dva potpredsjednika iz različitih konstitutivnih naroda, bira Parlament FBi. H na mandat od 4 godine. U izboru predsjednika i dva potpredsjednika Federacije, najmanje trećina delegata iz klubova konstituttivnih naroda u Domu naroda mogu kandidovati predsjednika i dva potpredsjednika. Izbor zahtijeva prihvatanje zajedničke liste tri kandidata za predsjednika i potpredsjednike Federacije, većinom glasova u Zastupničkom domu, a zatim i većinom glasova u Domu naroda, uključujući većinu kluba svakog konstitutivnog naroda. Ukoliko ni jedna lista kandidata ne dobije potrebnu većinu u oba Doma, postupak kandidovanja se ponavlja. Ukoliko i u ponovljenom postupku jedan od Domova odbije zajedničku listu, smatraće se da su kandidovane osobe izabrane prihvatanjem liste u samo jednom Domu
Predsjednik i potpredsjednici Federacije o Predsjednik ili jedan od Potpredsjednika Federacije, ukoliko je prekršio zakletvu ili je iz drugih razloga nedostojan vršenja te funkcije, može biti smijenjen odlukom Ustavnog suda koji postupa prema zahtjevu dvotrećinske većine glasova svakog doma Parlamenta Federacije
Predsjednik Federacije o o o imenuje Vladu predlaže sudije USFBi. H potpisuje odluke Parlamenta FBi. H nakon njihovih donošenja; potpisuje i ratifikuje međunarodne sporazume u ime FBi. H; daje pomilovanja za djela utvrđena federalnim zakonima osim za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid Pravo pokretanja postupka ocjene ustavnosti zakona pred USFBi. H
Potpredsjednici Federacije o o zamjenjuju Predsjednika Federacije u slučaju smrti ili njegovog razrješenja sa funkcije sarađuju sa Predsjednikom Federacije u kada je potrebna i njihova saglasnost (raspuštanje jednog ili oba doma ako nisu u mogućnosti donijeti zakone, imenovanje vlade) izvršavanje dužnosti povjerenih od Predsjednika ili Parlamenta Federacije Pravo pokretanja postupka ocjene ustavnosti zakona pred USFBi. H
Ustavni sud Federacije Ustavni sud sastoji se od devet sudija, od kojih su najmanje po dva iz reda sva tri konstitutivna naroda i jedan iz reda Ostalih. o Sudije Ustavnog suda predlaže predsjednik Federacije uz saglasnost potpredsjednika, a za imenovanje je potrebna potvrda većine delegata Doma naroda koji su prisutni i glasaju. o Nadležnosti a) rješavanje sporova između: a) kantona; b) kantona i federalne vlasti; c) igrada i njegovog kantona ili federalne vlasti; d) općine i grada; e) općina i njihovih kantona ili federalne vlasti; i f) institucija federalne vlasti ili unutar pojedinih institucija federalne vlasti. b) Apstraktna ocjena ustavnosti federalnih i kantonalnih zakona, kantonalnih ustava, podzakonskih federalnih akata, akata kantonalnih, gradskih i opštinskih akata c) Konkretna ocjena ustavnosti na zahtjev Vrhovnog ili kantonalnih sudova o
Narodna skupština Republike Srpske Sastav i izbor o o o sastoji se od 83 narodna poslanika, od kojih su najmanje četiri člana svakog konstitutivnog naroda Mandat poslanika Narodne skupštine Republike Srpske traje četiri godine od 83 mandata za Narodnu skupštinu, između dvadeset i tri procenta (23%) i dvadeset i sedam procenata (27%) su kompenzacijski mandati
Narodna skupština o o o o Ustavotvorna Zakonodavna finansijska izborna političkokontrolnu Međunarodnu Radni kvorum Narodne skupštine predstavlja većina od ukupnog broja poslanika. Odluke iz svoje nadležnosti donosi većinom glasova od ukupnog broja poslanika ukoliko Ustavom nije predviđena posebna većina (izmjene ustava i samoraspuštanje)
Vijeće naroda Republike Srpske Sastav i način izbora o sastoji se od 28 delegata, po osam iz reda svakog konstitutivnog naroda i četiri iz reda ostalih o članove Vijeća naroda Republike Srpske bira odgovarajući klub poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srpske. o U slučaju da je broj članova koji se biraju u jedan klub delegata Vijeća naroda veći od broja predstavnika u odgovarajućem klubu poslanika, bira se dodatni broj poslanika iz reda svih odbornika pripadnika odgovarajućeg konstitutivnog naroda u skupštinama opština u Republici Srpskoj. o Kandidati za delegate ne mogu biti poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske ili odbornici u skupštini općine. o Mandat delegata traje četiri godine, o Vijeće naroda odlučuje kvalifikovanom većinom i o promjeni Ustava. Ovu odluku ono donosi većinom glasova delegata iz reda svakog konstitutivnog naroda i iz reda Ostalih.
Vitalni nacionalni interesi konstitutivnih naroda o o o o ostvarivanje prava konstitutivnih naroda da budu adekvatno zastupljeni u zakonodavnim, izvršnim i pravosudnim organima vlasti; identitet jednog konstitutivnog naroda; ustavni amandmani; organizacija organa javne vlasti; jednaka prava konstitutivnih naroda u procesu donošenja odluka; naobrazba, vjeroispovijest, jezik, njegovanje kulture, tradicije i kulturno nasljeđe; teritorijalna organizacija; sustav javnog informiranja; i druga pitanja koja bi se tretirala kao pitanja od vitalnog nacionalnog interesa ukoliko tako smatra 2/3 jednog od klubova izaslanika konstitutivnih naroda u Vijeću naroda. "
Vitalni nacionalni interes o o Vijeće naroda može zasjedati ukoliko sjednici prisustvuje većina od ukupnog broja delegata. Odluke se donose većinom glasova ukupnog broja delegata ako Ustavom, zakonom i Poslovnikom Vijeća nije predviđena kvalifikovana većina. O pitanjima od vitalnog nacionalnog interesa Vijeće odlučuje kvalifikovanom većinom. Postupak zaštite vitalnih interesa mogu pokrenuti: više od jednog predsjedavajućeg ili potpredsjedavajućeg, jedan predsjedavajući ili potpredsjedavajući uz saglasnost dviju trećina delegata odgovarajućeg kluba, dvotrećinska većina delegata kluba jednog konstitutivnog naroda.
Vitalni nacionalni interes (apsolutni veto) o Kada postupak pokrene više od jednog članova Predsjedništva Vijeća naroda, zakon će biti uvršten u dnevni red sjednice Vijeća naroda. Taj propis može biti usvojen ako za njega glasa većina delegata svakog kluba u Vijeću naroda. Ukoliko klubovi delegata ne mogu da postignu saglasnost o prijedlogu akta koji je usvojen u Narodnoj skupštini, ili Narodna skupština ne usvoji amandmane Vijeća naroda, obrazuje se zajednička komisija. Zakon će se smatrati usvojenim ukoliko komisija usaglasi njegov tekst. U suprotnom će se smatrati da prijedlog nije usvojen.
Vitalni nacionalni interes (suspenzivni veto) Ukoliko se jedan od članova Predsjedništva VN uz podršku dvotrećinska većina delegata jednog konstitutitvinog naroda, ili pozove na vitalni nacionalni interes. Prvi dio postupka je identičan Već opisanom postupku. Međutim, ako zajednička komisija ne usaglasi tekst akta, on se neće smatrati odbačenim, nego će biti proslijeđen Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu koje čini sedam sudija – po dva iz reda svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda Ostalih. Vijeće će prvo dvotrećinskom većinom glasova svojih članova odlučivati o prihvatljivosti, a onda o meritumu. Ako postupak zaštite vitalnog Nacionalnog interesa pokrenu dvije trećine delegata iz jednog kluba, potreban je glas najmanje dvojice sudija da bi bila donesena odluka da se radi o pitanju od vitalnog nacionalnog interesa. U tom slučaju smatraće se da akt nije usvojen. Ako Vijeće ocijeni da se sporni akt ne odnosi na vitalni nacionalni interes, smatraće se da usvojen. o
Izvršna vlast o o Direktni izbor predsjednika i potpredsjednika Predsjednik i dva potpredsjednika pripadaju različitim konstitutivnim narodima. Predsjednik Biraju se na period od četiri godine i mogu biti birani na istu funkciju najviše dva puta uzastopno Za predsjednika je izabran kandidat koji dobije najviše glasova (relativnu većinu), a za potpredsjednike će biti izabrani kandidati iz reda druga dva konstitutivna naroda koji dobiju najviše glasova među kandidatima tih konstitutivnih naroda
Nadležnosti Predsjednika o o o predstavlja entitet; predlaže Narodnoj skupštini mandatara vlade; predlaže Narodnoj skupštini kandidate za predsjednika i sudije Ustavnog suda RS, na prijedlog Visokog sudskog i tužilačkog savjeta; ukazom proglašava zakone usvojene u Narodnoj skupštini u roku od sedam dana od dana njihovog usvajanja pri čemu u tom roku može zahtijevati od Narodne skupštine da ponovo odlučuje o zakonu, a ako ga ona ponovo usvoji, dužan je da ga proglasi; daje pomilovanja; dodjeljuje odlikovanja i priznanja
Nadležnosti Predsjednika o o obavlja, u skladu sa Ustavom i Ustavom Bi. H, poslove iz oblasti odnosa Republike sa drugim državama i međunarodnim organizacijama; na prijedlog Vlade, ukazom postavlja i opoziva šefove predstavništava RS u inostranstvu, predlaže ambasadore i druge međunarodne predstavnike Bi. H iz RS; obrazuje savjetodavna tijela i stručne službe obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom. Potpredsjednici Republike nemaju samostalne nadležnosti. Oni samo pomažu predsjedniku Republike u obavljanju poslova koje im povjeri.
Ustavni sud RS – sastav i izbor o o o Zakonom o Ustavnom sudu RS predviđeno je da Sud ima predsjednika i osam sudija, u sastavu moraju biti po najmanje dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda Ostalih. Predsjednika i sudije bira Narodna skupština na prijedlog predsjednika, koji prijedlog daje na osnovu mišljenja VSTV Bi. H Funkcija sudije traje do navršene 70. godine života
Ustavni sud RS - nadležnosti o o o o Ocjena ustavnosti zakona, drugih propisa i opštih akata Ocjena zakonitosti propisa i opštih akata rješava sukob Sporovi nadležnosti između organa zakonodavne, izvršne i sudske vlasti sporovi nadležnosti između organa entiteta , grada i opštine; Ocjena i saglasnosti programa, statuta i drugih opštih akata političkih organizacija s Ustavom i zakonom; Ocjena saglasnosti zakona, drugih propisa i opštih akata sa odredbama Ustava o zaštiti vitalnih interesa konstitutivnih naroda; Pitanja imuniteta koja proističu iz zakona kojima se uređuje imunitet u RS
- Slides: 47