Uporaba ICT u obrazovanju predavanja Funkcije i prednosti

Uporaba ICT u obrazovanju predavanja

Funkcije i prednosti informacijske tehnologije Bilježenje Obrada Generiranje Skladištenje Preuzimanje Prijenos Informacija (Seen, A. , J. , Kompjuter biblioteka, Beograd, 2007. Informaciona tehnologija, str. 29. )

Bilježenje i obrada Bilježenje- proces prikupljanja detaljnih zapisa o izvršenim aktivnostima. (Seen, A. , J, str. 29. ). Obrada-proces konverzije, analize, izračunavanja i sintetiziranja svih mogućih vrsta podataka ili informacija. (Seen, A. , J, str. 30. ).

Obrada podataka Obrada podataka-proces rukovanja podatcima i njihovog pretvaranja u informacije. (Seen, A. , J, str. 31. ).

Obrada informacija Obrada informacija-transformiranje bilo kojeg tipa informacije u neki drugi tip informacije. (Seen, A. , J, str. 30. ). Obrada teksta, slike, ….

Generiranje Generiranje-organizacija podataka i informacija u neki uporabljiv oblik, neovisno da li se radi o tekstu, brojkama, zvuku ili slici. Primjer: reprodukcija glazbenih nota u obliku zvuka. (Seen, A. , J, str. 31. ).

Skladištnje i preuzimanje Proces skladištenja omogućava čuvanje podataka i informacija u računalu radi njihove kasnije uporabe.

Prijenos (transmisija) Slanja podataka i informacija s jedna na drugu lokaciju.

Prednosti informacijske tehnologije 1. brzina 2. dosljednost 3. Preciznost 4. Pouzdanost

Oblici obrazovanja-ICT 1. Klasična nastava-samo nastavnik koristi računalo. 2. Nastava uz pomoć ICT-a: računalne učionice 3. Hibridna nastava: učionica i učenje „od kuće”. 4. On line obrazovanje: obrazovanje koje se odvija isključivo putem elektroničke tehnologije. (Sve, Afrić, 2014. u Informacijska tehnologija u obrazovanju, Zavod za informacijske studije, Zagreb, 2014. )

Osnove odlika sustava za elektroničko učenje 1. Prilagodljivost i proširivost (IEEE Learning Object Metadata)-korištenje elemenata koji odgovaraju učeniku te mogućnost ekstenzije modela.

2. Ponovna iskoristivost obraz. materijala (SCORM specifikacija)-ponovna iskoristivost. Omogućuje granulaciju obraz. materijala do najniže razine objekta učenja (povezivanje objekta u nast. jedinicu, nast. jedinice u nast. cjelinu. . kolegij)

3. Pristupačnost Web kao medij za komunikaciju Mobilni telefoni? Dlanovnici?

4. Interoperabilnost Mogućnost razmjene različitih sustava za eučenje. 5. Skaliabilnost Mogućnost jednostavnog proširenja računalnih kapaciteta sustava za e-učenje (na razini OS-a). Pr. Nadogradnja kapacitet servera, radne memorije, procesora, tvrdih diskova.

6. Sigurnost Autentifikacija i autorizacija 7. Podržavanje standarda 8. Isplativost 9. Trajnost

10. Iskorištavanje postojeće strukture Smanjenje ulaganja ( K. Pavlina u Informacijska tehnologija u obrazovanju, Zavod za informacijske studije, Zagreb, 2014)

Tradicionalni i suvremeni obrazovni model Tradicionalni model Suvremeni model Svrha Isporuka sadržaja Transfer znanja nastavnikučenik Ponuda kolegija, znanja Proizvodnja učenja Otkrivanje i konstrukcija znanja Oblikovanje okoline za učenje Kriteriji uspješnosti Kvaliteta i kvantiteta izvora Kvaliteta nastavnika i nastave Kvaliteta i kvantiteta naučenog Kvaliteta učenika i učenje Strukture učenja/poučavanja Atomizam-dijelovi su važnije od cjeline Vrijeme je stalno, učenje varira Školski sat Jedan učitelj, jedan razred Disciplinirana izoliranost Ocjenjivanje-učitelj Holizam-cjelina važnija od dijelova Učenje je stalno Okoline učenja Situacije koje potiču učenje Transdiscipliniranost i suradnja Zajednička evaluacija učenja Teorija učenja Pasivne situacije, predavačka nastava Aktivno, suradničko, samostalno i samoregulirajuće učenje Uloge Predavači, izoliranost Suradnja, razvijanje talenata i sposobnosti učenika, timski rad…

Izvor: Špiranec (2005). Razlike između tradicionalnog i suvremenog obrazovnog modela u Informacijska tehnologija u obrazovanju, Zavod za informacijske studije, Zagreb, 2014.

www. pinterest. com/pin/569916527814457771/

Europa 2020 • Inicijativa „Digitalni programi za Europu“ ima za cilj osigurati ekonomsku i socijalnu korist od jedinstvenog digitalnog tržišta temeljenog na brzom i ultrabrzom internetu te interoperabilnim aplikacijama. • Cilj je osiguranje širokopojasnog interneta do 2013. godine, a do 2020. godine osiguranje kućanstvima veće brzine interneta (30 Mb/s na više).

• Jedna od zadaća odnosi se i na stvaranje jedinstvenog tržišta za on line sadržaje i usluge (primjerice, bezgranične i sigurne internetske stranice EU i tržište digitalnih sadržaja visoke razine sigurnosti, uravnotežen regulatorni okvir s jasnim režimom prava, poticanje multiteritorijalnih dozvola, odgovarajuća zaštita i naknada za nositelje prava te aktivna podrška digitalizaciji bogatog kulturnog naslijeđa Europe, te formiranju globalnog upravljanja internetom.