UPRAVLJANJE ZALIHAMA Doc dr sc Ivan Kova Kolegij

UPRAVLJANJE ZALIHAMA. Doc. dr. sc. Ivan Kovač Kolegij: Poslovna logistika Sveučilište u Zagrebu Ekonomski fakultet

Ciljevi predavanja nastavne cijeline • Objasniti pojam zaliha, • Objasniti važnost upravljanja zalihama, • Analizirati vrste zaliha i objasniti slučajeve u kojima se primjenjuju neke od tih vrsta, • Objasniti preduvjete za primjenu JIT sustava, • Analizirati i objasniti različite vrste sustava kontrole i upravljanja zalihama,

ZALIHE “Količina robe (material, vlastiti proizvodi, poluproizvodi i gotovi proizvodi), koja je akumulirana radi trajnog opskrbljivanja vremenski i prostorno bliže ili daljnje proizvodne ili osobne potrošnje” (Ferišak, V. , Medvešček, I. ) q q q Zalihe su osiguranje od svih mogućih rizika Višak zahtjeva dodatne troškove propadanja robe, radne snage, opreme skladišnog prostora i kamata na uloženi novac u zalihe U svrhu osiguranja kontinuiranje proizvodnje i prodaje poželjno je stalno držati odgovarajuću količinu zaliha robe

Tri razloga (motiva) držanja zaliha (J. M. Keynes) I. Transakcijski motiv – veća količina narudžbi smanjuje broj transakcija, a time i troškove naručivanja II. Špekulativni motiv – očekivana dobit u budućnosti nastat će rastom cijena uskladištene robe koja će rasti zbog povećane potražnje za tom robom III. Sigurnosni motiv – osiguranje određene količine zaliha zbog neizvjesne ponude

Klasifikacija zaliha robe na skladištu Zalihe robe na skladištu mogu se klasificirati prema Vrsti robe koja se skladišti S obzirom na planirani normativ, stanje, motiv i potrebu za kontinuiranim odvijanjem procesa proizvodnje/prodaje (stvarnoj i planiranoj količini) Zalihe sirovina i materijala Zalihe dijelova i poluproizvoda Zalihe gotovih proizvoda Minimalne Optimalne Prosječne Sigurnosne Špekulativne Sezonske Nekurentne

• Minimalne zalihe – najmanja količina robe koja je potrebna za pravovremeno zadovoljenje obaveza poduzeća po količini i asortimanu; izračunavanje minimalnih zaliha temelji se na prosječnoj dnevnoj potrošnji ili prodaji robe Qdn - dnevna (prosječna) potrošnja Vnab – godišnja (prosječna) potrošnja Qgod – vrijeme nabave Qgod x Vnab. D – broj radnih dana u godini Zmin=Qdn x Vnab ili Zmin=--------D • Maksimalne zalihe –gornja granica robe u skladištu iznad koje se ne smije u određenom razdoblju nabavljati roba Vrijednost najveće planirane prodaje x norma dani Zmax =-----------------------------------Broj dana razdoblja za koje se traži max zaliha

• Optimalne zalihe –količina robe koja osigurava redovnu i potpunu opskrbu proizvodnje ili kupaca uz minimalne troškove skladištenja i naručivanja robe • Prosječne zalihe – čine prosjek stanja zaliha robe tijekom određenog vremenskog razdoblja (najčešče godine) godine Početno stanje + konačno stanje Zprosj =-----------------------2 • Sigurnosne zalihe – količina robe u skladištu koja se drži radi osiguranja od nepredviđenih promjena u potražnji ili ponudi robe

• Špekulativne zalihe –sakupljene s namjerom da se prodaju kada se cijene znatije povećaju • Sezonske zalihe – ona količine robe koja je sakupljena tijekom godine za zadovoljenje povećane potražnje u kratkom razdoblju u sezoni (prodaja uskrsnih jaja, kupaćih kostima…) • Nekurentne zalihe – roba u skladištu koja se zbog zastarjelosti, gubitka potrebnih svojstava, demodiranosti ili nekih drugih razloga (ne može prodati nikako/samo uz osjetno snižene cijene )

ČINITELJI OD KOJIH OVISINA ZALIHA 1. Opseg proizvodnje/dogovorene isporuke 2. Troškovi držanja zaliha 3. Broj skladišta u distributivnoj mreži 4. Uvjeti skladištenja 5. Uvjeti transporta Uvjeti na domaćem i stranom tržištu 6. Učestalost naručivanja 7. Karakteristike uskladištene robe 8. Kamatna stopa za kreditiranje obrtnih sredstava 9. Porezna opterećenja zaliha robe, itd.

• Opseg prozvodnje (dogovorene isporuke kupcima) - poslovodstvo poduzeća mora osigurati pravovremeni pritok potrenih informacija, kako bi predviđanja i planovi bili što realniji, a zalihe optimalne • Troškovi držanja zaliha ØTroškovi kupovine (ili proizvodnje) – odnose se na nabavnu cijenu ili cijenu proizvodnje određene količine predmeta rada ØTroškovi naručivanja – troškovi naručivanja, prijevoza i preuzimanja rizika ØTroškovi čuvanja zaliha –obračunava se u % od vrijednosti uskladištene robe

• Broj skladišta u distribucijskoj mreži – količina zaliha ovisi o broju sladišta u distribucijskoj mreži; distribucijski sustavi koji imaju veći broj skladišta zahtijevaju veće količine sigurnosnih zaliha (veći troškovi držanja zaliha) • Uvjeti skladištenja i transporta robe – stanje skladišne zgrade i opreme, te kvaliteta i kvantiteta transportnih sredstava, putne mreže i kadrovski sustav (može se odraziti na količinu zaliha) • Karakteristike robe –odražavaju se na razinu zaliha (količina zaliha koja je optimalna za tekstilnu robu nije prihvatljiva za prehrambenu)

• Uvjeti na tržištu – stanje i tendencije u ponudi i potražnji, potražnji kretanje cijena robe i materijala, vrijeme koje je potrebno od ispostavljanja narudžbe do isporuke naručenog materijala, razlika u nabavnim cijenama velikih ili malih narudžbi, promptnost dobavljačeve isporuke… isporuke • Učestalost naručivanja – ukoliko se poslovodstvo poduzeća odluči nabavljati češće manje količine robe, robe umjesto rjeđe veće količine, razina zaliha u skladištu bit će niža; niža češćim naručivanjem manjih količina robe smanjuje se razina sigurnosnih (mrtvih) zaliha, što uvjetuje manje troškove skladištenja i manje izdatke na kamate na angažirana financijska sredstva uložena u zalihe, ali veće troškove naručivanja

PLANIRANJE I KONTROLA ZALIHA ROBE NA SKLADIŠTU • Zalihe su dio aktive poduzeća • Temeljni cilj upravljanja zalihama maksimizacija zadovoljstva kupaca i minimizacija troškova vezanih za njeno čuvanje • Ukoliko ih je previše, mogu uzrokovati nepotrebne troškove, troškove ako ih je premalo narudžbe se ne ispunjavaju i gube kupci • Zahvaljujući sveopćoj kompjuterizaciji (60 -tih) u svim razvijenim industrijskim zemljama zabilježen je napredak u smislu efikasnog planiranja i sveopćeg smanjenja zaliha

Sustavi planiranja i kontrole zaliha v Potreba za planiranjem i kontrolom zaliha prevelike i premale zalihe mogu uzrokovati probleme u poslovanju poduzeća v Logistika i distribucija se uključuju u planiranje i kontrolu zaliha kroz niz aktivosti (predviđanje prodaje, kroz nabavljanje sirovina i materijala, materijala upravljanje materijalom u proizvodnji, uskladištenju do otpremanja gotovih proizvoda kupcima) v Pri tome se kao temeljni cilj uzima – optimalizacija troškova nabavljanja, držanja zaliha i servisa isporuke

Učinkovito upravljanje zalihama i njihova razina ovisi o: o ü Primjeni suvremenih metoda planranja i razvitka sustava isporuke “točno na vrijeme” (JIT) ü Adekvatnoj primjeni računalne tehnike, komunikacijskih veza i informacijske tehnologije ü Primjeni odgovarajućih metoda pronognoziranja i planiranja ponude i potražnje na tržištu ü Edukaciji i svijesti svih zaposlenika o potrebi držanja što nižih zaliha ü Brzini kretanja transportnih sredstava, dobara i ljudi kroz logistički sustav ü Realnoj kamatnoj stopi za financiranje zaliha i porenoj politici države prema zalihama (Šamanović, 2009)

Planiranje potrebne količine zaliha u proizvodnji i distribuciji: § Prema predviđenoj potražnji § Prema konkretnim narudžbama kupaca Način na koji će neko poduzeće planirati potrebnu količinu zaliha i kontrolirati njihovo stanje na skladištu ovisi o: o vrsti distribucijskog kanala, karakteristikama potrošača, količini narudžbi…

Planiranje i kontrola zaliha jedan je od najvažnijih operativnih zadaća menadžmenta poduzeća. U teoriji i praksi prisutna su tri temeljna sustava: 1. Tradicionalni sustav 2. Planiranje i kontrola zalihama na temelju uvjeta na tržištu 3. Planiranje i kontrola zaliha temeljen na opskrbi proizvodnje i distribucije “upravo na vrijeme” (JIT – Just-in-time)

Tradicionalni sustav planiranja i kontrole zaliha Na određenoj razini stanja vrši se njihovo popunjavanje Kontinuirano popunjavanje –nakon pada zaliha na unaprjed utvrđenu razinu vrši se nova nabavka određene fiksne količine robe (razina obnavljanja zaliha= prosječna isporuka robe sa skladišta tijekom određenog razdoblja + sigurnosna zaliha) Periodično popunjavanje – popuna zaliha vrši se u točno određenim vremenskim intervalima (naručuje se količina koja nedostaje do maximalne zalihe)

Planiranje i kontrola zaliha na temelju uvjeta na tržištu Unaprijed poznat plan proizvodnje, odnosno prodaje i određeni su normative utroška materijala za svaki proizvod a) MPR (Materials requirement planning) – ovisno o količini proizvoda koji se planira proizvesti ili prodati u određenom razdoblju planira se količina i vrsta premeta rada b) DRP (Distibution requirements planning) – planiranje i kontrola zaliha u distribuciji temelji se na prognoziranju potražnje (metoda pomičnog prosjeka)

Planiranje i proizvodnja bez zaliha - Sustav upravljanja i kontrole zaliha, alat za kontrolu kvalitete i količine otpadaka, mehanizam za uključivanje i motivaciju zaposlenika - Sustav teži uklanjanju onih aktivnosti koje ne pomažu stvaranju novog proizvoda i ometaju kontinuirasni tijek dobaras u procesu distribucije - Koncept JIT-a životno je povezan s distribucijom i logistikom kroz: proizvodnju dobara koje kupac želi, proizvodnu i isporuku dobara kada ih kupac želi, proizvodnju dobara potpune kvalitete i eliminaciju rasipanja svih proizvodnih resursa

Pretpostavke uspješnog funkcioniranja sustav “upravo na vrijeme”: A. Posao mora biti važan za obje strane B. Dobavljači i kupci moraju biti u stalnoj i bliskoj vezi C. Potražnja mora biti trajna D. Komunikacija između partnera u opskrbnom lancu mora biti točna i efikasna E. Za uspostavu međusobnog povjerenja potrebno je stanovito vrijeme