Ustavno pravo II Izborna i nadzorna funkcija parlamenta

Ustavno pravo II Izborna i nadzorna funkcija parlamenta doc. dr. Lejla Balić

Parlament - funkcije o Ustavotvorna - donošenje novog ustava i revizija ustava - ustavotvorna skupština ili tekući saziv parlamenta o Zakonodavna o Izborna o Nadzorna

Izborna funkcija parlamenta izbor unutrašnjih parlamentarnih tijela i funkcija (parlamentarne komisije, predsjedništvo parlamenta) o o izbor i potvrđivanje premijera i vlade o izbor šefa države (parlamentarni sistemi) o o izbor nosioca drugih državnih funkcija, posebno pravosudnih: sudije ustavnih i redovnih sudova, javni pravobranioci, ombudsman druga državna tijela (izborna tijela)

Kontrolna funkcija parlamenta – nadzor nad radom izvršne vlasti o Tipična za parlamentarne sisteme Meki – poslanička pitanja Čvrsti mehanizmi parlamentarne kontrole – interpelacija i izglasavanje o povjerenju vladi Predsjednički sistem Institut impeachment – a Posrednim putem – istrage kongresnih odbora o

Poslanička pitanja o o individualno pravu svakog poslanika koje može postaviti vladi, ministru, usmeno ili pismeno Cilj poslaničkih pitanja je dobivanje obavještenja o radu vlade ili pojedinih ministarskih resora. Poslanik se može očitovati da li je zadovoljan odgovorom ili ne, postaviti dodatna pitanja, ali u svakom slučaju i kad su u pitanju nepovoljne informacije o radu vlade nije predviđena sankcija za vladu ili pojedino ministarstvo Predsjednik parlamenta, provjerava da li ispunjena osnovni zahtjevi u pogledu forme i sadržaja

Pravo interpelacije o o kolektivno pravo poslanika – poslovnikom se utvrđuje ili najmanji broj (5) ili procentualno 10 % poslanika koji mogu pokrenuti interpelaciju cilj interpelacije je nije samo dobivanje obavještenja od vlade, već objašnjenje ili opravdavanje vladine politike, ili vladinog akta koji je izraz njene politike o povodom interpelacije vodi se rasprava, a koja najčešće završava glasanjem o povjerenju vladi o Institut interpelacije nastao je u Francuskoj

Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja vladi najneposredniji i najrigorozniji instrument u rukama parlamenta je prijedlog za izglasavanja nepovjerenja vladi o Izglasavanje nepovjerenja vladi ima konkretan cilj, a to je smjena vlade i izbor nove, i podnosi se kada se dovede u pitanje cjelokupna politika i rad vladež o Tri bitna elementa postupka za izglasavanje nepovjerenja vladi: 1. broj parlamentaraca 2. rok za izjašnjavanje o nepovjerenju vladi 3. većina koja odlučuje o nepovjerenju vladi o