UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU SAOBRAAJNI FAKULTET DOBOJ Tema
UNIVERZITET U ISTOČNOM SARAJEVU SAOBRAĆAJNI FAKULTET DOBOJ Tema seminarskog rada: Uslovi nastajanja, vrste i izvori zagađivanja Profesor: Dr Petko Stanojević, doc. Asistent: Msc Nataša Đalić Student: Mahir Zarifović 120/10
Uslovi nastajanja zagađivanja Zagađivanje životne sredine predstavlja unošenje zagađujućih materija u životnu sredinu posredstvom ljudskih djelatnosti ili nekim prirodnim procesima, koji imaju ili mogu imati štetne posljedice po životnu sredinu i zdravlje ljudi. Faktori koji naročito doprinose zagađivanju su: stalno povećanje broja stanovnika na Zemlji razvoj industrije i tehnologije socijalne promjene (urbanizacija i povećanje standarda života)
Vrste zagađenja životne sredine Najčešća podjela zagađivanja je prema tipovima životne sredine koja se zagađuje, i to na: zagađenje vazduha zagađenje vode zagađenje zemljišta (tla) Postoji i podjela na osnovu: prirode zagađujućih materija, zatim prema fizičkom stanju, onda sa ekološkog aspekta odnosno s obzirom na mogućnost smanjivanja zagađivanja
Zagađenje vazduha Vazduh je zagađen ako se u njemu nalaze neke supstance koje su strane njegovom prirodnom sastavu ili su postojeće supstance prisutne u većoj količini. Zagađenost vazduha se naziva aerozagađenje. Po načinu nastanka zagađivači vazduha se mogu podijeliti na: prirodne izvore zagađenja vještačke (antropogene) izvore zagađenja U prirodne izvore zagađenja spadaju: prašina sa zemljišta vulkanska prašina i gasovi produkti sagorijevanja šumskih požara produkti biljnog, životinjskog i mikrobiološkog porijekla
U vještačke izvore zagađenja spadaju: izvori zagađenja iz zatvorenog prostora pokretni (mobilni) izvori stacionarni izvori Na osnovu broja izvora i prostorne raspodjele izvori zagađenja mogu biti: pojedinačni tačkasti (statični ili mobilni) grupa izvora (statični ili mobilni) linijski izvori Uopšteno gledano zagađenje vazduha može da bude: lokalno – vezano za gradove i krupnije industrijske regione globalno – karakteristično za cijelu atmosferu
Jedna od važnijih podjela aerozagađujućih materija je podjela prema vremenu i načinu nastanka i podjelu je izvršena na: primarne zagađujuće materije sekundarne zagađujuće materije Gasovite zagađujuće komponente se mogu podijeliti u sljedeće važnije grupe: jedinjenja sumpora, jedinjenja azota, jedinjenja kiseonika, organska jedinjenja i neodgovarajuće prisustvo ovih gasova između ostalog dovodi do: kiselih kiša, smoga, globalnog zagrijavanja, oštećenja ozona i efekta staklene bašte.
Zagađenje vode Pod zagađivanjem voda podrazumijeva se svaka kvalitativna i kvantativna promjena fizičkih i bioloških svojstava i sastava vode. . Promjene kvaliteta vode mogu biti uslovljene fizičko-hemijskim i biohemijskim promjenama: otpadnim vodama pesticidima i vještačkim đubrivima kiselim kišama promjenom režima toka vode promjenom flore i faune u vodi Zagađivanje vode može biti: hemijsko fizičko biološko
Izvori zagađenja mogu biti: direktni Indirektni Svi zagađivači voda se mogu podijeliti na: koncentrisane (tačkasti) difuzne (rasute) Koncentrisani zagađivači su obično razni objekti i ljudska naselja u kojima se obavlja neka djelatnost. Najčešće su to: urbana naselja industrijski objekti (hemijska, petrohemijska, prehrambena, metalna i druge industrije) energetski objekti (termoelktrane, toplane, nuklearne elektrane, prerada nafte, prerada uglja i hidroenergetski objekti) poljoprivredni objekti deponije (uređene)
U rasute zagađivače spadaju: hemizacija zemljišta pesticidima i mineralnim đubrivima smetljišta (divlje, neuređene deponije industrijskog i komunalnog otpada) atmosferske padavine (kisele kiše) saobraćaj Otpadna voda je voda onečišćena rastvorenim i nerastvorenim organskim i neorganskim materijama i mikroorganizmima. Prema mjestu nastajanja otpadne vode mogu biti: komunalne industrijske poljoprivredne
Zagađenje zemljišta Svako pogoršanje kvaliteta zemljišta naziva se degradacijom zemljišta. Degradacija zemljišta je gubitak postojeće ili potencijalne plodnosti ili načina korištenja zemljišta kao rezultat prirodnih ili vještačkih faktora. Zagađenje zemljišta je posljedica prirodnih procesa i ljudske aktivnosti. Po načinu nastanka izvori zagađenja se mogu podijeliti na: prirodne izvore zagađenja vještačke izvore zagađenja
Prirodni izvori zagađenja zemljišta su svi izvori nastali prirodnim procesima. U prirodne izvore zagađenja ubrajaju se: nalazišta ruda, mineralizacija vulkani, zemljotresi klizišta šumski požari oluje i pješčane oluje olujne kiše, poplave erozija (ispiranje zemljišta) Vještački izvori zagađenja zemljišta su svi izvori koji su nastali ljudskom djelatnošću. U vještačke izvore zagađenja se ubrajaju: rudarstvo industrija poljoprivreda urbanizacija i komunalne aktivnosti saobraćaj i transport šumski požari koje su izazvali ljudi poplave erozije
Glavni načini vještačkog zagađivanja zemljišta su: taloženje zagađujućih supstanci iz vazduha dejstvo zagađene vode na zemljište zagađenje zemljišta čvrstim otpadom zagađenje zemljišta pri poljoprivrednoj proizvodnji
Zaključak Svakim danom čovjek sve više i više zagađuje svoju životnu sredinu i na taj način dovodi u pitanje opstanak svih živih bića na Zemlji. Danas se čovječanstvo suočava sa velikim globalnim problemima i to: oštećenjem biosefere i njenim ekosistemima, globalnim promjenama klime, uništenim vrstama biljnog i životinjskog svijeta, oštećenjima ljudskog zdravlja i ugrožavanjima života i to sve nastaje kao posljedica zagađivanja okoline. Do zagađivanja najviše dolazi zbog velikog čovjekovog napretka i neracionalnog odnosa prema prirodi a vrlo malo zbog prirodnih katastrofa. Životna okolina se u novije vrijeme tako intenzivno zagađuje da se smatra da je uz brzi porast stanovništva i nedostatak hrane, jedan od tri glavna problema sa kojim je čovječanstvo suočeno.
- Slides: 13