UPOZNAJEMO ZVIJEA Proljetno i ljetno nebo PROLJETNO NEBO

UPOZNAJEMO ZVIJEŽĐA Proljetno i ljetno nebo

PROLJETNO NEBO �Proljetna zviježđa su : Lav , Djevica , Volar i Sjeverna kruna. Tu su smješteni i : Mali lav , Sekstant , Hidra , Vrč , Gavran, Kosa Berenkina i Lovački psi. �Lav i Djevica su na ekliptici.

Travanj oko 22 h

LAV ( Leo) �-oblik životinjskog tijela �-Najsjajnije zvijezde : �-Regulus ( Kraljević) , m =1 �-Denebola �-Algieb je u teleskopu blizak par zvijezda �

VOLAR ( Boőtes ) �-u nastavku zakrivljenosti ruda Velikih kola �Najsjajnija zvijezda je Arktur , m = 0. �Dvojne zvijezde su : δ Boőtis i Izar.

DJEVICA ( Virgo ) � -južnije između Volara i Lava � -najsvjetlija zvijezda Spica ( Klas) , m =1 � -Spica , Arktur i Denebola tvore trokut � -γ Virginis – dvojna zvijezda ( m = 3, 5) � -sadrži mnogobrojne galaksije ( skup galaksija Virgo) � -jedno od najsjajnijih zviježđa Zodijaka � - u Djevici se nalazi jesenska točka

Skup galaksija Virgo

Proljetni trokut : Spica , Arktur i Denebola

SJEVERNA KRUNA ( Corona Borealis ) �-ima oblik čaše �-najsjajnija zvijezda Gemma ( Dragulj)

HIDRA ( Hydra , Vodena zmija ) � -najduže od svih zviježđa � -„glava“ se izdiže nad nebeski ekvator malo južnije od Raka

LJETNO NEBO � Na ljetnom nebu se ističu zviježđa : Vaga , Škorpion , Herkul , Lira , Orao , Labud i Dupin. . Manje izrazita zviježđa su : Strijelac , Jarac , Zmijonosac i Zmija. . Mala zviježđa su : Štit , Strelica i Lisica. � Najsjajnije zvijezde ljetnog neba su : Vega , Denab , Altair i Antares. Prve tri čine trokut ) pravokutan ? , jednakokraki ? ) � U smjeru Strijelca su gušći dijelovi Kumovske slame.

Srpanj oko 22 h

Ljetni trokut : Vega , Denab i Altair

HERKUL (Hercules) � -zvježđe istočno od Sjeverne krune � - nazire se u obliku čovjeka � -Ras Algethi – promjenljiva zvijezda ( 3< m < 4 ) � - magličasti objekt M 13 – kuglasti skup ; najdalji pripadnik naše Galaksije kojeg se vidi golim okom

M 13 - magličasti kuglasti skup

LIRA ( Lyra) � -nad horizontom uz Herhul � -sadrži četiri zvjezdice koje grade romboid � -Vega – najsjajnija zvijezda , m = 0 (izvan romboida) , nakon 12000 godina sjeverni nebeski � pol će biti na 5 stupnjeva od Vege � -β Lyrae – pomrčinska dvojna zvijezda � -Prstenasta maglica M 57 � -ε Lyrae – dva razmaknuta para zvijezda

M 57 – prstenasta maglica

LABUD ( Cygnus ) ili Sjeverni križ �-visoko nad horizontom �-najsjajnija zvijezda je Denab – velediv �- Albireo – dvojna zvijezda ( narančasta i bijela zvjezdica ) �-61 Cygni – dvojna zvijezda ; prva zvijezda kojoj je izračunata udaljenost

Albireo- dvojna zvijezda

ORAO ( Aquilae ) �-najsjajnija zvijezda je Altair – jedna od bližih nam zvijezda ( 16 g. s. ) �-η Aquilae – cefeida , promjenljiva zvijezda ( 3, 5 < m < 4, 3 )

DUPIN ( Delphinus ) �-na sjeveroistoku Orla �-ima zanimljivu malu skupinu zvjezdica

VAGA ( Libra ) �-ima dvije malo sjajnije zvijezde : Zuben el Šamali i Zuben el Genubi

ŠKORPION ( Scorpius ) �-vijugavo zviježđe prema horizontu �-najsjajnija zvijezda Antares – velediv , promjer 320 puta veći od Sunca ; dvojna zvijezda

STRIJELAC ( Sagittarius ) � Leži između zviježđa Škorpiona i Jarca. � Najsjajnija zvijezda u zviježđu je (ε) Strijelca – Kaus Australis. � U smjeru tog zviježđa nalazi se središte naše galaktike. � Ovaj dio Mliječnog puta posebno je bogat zvjezdanim skupovima i ostalim nebeskim objektima (npr. M 8 – maglica Laguna, M 17 - maglica Omega, itd). � Sunce prolazi Strijelcem od 18. 12. do 19. 1. , u periodu koji uključuje zimski solsticij.

NGC 6818 ( u Srijelcu ) - mala planetarna maglica

ZMIJONOSAC (Ophiuchus )

Zvjezdano nebo promatrano s južne Zemljine polutke

PONOVIMO Zviježđa

� Znati na karti neba : � nazive zviježđa kojem pripadaju spojene zvijezde � naznačiti na karti zvijezde : Gema ( Alfeka) , Vega i Sheliak ( Šeliak) � naznačiti položaj kuglastog skupa M 13 i planetarne maglice M 57