Upravljanje ambalaom i ambalanim otpadom u R Srbiji
Upravljanje ambalažom i ambalažnim otpadom u R. Srbiji 2010 - 2015 16. Septembar 2015.
Sekopak 2010 - 2014 Ø Sekopak je operater sistema upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom (AO) od 2010 godine. Jedini osnovan 100% od obvezničke privrede. Ø Po izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine na Sekopak je 40% obvezničke privrede prenelo obavezu upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom. Ø Partneri Sekopaka su sakupljači AO, prevashodno komunalna preduzeća koja čine 63%. Ø U periodu od 2010 – 2014 Sekopak je zajedno sa svojim partnerima sakupio i poslao na reciklažu preko 127. 000 tona AO. Ø Ukupna količina skupljenog i i poslatog na reciklažu AO poreklom iz komunalnog otpada u periodu od 5 godine je oko 50. 000 tona. Ø U istom periodu je sakupljanje svih 5 vrsta AO poraslo za šest puta. Ø U periodu 2010 – 2014 Sekopak je od ukupno investiranih sredstava u komunalnu sakupljačku mrežu uložio 70%. Ø Tokom petogodišnjeg perioda Sekopak radi aktivno na edukaciji stanovništva kroz projekte, kao i preko niza predstava za najmlađu populaciju.
Sekopakov sistem Ø Sekopak povezuje 420 klijenata sa 20 opština, 17 javnih i 50 privatnih sakupljačkih i reciklažnih centara upravljajući sistem sakupljanja i recikliranja AO Ø U predhodnih 5 godina Sekopak je zajedeno sa svojim partnerima postavio i proširio sakupljačku infrastrukturu sa: • 1. 513. 527 kesa, kutija, džakova za primarnu selekciju, • 10. 850 kanti za primarnu selekciju, • 2. 507 kontejnera za primarnu i sekundarnu selekciju, • 29 vozila i prikolica za sakupljanje ambalažnog otpada, • 61 presa, perforatora, vaga, drobilica, dizalica i druge opreme za preradu ambalažnog otpada. • 60 novih radnih mesta
Sekopakov sistem Ø Do 2019 potpunim pokrivanjem 4, 5 mil. stanovnika koji su u Sekopakovom sistemu potencijal sakupljenog AO bi na godišnjem nivou iznosio 130 hiljada tona AO.
Emisija gasova staklene bašte Ø Život na planeti Zemlji je moguć zbog postojanja prirodnog efekta staklene bašte. Prirodna pojava gasova sa efektom staklene bašte, pre svega vodene pare (H 2 O), ugljen-dioksida (CO 2), i gasova kao što su metan (CH 4), azot-suboksid (N 2 O) i troposferski ozon (O 3), dozvoljava Sunčevoj energiji da prodre do Zemlje i da padne na nju kao svetlost, ali se potom zadržava u atmosferi kao infracrvena toplota. Ovaj fenomen održava planetu dovoljno zagrejanom, što osigurava normalno odvijanje fizioloških funkcija svih živih organizama. Ø U poslednjih 100 godina čovečanstvo je emitovalo gasove staklene bašte u atmosferu brže nego što su ih prirodni procesi mogli ukloniti. Ovaj porast počinje da narušava delikatnu ravnotežu, značajno povećavajući količinu gasova staklene bašte u atmosferi i njihov izolacioni efekat. Ø Kjoto protokol (KP) predstavlja veoma važan korak prema ograničenju emisije 6 gasova staklene bašte (CO 2, CH 4, N 2 O, HFCs, PFCs i SF 6), pošto je po prvi put specificirano zakonski obavezujuće angažovanje. U skladu sa KP razvijene zemlje imaju posebne obaveze: za vreme prvog perioda angažovanja (tj. , 2008. – 2012. ), one treba da smanje njihove ukupne emisije gasova sa efektom staklene bašte najmanje 5% u odnosu na nivoe iz 1990. godine. Ø Iskustva zemalja EU, koje su usvojile “princip produžene odgovornosti proizvođača” (EPR) pokazala su da je dodatno smanjivanje emitovanja CO 2 moguće uspostavljanjem održivog sistema primarne selekcije ambalažnog otpada na mestu njegovog nastanka, kao i reciklažom odnosno ponovnim iskorišćenjem ambalažnog otpada. Izdvajanjem ambalažnog otpada vrši se direktno smanjenje količina deponovanog materijala na nesanitarnim deponijama koje čine većinu na teritoriji Republike Srbije.
Emisija gasova staklene bašte Republika Srbija Ø Republika Srbija, iako nije potpisnica KP, zajedno sa ostatkom sveta prati efekte klimatskih promena, i radi na smanjenju emisije 6 gasova. Ø Uvođenjem zakona o AAO, Republika Srbija je usvojila “ princip produžene odgovornosti proizvođača” (EPR), i samim tim smanjila emitovanje CO 2. Ø Građani Republike Srbije godišnje generišu oko 2, 3 milijarde tona otpada od čega ambalažni otpad iznosi za 2014 godinu oko 320 hiljada tona. Ø Republika Srbija je u 2013. godini uštedela 12, 125 tona CO 2, dok je u 2014. godini uštedela 16. 076 tona CO 2. Ø Sekopak zajedno sa svojim klijentima, učestvuje u ukunoj uštedi CO 2 emisije u Republici Srbiji sa 65% -7. 831 tona CO 2 u 2013. godini odnosno 67% 10. 763 tona CO 2 u 2014. godini. Ø Sekopak, kao član Pro. Europa, krovne organizacije svih recovery organizacija iz EU, učestovovao je u izradi modela za kalkulaciju ustede CO 2 usled direktnog postojanja EPR principa, tj. uspostavljenog sistema sakupljanja ambalaznog otpada i njegove reciklaže/ponovnog iskoriscenja u skladu sa nacionalnim ciljevima u R. Srbiji.
CO 2 Sertifikat
Emisija gasova staklene bašte - zaključak Ø Ključni razlog, većinskog učešća Sekopaka u celokupnoj uštedi CO 2 emisije, proizilazi iz intenzivne saradnje sa komunalnim preduzećima i drugim subjektima, u procesu uspostavljanja sistema primarne selekcije ambalažnog otpada, čime se omogućava ravnomerno učešće svih ambalažnih materijala u ukupnoj količini recikliranog odnosno ponovno iskorišćenog otpada. Ø Iz ovog je jasno, da je trend porasta uštede CO 2 emisije sagledan kroz prizmu sistema upravljanja ambalažom i ambalažnim otpadom, moguće obezbediti jedino kroz nastavak i intenziviranje odvojenog sakupljanja ambalažnog otpada na mestu njegovog nastanka, čemu mogu doprineti svi građani Republike Srbije, ali i svi ostali subjekti u okviru sistema upravljanja ambalažnim otpadom, prevashodno odgovorni operateri sistema, kroz obavezna ulaganja u sistem primarne selekcije.
- Slides: 9