Unapreivanje kvalitete kole vladimir juri KVALITETNA KOLA U

Unapređivanje kvalitete škole vladimir jurić

KVALITETNA ŠKOLA

U najopćenitijem smislu, kvaliteta je svojstvo ili osobina koja označava određeni predmet ili pojavu i razlikuje ju od ostalih predmeta ili pojava. Kvaliteta je "integralni dio ljudske spoznaje koja se kreće po beskonačnoj spirali napretka…nikada ne dosežući granicu". (Injac, 1999. , str. 99). Kvaliteta – stremljenje prema izvrsnosti

“Složimo li se da je svaka vrsta organizacije, državne ili privatne, proizvesti kvalitetan proizvod ili izvršiti kvalitetnu uslugu, slijedi da i radnici moraju kvalitetno obavljati posao, a posao je odgovornih osoba pobrinuti se da to bude tako. ” William Glasser, Kvalitetna škola

“Kvalitetan rad ne može se ocjenjivati ili vrednovati strojno. Kad je riječ o kvaliteti, to nije moguće. Uz to, ljudima je gotovo nemoguće nešto učiniti ili vidjeti ne ocijene li sami približno točno kakvoću viđenog ili učinjenog. . . ” William Glasser, Kvalitetna škola

kvaliteta je udovoljavanje zahtjevima kvaliteta je rezultat prevencije mjerenje kvalitete zbog neudovoljavanja očekivanjima kvaliteta je poslovna učinkovitost cjelovita kvaliteta je poslovna izvrsnost Aspekti kvalitete

Institucijski sustav za unaprjeđenje kvalitete Ustrojbena jedinica: Tim za kvalitetu Primjena evaluacijskih i samoevaluacijskih postupaka radi analize kvalitete rada Samoevaluacija rada Institucijski mehanizam podrške učenicima Praćenje realizacije programa Suradnja s drugim institucijama Širenje ideje o kulturi kvalitete kroz razvoj osobne odgovornosti svakog sudionika

Diskrepancijska analiza Prema Erika Rottensteiner Diskrepancijska analiza prikazuje procjep između željenog stanja u budućnosti i trenutnog stanja. Cilj je utvrditi zadaće kojima se, srednjoročno gledano, taj procjep zatvara. Procjena zastupljenosti se kvantitativno utvrđuje skalom (potpuno se ostvaruje, često, češće, rijetko, gotovo se ne ostvaruje). Pojedinačno se procjenjuje trenutna situacija i planovi (načela) za budućnost. Slijedi usporedba vlastite procjene s ostalim procjenama i obrazlaganje.

Vrtuljak želja

"Dobra škola" Učenici žele ići u dobru školu Učitelji i učiteljice žele raditi u dobroj školi Ravnateljice i ravnatelji žele voditi dobru školu Organi državne uprave žele u svojoj sredini imati dobru školu Porezni obveznici za svoj novac žele imati dobru školu. Walter Suter, Regierungsrat Kvalitetna škola = dobra škola

Ravnatelj i stručni tim

5 glavnih kvalitativnih područja Profesionalizam i usavršavanje Školsko partnerstvo Poučavanje i učenje Školski menadžment Životno okruženje razreda i škole

Učenje i poučavanje Životno okruženje razreda i škole Školsko partnerstvo Školski menađžment Profesionalizam i profesionalni razvoj Područja kvalitete

Učenje i poučavanje Odgojno obrazovni učinci ostvaruju se u primjerenim zadaćama učenika i učitelja/nastavnika. Koja su područja posebno važna?

Životno okruženje razreda i škole U ovom području radi se o dobrom osjećanju, socijalnom ozračju u razredu i školi, pristup problemima i konfliktima, uređenju fizičkog okruženja. Koja su područja posebno važna?

Školsko partnerstvo i veze izvan škole Prvenstveno se misli na sudjelovanje roditelja, zadovoljstvo partnerstvom, zajedničke aktivnosti s djelatnicima škole, komunikacija s izvanškolskim institucijama. Koja su područja posebno važna?

Školski menadžment Ovo područje obuhvaća vođenje, organizaciju i administraciju škole kao i pristup resursima pedagoško savjetničkim kompetencijama vođenja, stilu vođenja, raspodjelu zadataka u školskom kolegiju, protoku informacija i procesu odlučivanja u školi. Koja su područja posebno važna?

Profesionalnost i razvoj osobnosti Pretpostavka je izvršenje zadataka i zajednički rad u kolegiju, pedagoški razvoj i plan nastave, spremnost za inoviranje i sustavna orijentacija spram osobnog razvoja. Školski razvoj treba biti u uskoj vezi sa školskim sustavom koji je obilježen trajnim rastom i samorazvojem škole. Koja su područja posebno važna?

Razvoj škole – perspektiva i pokazatelji razvoja

PLOVIMO TONEMO UZDIŽEMO SE Tri “agregatna” stanja škole

Što podrazumijevamo pod razvojem škole? Što čini “dobru” školu? Jesmo li dobra škola? Kako to znamo? Što činimo da ostanemo dobra škola ili da postane još bolja? Kako ćemo moći prepoznati rezultate?

Indikatori kvalitete grupirani u slijedeća razvojna područja Kurikulum : Postignuća Podrška učenicima Školski etos Resursi Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete

Postignuća (mjere se vanjskim vrednovanjem, nezavisnim ocjenjivanjem) Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - uspjeh učenika na nacionalnim testovima • napredak škole u podizanju postignuća • napredak učenika u učenju • postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitima • povezanost s ostalim indikatorima kvalitete

Kurikularno i strukovno vodstvo Podrška pri izboru predmeta, za buduće obrazovanje ili pri zapošljavanju Ispravnost i relevantnost informacija i savjeta Podrška učenicima

Partnerstvo s roditeljima, školskim odborom i lokalnom zajednicom Poticanje roditelja na uključivanje u proces učenja svoje djece i u život škole Postupci za komuniciranje s roditeljima Obaviještenost roditelja o radu škole Povezanost škole sa školskim odborom Uloga škole u lokalnoj zajednici Školski etos

Smještaj i opremljenost Dostatnost, opseg i prikladnost Pretpostavke za osiguravanje zdravlja i sigurnosti Resursi

Menadžment, rukovođenje i osiguravanje kvalitete Ciljevi i politika škole Jasnoća i prikladnost ciljeva Djelotvornost postupaka za formuliranje politike škole

Evaluacija u funkciji kvalitete

Područje unapređivanja kvalitete i evaluacije može biti nastava, ustrojstvo škole, kvalifikacija djelatnika, školsko ozračje i slično, a provodi se u pravilu nakon samostalno definiranih kriterija. Područja kvalitete i evaluacije

Temeljna garnitura samoevaluacije sastoji se od opisivanja, razrade postavljanja cilja, sustava KIS (kategorije, indikatori, standardi), izrade instrumenata, primjene, postupanja. Svi su koraci neophodni da bi se polučili objektivni pokazatelji i time odredilo daljnje postupanje s rezultatima u smislu daljnjeg razvijanja kvalitete škole. Kategorije, indikatori, standardi

Obilježja kvalitete se mogu grupirati i tako tvoriti evaluacijsku matricu. Na primjer, jedan kriterij može se odnositi na vodeće ideje koje školi omogućavaju profiliranje. Nekoliko primjera indikatora za spomenuti kriterij ilustriraju polazišta evaluacije. Obilježja kvalitete za praćenje škola

Vodeće ideje se mogu istaknuti u području nastave Razumijevanje poziva učitelja/nastavnika Škola kao organizacija (ozračje, zajedništvo, struktura) Pojašnjavanje profila i posebnosti škole Jasnoća i vidljivost stava o zapošljavanju Vodeće ideje ukazuju na točke prema kojima se škola orijentira

Kolegij treba vodeće ideje i zamisli zajednički razraditi Učitelji/nastavnici usaglašavaju vodeće ideje Oni koji imaju pravo na odgoj trebaju bit uključeni u proces u nekoj prikladnoj formi Školska uprava također treba biti uključena u proces u nekoj primjerenoj formi Nadležna uprava treba biti upoznata s vodećim idejama Mišljenja i potrebe djece (učenika) trebaju biti uključena u razvijanje vodećih ideja U razradi sudjeluju svi na koje se program odnosi

Školski program i interni razvoj kvalitete orijentira se spram vodećih ideja Učitelji mogu s vodećim idejama konkretno postupati Škola može pokazati kako se mišljenje i potrebe učenika mogu uvažiti i provesti u djelo Novi učitelji/nastavnici također trebaju davati ideje Između škole i javnosti vodi se dijalog o vodećim idejama Učitelji i drugi stručnjaci za odgoj vode računa o suglasnosti postupanja s vodećim idejama Škola treba provoditi vodeće ideje

Unutarnje vrjednovanje kao refleksija vanjskog vrjednovanja Sveukupna kvaliteta školskih postignuća - uspjeh učenika na nacionalnim testovima Napredak škole u podizanju postignuća Napredak učenika u učenju Postignuća učenika s obzirom na državnu razinu i /ili na državnim ispitima Povezanost s ostalim indikatorima kvalitete

“NIJEDNA SVINJA JOŠ SE NIJE UDEBLJALA ZBOG ČESTOG VAGANJA” (stara njemačka mudrost, prema Meyer “Što je dobra nastava? ”) w da bi praćenje nastave bilo poticajno i korisno treba ostaviti dovoljan prostor međudjelovanja i savjetovanja koji ne mora biti popraćen čestim posjetama • pravodobna • rasprava o rezultatima • izrada plana za poboljšanje postignuća Temeljni smisao supervizije

Kvaliteta nastave

“Mjerenje” kvalitete i zaključivanje o nastavi ne mora se zasnivati jedino na zahtjevima za metrijskom strogošću. Iskustvenim putem došlo se do indikatora kvalitete nastave koji ravnateljima i učiteljima mogu poslužiti kao glavni orijentir u praćenju nastave. Što je dobra ili kvalitetna nastava?

RAZLOZI: MOGUĆI KOMPLEKSNIJI UTJECAJ NA NASTAVU PROCJENJIVANJE NAJRAZLIČITIJE UVJETOVANE UČINKOVITOSTI NASTAVE PRENOŠENJE ISKUSTAVA PRISUSTVOVANJE NASTAVI

Indikatori kvalitete nastave

Jasnoća Ciljeva procesa i sadržaja Jasnoća uloga dogovor o pravilima, ritualima i slobodama 1. JASNO STRUKTURIRANJE NASTAVE Meyer

Izbor dobre organizacije; Vremena Točnosti Podjele organizacijskih poslova Ritmiziranja dnevnog tijeka 2. VISOK UDIO STVARNOG VREMENA UČENJA

Zbog uzajamnog poštivanja Pouzdanja u pridržavanju pravila preuzimanja odgovornosti pravednosti i skrbi 3. POTICAJNO OZRAČJE ZA UČENJE

Zbog razumljivosti postavljenih zadataka Pouzdanosti tematskog hoda Jasnoće Obvezatnosti očekivanih rezultata 4. JASNOĆA SADRŽAJA

Zbog; Sudjelovanja u planiranju Kulture razgovora Rasprava o smislu Dnevnika učenja Povratnih informacija učenika 5. USPOSTAVLJANJE SMISLA KOMUNIKACIJOM

Bogatstvo tehnika insceniranja Raznolikost obrazaca djelovanja Varijabilnost oblika nastave Uravnoteženost velikih metodičkih oblika 6. RAZNOLIKOST METODA

Zbog; Sloboda Strpljivosti i vremena Unutrašnje diferencijacije i integracije Analize individualnih postignuća u učenju Usklađenih planova poticanja Posebnosti poticanja iz rizičnih skupina 7. INDIVIDUALNO POTICANJE

Zbog; Osvješćivanja strategija učenja Primjerenih zadataka za vježbu Ciljane pomoći “za uvježbavanje poticajnih” okvirnih uvjeta 8. INTELIGENTNO VJEŽBANJE

Zbog; Nastavne ponude utemeljene na smjernicama i obrazovnim standardima Prilagođavanja sposobnostima učenika Neprestanih poticajnih povratnih obavijesti o napretku ućenja 9. JASNOĆA OČEKIVANIH POSTIGNUĆA

Zbog; Reda Funkcionalne opreme Uporabljivih pomagala za učenje 10. PRIPREMLJENA OKOLINA

TIMSKI OKVIR PRAĆENJA

Inovacijski pristupi nastavi, na primjer: otvorena nastava humanistički pristup, akcijska nastava, integrativno učenje, isustvena nastava i učeniku okrenuta nastava projektni, grupni i slobodni rad Projekti u timu

Za koje se odgojne zadaće osjećamo odgovorni ? Koje postupke primjenjujemo u nastavi u formiranju osobnosti ? Što činimo kao tim da učenici razvijaju socijalne kompetencije ? ODGOJNI CILJEVI NASTAVE

Na koji način omogućavamo učenicima prevladavanje granica među nastavnim predmetima kako bi im bila jasna njihova povezanost ? Koje organizacijske postupke primjenjujemo zbog odvojenosti sadržaja (oblici rada, tjedni planovi rada, projektna nastava i sl. ) ? NASTAVNI SADRŽAJI

Koje vrijednosne predodžbe o disciplini u razredu imaju pojedini nastavnici? Koji se minimalni konsenzus može postići u pristupu disciplini ? Kako djeluje razredni tim s različitim vrijednosnim orijentacijama ? DISCIPLINA

NASTAVNICI I UČENICI ČINE ZAJEDNICU UČENJA

Škola u koju učenici radosno dolaze Zamislite, škola u koju ravnatelj i učitelji također radosno dolaze Roditelji je smatraju svojim alternativnim domom O školi se “na sva usta” lijepo i pohvalno govori Učenici u njoj napreduju i stječu kvalitetna znanja za nastavak školovanja. . . Odlike kvalitetne škole

"Nisam učitelj: tek suputnik kojeg ste zamolili DA vam pokaže smjer. " George Bernard Shaw

I na kraju, idemo poletno kao ovaj vodički labud