ULOGA TRENEROVA PONAANJA U MOTIVACIJI SPORTAA DR SC

ULOGA TRENEROVA PONAŠANJA U MOTIVACIJI SPORTAŠA DR. SC. DORIS MATOŠIĆ SPORTSKA PSIHOLOGINJA

Sadržaj � Motivacija �Općenito �Motivi u sportu �Oblici motivacije �Motivacija i potrebe � Ponašanja trenera �Tipovi ponašanja �Motivacijska klima �Komunikacijske vještine

Motivacija � Zašto su neki sportaši više motivirani od drugih? � Kako mogu motivirati sportaše koje treniram?

Motivacija Stanje u kojem smo “iznutra” pobuđeni nekim potrebama, porivima, težnjama, željama ili motivima, a usmjereni prema postizanju nekog cilja koji izvana djeluje kao poticaj na ponašanje (Petz, 2005. ( � Određuje smjer, intenzitet i trajanje našeg ponašanja. � USPJEH = (ZNANJE + SPOSOBNOSTI) x MOTIVACIJA

Kako ćete znati jeli vaš sportaš motiviran? � Izbor � Trud � Upornost

Motivacijski mitovi su motivirani ili nisu motivirani. � Treneri mogu “dati” sportašima motivaciju. � Motivirati znači koristiti metode nagrade i kazne. � Sportaši

Faktori koji utječu na motivaciju � Individualna struktura pojedinca �Volja, karakter, motivacijska struktura � Okolina u kojoj se pojedinac nalazi �Vrijednosni sustav, podrška okoline, pozitivna i poticajna motivacijska klima

Važni motivi u sportu � Motiv za postignućem (Petz, 2005( �Kompetitivna sposobnost ○ Cilj: biti bolji od drugih, pobijediti protivnika �Sportska vještina ○ Cilj: vlastiti osobni razvoj, razvoj vještina i znanja �Socijalno odobravanje ○ Cilj: socijalno odobravanje okoline kao pohvala trenera, pažnja trenera, roditelja, isticanje u društvu � Motiv za izbjegavanjem neuspjeha �Strah od neuspjeha

Teorije motivacije Ponašanja trenera Autonomnopodržavajuće Kontrolirajuće Potrebe Pecepcija kompetentnosti Potreba za autonomijom Potreba za povezanošću Motivacija Intrinzična Integrirana Identificirana Introjekcija Eksternalna Amotivacija IZVEDBA Vallerand, 1997

Oblici motivacije Ryan & Deci, 2002

Oblici motivacije � AMOTIVACIJA � “Ne da mi se, ovo ću preskočiti. ” � EKSTERNALNA � “Trener će me gleda i kazniti će me ako ovo ne napravim. ” � INTROJEKCIJA � “Ako ne izvršim zadatak razočarat ću trenera” � IDENTIFICIRANA � “Treniram jer mi je važno napredovati. ” � INTEGRIRANA � “Treniram jer je sport dio mene. ” � INTRINZIČNA � “Bez obzira koliko je teško, uživam u treningu. ”

Motivacija i potrebe � Potreba za zabavom i uzbuđenjem prihvaćanjem i pripadanjem autonomijom kompetentnosti

Potreba za zabavom i uzbuđenjem Vještine Izazov Zadovoljstvo, uživanje Zabava u sportu je rezultat ravnoteže između vještine i izazova.

Potreba za zabavom i uzbuđenjem � Kako potaknuti potrebu za zabavom i uzbuđenjem za vrijeme treninga?

Potreba za prihvaćanjem i pripadanjem � � � Organizirajte aktivnosti (npr. društvene aktivnosti) u kojima će sportaši imati prilike upoznati jedan drugog. Uključite team building aktivnosti u svoj trenažni proces. Izgradite atmosferu u kojoj se sportaši međusobno poštuju i pomažu. Postavite “stare” sportaše kao mentore novima. Osigurajte da se svi sportaši osjećaju važnim dijelom tima i da su njihove uloge važne.

Potreba za autonomijom � Razvijanje osobne odgovornosti i kontrole nad vlastitim razvojem � Savjeti: �Uključite sportaše u donošenje odluka, dajte im izbor i pitajte ih za mišljenje (kada je to primjereno. ( �Pružite strukturu i smjernice, i dajte im više kontrole ukoliko se pokažu odgovorni. �Kad naprave pogrešku, pružite im konstruktivnu kritiku.

Potreba za kompetentnosti percepcija vještina i sposobnosti za uspjeh u sportu � Strukturiranje sporta na način da se svaki sportaš unutar grupe osjeća kompetentnim. � Pozitivna

Ponašanja trenera Autonomnopodržavajuće Kontrolirajuće Potrebe Pecepcija kompetentnosti Potreba za autonomijom Potreba za povezanošću Motivacija Intrinzična Integrirana Identificirana Introjekcija Eksternalna Amotivacija IZVEDBA Vallerand, 1997

PONAŠANJA TRENERA Koje bi osobine trebao posjedovati vrhunski plivački trener? � Koji bi bili neki od kriterija uspješnosti plivačkih trenera? � Nabrojite neka pozitivna/negativna ponašanja koristite svakodnevno u interakciji s plivačima? Kako ona utječu na vaše plivače? �

”S prvom generacijom s kojom sam na OI u Los Angelesu 1984. osvojio zlatnu medalju, u kojoj su bili Bukić, Milanović, Bebić, Paškvalin, Lušić, mogao sam raditi što sam htio. Oni su podnosili dril koji današnji igrači, iz mnogih razloga, ne bi mogli izdržati. Tada su mladi ljudi bili više fokusirani na sport jer se preko njega stjecala afirmacija, socijalni status, novac, zbog toga su grizli, borili se. Tada sam i ja bio drukčiji, puno autoritativniji nego danas, manje sam razgovarao s igračima, donosio sam odluke koje nisam obrazlagao jer su me bespogovorno slušali. Danas moram biti mnogo obzirniji, moram više komunicirati s igračima, objašnjavati im, trebam mnogo povratnih informacija da bih mogao voditi te mlade ljude. Zbog toga sam pomno studirao odnose u svakoj ekipi. Danas mladi drukčije komuniciraju i žive. Talijanima sam 1994. prije Svjetskog prvenstva pokupio sve mobitele i tako sam riješio problem, no danas je to nemoguće. Svi imaju nekoliko mobitela, laptopa, i. Pada, jedino sam uspio zabraniti Amerikancima da stalno imaju slušalice na ušima, mogli su ih nositi samo za prekooceanskih letova. Starije generacije bile su veći mangupi, stalno su htjeli tulumariti. Danas igrače ne moram kontrolirati, oni ne izlaze, stalno su na mobitelima i nad laptopima, dopisuju se, igraju igrice…Zato se i moj pristup novim generacijama promijenio. ” Ratko Rudić, Telegram, prema Pleše, 2016

Tipovi trenerova ponašanja � Autonomno-podržavajući stil (Ryan i Deci, 2017) � Kontrolirajući stil (Bartholomew et al. , 2009)

AUTONOMNO-PODRŽAVAJUĆI STIL Trener jasno postavlja granice, no pritom poštuje tuđe granice. Jasno definira pravila ponašanja (i za sportaše, ali i za sebe samog). KONTROLIRAJUĆI STIL Trenerovo ponašanje se uglavnom temelji na pretjeranoj kontroli sportaša i stalnom nadzoru (sportašu ne da disati, stalno mu visi za vratom). Često vrši pritisak na sportaša. Brine o potrebama sportaša (kako se osjećaju i sl. ) te uvažava njihove osjećaje. Zanemaruje razvoj dugoročnih vrijednosti (trener ne razmišlja o vrijednostima koje želi potaknuti u timu). Uključuje sportaše u proces odlučivanja (pita ih za mišljenje). Komunicira preženo iz pozicije moći.

AUTONOMNO-PODRŽAVAJUĆI STIL Daje slobodu sportašima da razmišljaju svojom glavom (kritičko promišljanje) te potiče osjećaj kompetentnosti. Minimalizira upotrebu pritiska i naredbi. Daje sportašu dovoljnu količinu jasnih informacija. Razvija kvalitetnu komunikaciju i potiče međusobno razumijevanje. KONTROLIRAJUĆI STIL Uglavnom koristi ekstrinzične motivatore (pehar, razni pokloni, status simboli i sl. ). Jasno svojim pristupom pokazuje da je iznad sportaša te često u komunikaciji zauzima pristup ex cathedra. Podrška koju trener pruža nije iskrena već se često koristi kao oblik kontrole sportaša (manipulacija). Posvećuje dovoljno vremena razgovoru sa Često kritizira svoje sportaše te ih rijetko sportašima. pohvaljuje.

AUTONOMNO-PODRŽAVAJUĆI STIL Daje sportašu mogućnost izbora te ga i potiče na to (mogućnost izbora pozitivno povezana s intrizičnom motivacijom). Potiče sportaša da samostalno pokuša riješiti problem (naravno uz pomoć trenera ako je to potrebno). Sportaše doživljava kao osobe s autonomijom, a ne ka “lutke na koncu” kojima trener treba upravljati. KONTROLIRAJUĆI STIL Sportaše nastoji motivirati strahom i izazivanjem osjećaja krivnje. Svojim ponašanjem i odlukama potiče egousmjerenu klimu – klimu usmjerenu na rezultat, a ne razvoj vještine. Prijeti sportašima. Poštuje drugačije mišljenje, čak i kada se ne slaže s njim Nagradu koristi kao oblik kontrole, a ne kao Daje sportašu racionalna objašnjenja oblik informacije o ispravnom i poželjnom zadataka i pravila postavlja tako da sportaš pristupu i ponašanju. vidi smisao.

Kombinacija stilova Autonomno podržavajući i kontrolirajući stil su nezavisni jedan od drugoga (Soenens i ostali, 2007, 2009) � Kombinacija dvaju stilova (npr. visoko autonomo-podržavajući stil i umjeren kontrolirajući stil) može imati pozitivan ishod na sportaše (Matosic i Cox, 2014) �

Utjecaj nagrada � Treneri uče svoje sportaše da je glavna nagrada osjećaj ponosa i postignuća. � Treneri koriste nagrade za trud, napredak, i dobru izvedbu bez obzira na plasman. � Treneri koriste jednostavne nagrade koje imaju značenje, a ne vrijednost.

Motivacijska klima orijentirana na zadatak na ono što možemo kontrolirati. � Fokus na vlastiti napredak i razvoj vještina. � Naglasak da je pogreška sastavni dio procesa učenja. � Fokus

Motivacijska klima orijentirana na zadatak Glavna pitanja Klima orijentirana na zadatak Kako definiramo uspjeh? Individualnim napretkom Što se cijeni? Trud, priprema, i napredak Kako ocijenjujemo sportaše? Trud, napredak Kako vidimo pogreške? Kao dio procesa učenja Zašto sudjelovati? Razvoj novih vještina Kada su sportaši zadovoljni? Uspješan trud, izazov, i osobni rekordi Na što su sportaši fokusirani? Učenje i razvoj vještina Na što je trener fokusiran? Učenje i razvoj vještina

ZADATAK � Coaching youth basketball � U grupama analizirajte svaki pojedini stil i navedite koje segmente pojedinog stila prepoznajete u videu.

Povratna informacija � Svrha je napredak sportaša. �Što zapravo želite postići? � Uz kritike dajte i pohvale. �Dozirajte pozitivno i negativno. � Specifična i konkretna kritika. �Konkretne situacije i ponašanja. � Odvojite ponašanje od osobe. �“Ti si neodgovoran. ” vs. “Takvo ponašanje je neodgovorno. ”

Povratna informacija � Odmah nakon situacije. �U emocionalo pobuđenom stanju, pričekajte da se emocije smire. � Davati povratnu informaciju često ukoliko želite promijeniti nešto. �Redovita komunikacija trenera sa sportašem.

DAVANJE UPUTA Jasnoća i jednostavnost. � Budite kratki. � Koristite poznate riječi. � Budite konkretni. � Koristite usporedbe. � Tražite od sportaša da ponovi i sumira ono što ste rekli. � Ne podrazumijevajte. � Dajte upute u pozitivnim terminima. �

Sendvič feedback Specifična pozitivna informacija �Imao si odlične okrete i start. � Specifična negativna informacija (cilj razgovora( �Trećih 50 m je bilo sporo. � Općenita pozitivna informacija. �Općenito sam zadovoljan, idemo u dobrom � smjeru.

Kako stvoriti klimu usmjerenu na zadatak? � � � Izraditi izazovne, zabavne i raznolike treninge i aktivnosti usmjerene na učenje i vlastiti napredak. Stvoriti autonomno-podržavajuću okolinu. Pohvalite trud i napredak, neovisno o plasmanu. Naučite sportaše da sami osvijeste što je dobro i ispravno, loše i pogrešno. Odnosite se prema pogrešci kao sastavnom dijelu učenja. Prilagodite vremenski period za zadatak ovisno o sportašu individualno.

Savjeti kako se oduprijeti negativnom utjecaju okoline Fokus na ono što možemo kontrolirati. � Potičite motivaciju za razvojem vještine. � Jasno i kvalitetno postavljajte ciljeve. � Sjetite se da svojim ponašanjem i komunikacijom utječete na svoje sportaše. �

Hvala na pažnji!

Literatura � Balent, B. , Kobilšek, A. , i Šašek, H. (2017). Psihološka znanja i alati u sportskoj praksi: Priručnik za trenere, Sportski savez grada Zagreba, Zagreb. � Burton, D. , i Raedeke, T. D. (2008). Sport psychology for coaches, Human Kinetics, Champaign, IL.

Kontakt Dr. sc. Doris Matošić Sportska psihologinja Email: matosicdoris@gmail. com Mob: 099/2302 649