UREENJE DRAVNE VLASTI U BABILONU SVEUILITE JOSIPA JURJA
UREĐENJE DRŽAVNE VLASTI U BABILONU SVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU PRAVNI FAKULTET OSIJEK; UPRAVNI STRUČNI STUDIJ
DRŽAVA I PRAVO STAROGA VIJEKAUVOD • Država i pravo staroga vijeka postoje tamo gdje i robstvo; manji dio ljudskog roda • Većina ljudi živi u zajednicama koje se zasnivaju na krvnom srodstvu – žive kao lovci i sakupljači plodova, često mijenjaju mjesto stanovanja • Prvi početci poljoprivrede – oko doline Eufrata i Tigrisa; zbog čestih pojava više odbijala nego privlačila naseljenike • Vjera u postojanje bogova – uspjeh ljudi je mjerilo podrške bogova; proizvesti više, imati više – znači biti bolji, imati bogove uz sebe • Tokom 5. i 4. tisućljeća prije nove ere neka plemena nastanjuju doline Nila, Eufrata i Tigrisa, Inda i Gangesa, Hoanghoa i Jangcengjanga; došavši tu kao lovci uskoro opažaju da muljevito tlo može biti još plodnije od brdskih padina ukoliko se obrađuje između poplava • Višak proizvoda u poljoprivredi omogućio razvijanje obrta • Razmjena omogućuje razvitak obrta te kod pojedinaca se javlja zanimanje za ovom vrstom djelatnosti
• Početak prvih zabilješki, znakova i pisma (od piktograma, do hijeroglifa i najzad do vrste fonema koji nastaju u drugoj polovici 4. tisućljeća) • Pronalazak kovina (posebno bakra oko 3000 g. pr. n. e. ) i željeza (prva polovina 3. tisućljeća) uvelike pridonosi razvoju oruđa za poljoprivredu i njene veće prizvodnosti • umjesto drvenog pluga – koga umjesto ljudi počinju krajem 4. tisućljeća vući volovi, plug od kovine se javlja sredinom 3. tisućljeća • Razvoj robovlasničkih država (nastaju na područjima Azije, Afrike i Europe) • Razlikujemo države istočnog i zapadnog dijela tog prostora
ISTOČNE DRŽAVE • Trajno naseljavanje pojedinih plemena tokom 5. i 4. stoljeća na području Eufrata i Tigrisa • Javljaju se gusta naselja (veličina oko 1 km 2) – u južnoj Mezopotamiji; stanovnici bili ugrožavani od njima najbližih okolnih plemena (semitska plemena) • Kultura i narod koju danas zovemo sumerskom – najstarije stanovništvo Sumera izmiješano sa semitskim doseljenicima • Javljaju se gradovi-države: Nipur, Kiš, Babilon, Sipar… • Akad – sjevernije područje Mezopotamije; početak državnosti i ustaljeniji način života • Mezopotamija oskudijeva mnogim sirovinama te ih zato mora uvoziti te time potiče raslojavanje • Sumer i Akad su svojim načinom života i organizacijom za druge bili uzor • Posredstvom vjere se uzdiže svećenički (duhovni) sloj koji čitavu organizaciju povezuje • Bog zaštitnik postaje znak zajednice i njenog trajanja • Prve države se javljaju kao teokracije; njima upravlja bog-zaštitnik kao njihov vanzemaljski predstavnik i zaštitnik
• Nastanak države i prava u Mezopotamiji – ognjište europske kulture • Marx u robovlasničkim državama Istoka pronalazi povijesni dokaz da država u nekim razdobljima nije bila po strani od gospodarskog života – Priroda države nije nespojiva s njezinim sudjelovanjem u gospodarskom životu, nego je u davnim, prvotnim državama ona bila jedini uređivač gospodarskog života • Zašto su države nastale u riječnim dolinama? (Montesquieuovo tumačenje) – Doba racionalizma, mehanističkog materijalizma – Prema njegovom tumačenju nema države bez društva, njegovog odraza prirodnih i materijalnih uvjeta u društvenim odnosima
NASTANAK I RAZVOJ DRŽAVA U MEZOPOTAMIJI • Raslojavanje plemenskih skupina koje žive u gradovima (u južnom dijelu Sumeru); prema sačuvanim ispravama saznajemo da je Lagaš tada brojao oko 36. 000 stanovnika i oko 1. 000 robova) – teokracija • Hram je bio vlasnik sve zemlje od oko 4. 500 hektara (površina dovoljna da prehrani stanovništvo te stvori zalihe potrebne za razmjenu) • Mnoge države (Sumera i Akada) žive samostalno – česti sukobi • Na čelu prvih država do 2. tisućljeća su prvosvećenici (sangu, sangu-mah) – hram mjesnog boga-zaštitnika je središte i poluga sve vlasti • Način proizvodnje i bliskost plemenske zajednice – posljedica kolektivizam (u društvenom životu, ideologiji, pravnom izrazu)
• Zemlja je vlasništvo države-hrama koju društveni pripadnici obrađuju zajednički • Hram je: – obitavalište boga-zaštitnika, – promatračnica (u slučaju poplava i dolazak neprijatelja) – promatranje neba i predviđanje vremenskih prilika – Sudište, kulturno i vjersko središte – Škola – Skladište, riznica *prostor hrama je temenos, u njegovoj blizini boravi prvosvećenik, vladar države • Prvosvećenik je radnik, vođa i njegovi uspjesi su dokaz njegove veze s bogomzaštitnikom; on je zemaljski tumač pravnog i trajnog vladara – Neuspjeh u ratu svećeniku oduzimaju legitimitet • Oko 2400. g. pr. n. e. – pokušaj odvajanja službe prvosvećenika od vladarske svjetovne službe • S vremenom vlast se sve više veže uz vojnu silu, koja će se odvajati od ostalog naroda
• Povremeno će pojedine države preuzimati vrhovničku ulogu nad nizom drugih država (katkad na cijelom Sumeru, a kasnije i na dijelovima Akada) • Ujedinjenje cijele Mezopotamije – prva polovina 2. tisućljeća – Posljedica dugog političkog, pravnog, kulturnog, jezičnog i rasnog partikularizma – Veliku ulogu odigrao hidrotehnički sustav • Do integracije nije dolazilo mirnim putem, već putem oružja; pojedine države imale zajedničke neprijatelje (zajedničko ujedinjavanje radi interesa) • Akadske države moraju jačati svoje sposobnosti (ne koriste ih samo za obranu, nego i protiv svojih susjeda); vojna prevaga se pomiče prema Akadu – Ugrožavanje sjevernih i istočnih država + Sumer – Kralj Sargon postaje kraljem Akada i Sumera (vlada od 2340. -. 2284. g. pr. n. e. ) samoproglašen „kralj svih četiri strana svijeta” – Mezopotamija ostaje ujedinjena jedno stoljeće, a nakon toga se Sargonova država smanjuje i potpuno nestaje oko 2150. g. pr. n. e. • Vanjski osvajači (Amorićani) zavladali većim dijelom Mezopotamije (neki dijelovi uspjeli steći i sačuvati samostalnost) • Početkom 2. tisućljeća u Babilonu počinje uspon tadašnje dinastije amorićanske krvi
BABILONSKA DRŽAVA I PRAVO (OD 19. -16. ST. PR. N. E. ) • Osamostaljenje dinastije u Babilonu u 19. st. pr. n. e. (samostalna grad-država) • Širenje vlasti babilonske države (za vrijeme vladara Hamurabija - vladao van granica Mezopotamije) – u svoju državu uključio sumerske ostatke amorićanske vlasti – Samoproglašeni „kralj Amorita” • Pobuna starih država-gradova; želja za samostalnošću (ugrožavanje granica od strane plemena Kasita) • Raspad Babilona (sjeverni dio postaje plijen Kasita) – Pleme sa puno nižom stopom društvenog i kulturnog razvitka; vladaju kao vojnička kasta velikim dijelom Mezopotamije do 12. st. pr. n. e. ) – Pojedini dijelovi Mezopotamije - plijen drugim osvajačima • Babilon-u 7. st. pr. n. e. - središte novobabilonske države (trajanje oko 100 godina)
• Tri stoljeća postojanja babilonske države privlače veliku pažnju – Integracija – Novi kvalitet u kulturnom i državno-pravnom životu – Snaga bliskosti
1. DRUŠTVO I GOSPODARSTVO • Gospodarska i društvena slika Babilona ista kao i prije ujedinjenja (količinski veća) • Poljoprivreda visoko razvijena (ostaje ista sve do srednjeg vijeka) • Sa osvajanja vladari sa osvojenih područja nosili sjeme: loze, smokve i ruže • Izrađivanje i unapređivanje poljoprivrednog oruđa – Usavršavanje novih tehnika obrade zemlje – Organiziranje javnih radova radi održavanja polja (nakon velikih poplava; održavanje i čišćenja kanala, mostova…) • Kralj – neposredni upravitelj izvođenja poljoprivrednih radova • Radove rukovodi država, gradovi i seoske općine (izvode ih slobodni ljudi ili robovi) • Manji dio zemlje – obrađivanje individualnim radom (okućnice, voćnjaci…) • Velike zalihe poljoprivrednih dobara – drvo, kamen, koža… • Žito (kasnije kovine poput bakra, srebra…) – platežno sredstvo
• Javlja se: 1. Stočarstvo (magarac, krava, svinja, ovca, kasnije konj…) 2. Ribolov • Razvijanje obrta i umijeća – Graditeljstvo – Izrada opeka – Lončarstvo – Obrada kovina (vlastita metalurška škola) – Obrada: • Zlata (razina umijeća dosegla razinu oko 3. tisućljeća pr. n. e. ) • Stakla (s prijelaza iz 3. tisućljeća pr. n. e. u 2. st. pr. n. e. ) • Bjelokosti
• Obrtničke udruge – nezavisne organizacije pod vladinim nadzorom – Svaki obrt imao svoj dio grada – Zvanja su nasljeđivana (znanja čuvana kao obiteljska tajna) • Razvijena vanjska trgovina (zavisnost čitavog proizvodnog toka) • Plaćanje poreza u novcu • Država trgovačku djelatnost smatrala vrlo važnom (nadzor putem običajnih i zakonskih propisa) – Odvijanje trgovačkih poslova – pismeno (zbog državnog nadzora) • Pojava trgovačkog prava i kreditnog pisma • Društveni slojevi – odražavaju gospodarski i političko-pravni život zajednica – Nije bilo kasta – Osnovna pravna podjela društva: 1. Slobodni (robovlasnici) 2. Neslobodni (robovi) • Obaveza kuluka za sve slobodne ljude (rad u korist države)
• Slobodni ljudi (prema Hamurabijevom zakonu) 1. Avilu (gospoda) – gornji sloj; biokracija i vojska 2. Muškenu (siromah) – proizvođački društveni sloj • Svi slobodni ljudi – dužni služiti vojsku • Vojne formacije: 1. Stalna stajaća vojska 2. Polustajaća vojska (Ilku) – nije stalno na okupu, uvijek spreman u slučaju izbijanja sukoba • Postajanje robom: – Zarobljeništvom u ratu – Sudskom presudom – Samoprodajom u ropstvo • Ropstvo: 1. Trajno 2. privremeno
• Dugovinsko ropstvo – ograničavanje na 3 godine, zatim puštanje na slobodu ZANIMLJIVOST Ukoliko je rob umro od zlostavljanja, gospodarev sin se naređuje ubiti. • Rob – osoba koja ima pravnu i poslovnu sposobnost – Mogućnost zaključenja braka (sa osobom ropskog i slobodnog položaja) – Djeca nasljeđivala status majke – Pravo samopomoći (odlazak u azil, pribježište, hram…) – Vlasnik nije smio ubiti roba; dopušteno kažnjavanje
2. DRŽAVNO USTROJSTVO I PRAVO • Obilje pisanih vrela; vrlo rano otkriveno pismo • Vrlo rano razvijen promet; država-hram prisutna u organizaciji života – Pretapanje velikog broja pravnih i društvenih odnosa u pisane isprave • Početkom 19. st. Filolog i paleograf, prof. u Gottingenu G. F. Grotenfen postavio temelje za očitavanje klinastog pisma
3. FORMALNO-PRAVNA VRELA ZA UPOZNAVANJE PRAVA U MEZOPOTAMIJI • O pravu Mezopotamije i pravnom životu saznajemo na osnovi: 1. ZAKONSKIH TEKSTOVA – Pojava zakona od velike važnosti – Ur-Namu (vladar od 2111. -2094. g. pr. n. e. ) vladar Ura, zatim Akada i Sumera - izdavanje prvog zakona (sačuvanogu fragmentima) – Lipid Ištar (vladar Isina) – izdaje zakon koji je sačuvan u većim dijelovima od prvotnog – Izdavanje Hamurabijevog zakona (zakon vladara Hamurabija) – vrlo značajan za poznavanje prava Mezopotamije
2. VLADARSKA PISMA • Vladareve upute nižim državnim činovnicima 3. ISPRAVE O PRAVNIM POSLOVIMA • Najpotpuniji izvor za upoznavanje društvene zbilje (kako u javnom, tako i u privatnom izražavanju) • Sačuvane isprave – vjerske književnosti (himne, tužaljke, vjerski mitovi…) – Znanstveni tekstovi – Tekstovi profane književnosti • Svi izvori daju jasan uvid u život Mezopotamije tokom davnih vremena
4. OBLIK VLADAVINE • Babilon – neograničena kraljevina (za razliku od ranijih, ali i kasnijih država koje su bile hramovne države) – Pokušaj da se zasnuje kao svjetovna vlast – Pokušaj odvajanja boga grada Babilona od svećenstva i hramova • Temelj babilonske vlast – na načelu raznog osvajanja (occupatio bellica) – Svi dijelovi ovisni od središnje vlasti – JEDINSTVENA STROGO USREDSREĐENA VLAST • Svi dijelovi vlasti ujedinjeni – načelo jedinstva vlasti u rukama vladara • Vladar-lugal – Nosilac sve vlasti – Izdavanje obveznih naputaka svim organima vlasti – Mijenjanje stvarne i mjesne (sudske) nadležnosti – Vladar – ostvarenje moći boga-zaštitnika
• Središnja državna vlast – u rukama vojnog i upravno-sudskog činovništva – Nubanda (vladarev pomoćnik) – upravitelj dvora i carskih imanja – Išaku – upravlja državnom upravom na cijelom državnom teritoriju (zadužen za vojsku i upravno-sudbenim strojem) • Kotar – grad ili seoska općina • Babilonska uprava – monokratska (na čelu svake upravne jedince jedan službenik) – Upravitelj ujedno bio i vojni zapovjednik 1. POREZI • Izdavanje zemlje pojedincima u zakup (obavljala država) – Babilon zemlju u zakup slobodnim seljacima • Kolektivni vlasnici zemlje (hramovi, gradovi, općine) plaćali isti porez na prihod • Vlasnici stoke plaćaju također porez u naturi (vuna, janjci…) • Pojedini hramovi katkad oslobođeni plaćanja poreza • Obrtnici i trgovci-plaćanje poreza u dijelu proizvoda ili u količini plemenite kovine (najčešće srebro) • Ubrani državni porez – korišten za plaćanje osoblja (stajaće vojske)
2. SUDSTVO • U Babilonu prisutno državno, svjetovno sudstvo • Vladar je bio vrhovni sudac, na nižim razinama u njegovo ime - državni činovnici • Državni sud – oblik arbitraže – Svojstvo povrede privatne sfere (mogućnost rješavanje spora i vansudski) • Sudska organizacija – istovjetna sa upravno-vojnom • Najviši sudac – vladar (umjesto njega ponekad sude carski suci kao njegovi ovlaštenici) • Hamurabi – nije dopustio da sudstvo ostane u rukama svećenstva (početak sudova sa svjetovnim sucima) – Od tada redoviti sud postaje mjesni sud (upravitelj grada + 4 -8 prisjednika) – Hamurabijev zakon – nastavak ranijeg prava Mezopotamije (najrazvijeniji stupanj babilonskog prava) – Pokazuje prirodu države, vlasti, vladara, društva i prava, njihov međusobni odnos i udio u društvenim odnosima – Pokazuje državnu vlast kao teritorijalnu i svjetovnu • U svakoj pokrajini prisutno sudsko vijeće od 4 -8 profesionalnih sudaca (uz sudske poslove vrše i upravne poslove; većinom oko državne imovine)
KRAJ! HVALA NA PAŽNJI! Josipa Trelec, upravni stručni studij 1. godina
- Slides: 22