Uloga porodice u psihikom i komunikativnom razvoju deteta

  • Slides: 31
Download presentation
Uloga porodice u psihičkom i komunikativnom razvoju deteta sa oštećenim sluhom Prof. dr Vesna

Uloga porodice u psihičkom i komunikativnom razvoju deteta sa oštećenim sluhom Prof. dr Vesna Radoman FASPER

Porodica je najvažniji faktor iz užeg društvenog okruženja koji ima presudnu ulogu u razvoju

Porodica je najvažniji faktor iz užeg društvenog okruženja koji ima presudnu ulogu u razvoju ličnosti deteta i kasnije odraslog čoveka Porodica ima veliki značaj u psihičkom razvoju deteta sa oštećenim sluhom i njegovoj socijalizaciji

Izučavanje ove problematike trebalo bi da omogući proširenje znanja surdologa sa područja individualnog i

Izučavanje ove problematike trebalo bi da omogući proširenje znanja surdologa sa područja individualnog i direktnog rada sa detetom SOS na rad sa njegovim najneposrednijim okruženjem-porodicom, koja predstavlja emocionalno najvažniju društvenu grupu za dete i njegov psihički rast i razvoj ličnosti

Uloga porodice u razvoju ličnosti Porodica predstavlja presudan faktor u razvoju ličnosti i razvoju

Uloga porodice u razvoju ličnosti Porodica predstavlja presudan faktor u razvoju ličnosti i razvoju mentalnog zdravlja deteta

Porodica , verbalno i neverbalno opštenje i socijalizacija • Porodica je najvažniji agens socijalizacije

Porodica , verbalno i neverbalno opštenje i socijalizacija • Porodica je najvažniji agens socijalizacije ličnosti, ona donosi promene u ličnosti koje imaju poreklo u odnosima sa članovima porodice • Verbalno ali posebno neverbalno opštenje sa detetom oštećenog sluha i poznavanje znakovnog jezika ima ogroman komunikativni i psihološki značaj ( posebno emotivni razvoj)

Socijalizacija • Socijalizacija je proces pomoću koga osoba (naročito dete) stiče osetljivost na društvenu

Socijalizacija • Socijalizacija je proces pomoću koga osoba (naročito dete) stiče osetljivost na društvenu stimulaciju i uči da se ponaša onako kako to čine članovi njegove zajednice ili grupe kojoj pripada. Primarna društvena grupa je porodica u kojoj se najpre uče ponašanja i stiču stavovi i vrednosti potrebni da se učestvuje u odnosima sa drugima u čemu govor i jezik predstavljaju osnovno sredstvo • Socijalizacija je proces prilagođavanja sredini (prvo porodici) i njenim normama, pravilima, vrednostima u kojima učenje generalno ima fundamentalno važnu ulogu

Istorijat naučnog proučavanja porodice • Frojdova psihoanaliza stavlja u žižu psihičkog i psihoseksualnog razvoja

Istorijat naučnog proučavanja porodice • Frojdova psihoanaliza stavlja u žižu psihičkog i psihoseksualnog razvoja ličnosti- porodicu i izučava dinamiku porodičnih odnosa. • Adler naglašava paradigmatičan status porodice u razvoju svih međuljudskih i društvenih odnosa • Bihejvioristi i teoretičari učenja istražuju oblikovanje ponašanja deteta u porodici putem različitih mehanizama učenja • Sociolozi 30 -ih god. 20 -og v. započinju proučavanje porodice i njenih odnosa sa društvom, • 50 -ih im se pridružuju psihijatri, posebno socijalna psihijatrija (bračno savetovanje)iz koje izrasta PORODIČNA TERAPIJA

Uključivanje rehabilitaconih nauka (specijalne edukacije i rehabilitacije) • Poslednjih decenija i ove nauke se

Uključivanje rehabilitaconih nauka (specijalne edukacije i rehabilitacije) • Poslednjih decenija i ove nauke se uključuju u proučavanje porodice deteta (odraslog člana) sa ometenošću u razvoju • Porodica je značajna kao pogodan mentalno higijenski i emocionalni uslov razvoja ličnosti deteta sa ometenošću • Poseban značaj ima u re(habilitaciji) • Porodica kao partner u radu stručnjaka

Sistemski pristup porodici • Sistemski pristup: porodica kao nadindividualni entitet, sui generis, koja ima

Sistemski pristup porodici • Sistemski pristup: porodica kao nadindividualni entitet, sui generis, koja ima svoja pravila, sopstvene strategije koje mogu biti pogrešne i pogubne za pojedinog člana i dovesti do emocionalnih poremećaja i mentalne bolesti deteta i narušiti homeostazu porodičnog sistema (Palo-Alto grupa)

Porodični subsistemi - organizacija odnosa unutar sistema § Izvršni subsistem = roditelji § Posebni

Porodični subsistemi - organizacija odnosa unutar sistema § Izvršni subsistem = roditelji § Posebni subsistemi = deca (braća, sestre) § Nevidljive granice = ko šta radi / sa kim radi - postoje oko svakog subsistema (kao i oko cele porodice), zato da bi svaki subsistem razvio svoje zadatke dok je direktno na snazi i u vezi sa drugim; § svaki subsistem u interakciji sa drugim subsistemima pomaže razvoju celokupne porodice.

Odolevanje porodice izazovima • Porodica može uspešno ili bezuspešno da se nosi sa teškoćama

Odolevanje porodice izazovima • Porodica može uspešno ili bezuspešno da se nosi sa teškoćama i krizama i da razvija konstruktivne strategije za njihovo prevazilaženje i rešavanje nastalih problema – koping (coping) • Npr. dete sa slušnom ometenošću u razvoju kao izazov porodici sa kojim ona može da nauči da se uspešno nosi i izlazi na kraj.

Psihološki značajni istraživački sadržaji su: • Istraživanje načina na koje porodična grupa funkcioniše i

Psihološki značajni istraživački sadržaji su: • Istraživanje načina na koje porodična grupa funkcioniše i šta u njoj podržava, a šta inhibira razvojni potencijal za rast zrele i uravnotežene ličnosti deteta. • Istraživanje tih faktora je potrebno i u porodici sa detetom koje ima auditivni hendikep, a ona ima svoje specifičnosti

Deci sa slušnom ometenošću • Nedostaju povećane stimulacije za razvoj jer vrlo često imaju

Deci sa slušnom ometenošću • Nedostaju povećane stimulacije za razvoj jer vrlo često imaju manjak iskustva o svakodnevnim životnim situacijama. • Detetu SOS nedostaju mnogobrojna iskustva koja dete bez ometenosti njihovog uzrasta ima. Ona se manje kreću , manje kontaktiraju i manje komuniciraju, manje izlaze iz kuće.

Porodična stimulacija deteta • Zbog toga se mora dodatno i pojačano stimulisati razvoj takvog

Porodična stimulacija deteta • Zbog toga se mora dodatno i pojačano stimulisati razvoj takvog deteta. • Proces habilitacije i rehabilitacije deteta mora veštački stimulisati niz aktivnosti i podsticati porodicu da to pojačano čini. • Trebalo bi savetovati porodicu da sa sobom vode dete (svuda gde je to moguće); u prodavnicu, u posetu prijatelju, u dečje pozorište, sportske aktivnosti ili posmatranje sportskih događaja, na izlete, upoznavanje prirode, na putovanja. Trebalo bi organizovati susrete sa vršnjacima koji su sa i bez ometenosti, ali i druženje sa starijima i mlađima (to je moguće sa članovima šire porodice ali i izvan nje).

Surdolog bi trebalo da tokom habilitacije i rehabilitacije deteta Istovremeno radi sa njegovom porodicom

Surdolog bi trebalo da tokom habilitacije i rehabilitacije deteta Istovremeno radi sa njegovom porodicom pružajući joj psihološku podršku -koristeći psihoterapijske principe koje poznaje -koristeći savetovanje i informisanje roditelja o svim relevantnim činjenicama vezanim za razvoj deteta (ne samo govora) - edukujući roditelja o različitim oblicima stimulacije deteta(komunikativne igre)

Kasna dijagnoza OS (2 -3 g) • Ima psihološki negativne efekte jer roditelj u

Kasna dijagnoza OS (2 -3 g) • Ima psihološki negativne efekte jer roditelj u periodu dok ne zna tu činjenicu propušta važan razvojni period potreban za dodatnu posebno vanauditivnu stimulaciju • Istraživanja pokazuju da čujuće majke kada znaju da imaju dete SOS mnogo češće dodiruju svoje bebe, mnogo više prinose razne predmete u dečje vidno polje i više naglašavaju facijalnu ekspresiju

Porodična na spram institucionalnoj nezi • Mnoge studije pokazale su negativne razvojne efekte produžene

Porodična na spram institucionalnoj nezi • Mnoge studije pokazale su negativne razvojne efekte produžene institucionalizacije. Razvoj govora a često i razvoj IQ-a trpi , posebno razvoj verbalne inteligencije. Slični efekti su konstatovani u porodicama gde se malo komunicira sa decom i gde nema verbalne stimulacije. • Za decu SOS bitna je neverbalna komunikacija i emocionalna podrška

Osnovni stimulativni uslov unutar porodice • Emocionalna inteligencija roditelja i sposobnost empatije, emocionalno obrazovanje

Osnovni stimulativni uslov unutar porodice • Emocionalna inteligencija roditelja i sposobnost empatije, emocionalno obrazovanje • Brazelton kaže da roditelji moraju da shvate da njihovi postupci mogu da pomognu da se izgrade samouverenost deteta, podstakne njegova radoznalost i omogući zadovoljstvo pri učenju ali i da se upozori na ograničenja.

Suštinski važna činjenica jeste • Emocionalna toplina, ljubav i briga o detetu, EQ •

Suštinski važna činjenica jeste • Emocionalna toplina, ljubav i briga o detetu, EQ • Roditeljska verbalizacija ali jednako i neverbalni postupci prema detetu , a posebno pomoć roditelja detetu da se nosi sa sopstvenim osećanjima • Saosećanje i razumevanje deteta od strane roditelja je ključno • Negativne efekte na kompletan psihički razvoj ima zanemarivanje, odbacivanje ali i preterana briga sa prezaštitničkim odnosom ili pak stroga i kruta disciplina sa hladnim emocionalnim odnosom

Roditeljski stilovi

Roditeljski stilovi

Prezaštitnički odnos • Često je prisutan kod roditelja sa decom koja imaju neki oblik

Prezaštitnički odnos • Često je prisutan kod roditelja sa decom koja imaju neki oblik ometenosti • Ne pruža adekvatne uslove za psihički razvoj deteta, njegovo osamostaljivanje i sazrevanje • Ovaj odnos je najčešće posledica osećanja krivice ili osećanja sažaljenja

Kod deteta sa ometenošću nekad je teško povući granicu između • Situacija gde je

Kod deteta sa ometenošću nekad je teško povući granicu između • Situacija gde je objektivno uslovljena briga koju nameće ometenost (prelazak ulice gluvog deteta) i situacija gde to nijeprebrižnost i prezaštićivanje (roditelj oblači svoje dete u 7 g. ). • Izvestan prelazak te granice i blage oscilacije oko nje su relativno normalne ali stručnjak mora da reaguje kada sretne izražene slučajeve prezaštićivanja

Bliže bihejvioralno određenje prebrižnog odnosa • Nedopuštanje detetu da preduzme aktivnosti primerene njegovom uzrastu,

Bliže bihejvioralno određenje prebrižnog odnosa • Nedopuštanje detetu da preduzme aktivnosti primerene njegovom uzrastu, a da nisu ometene hendikepom kao što je samostalni obavljanje neke aktivnosti (oblačenje, kupanje itd. ) • Prekomerno angažovanje roditelja tamo gde dete može samostalno delovati (roditelj mu sve priprema, organizuje ili radi umesto njega) • Izražavanje nerealnih strahovanja i strepnji od svih mogućih opasnosti koje prete detetu

Prezaštićujući i prebrižan odnos • Sputava dete sa slušnom ometenošću u fizičkom i psihičkom

Prezaštićujući i prebrižan odnos • Sputava dete sa slušnom ometenošću u fizičkom i psihičkom sazrevanju (odlaže sazrevanje) i dovode do stvaranja pasivnog odnosa iščekivanja deteta da sve drugi urade umesto njega. • Prebrižnost porodice prema detetu sa ometenošću vodi ka njegovoj infantilizaciji i nezrelosti

Suprotan pol odnošenja jeste preuveličavanje detetovih moći • Ređe se sreće i posledica je

Suprotan pol odnošenja jeste preuveličavanje detetovih moći • Ređe se sreće i posledica je nesvesnog mehanizma odbrane roditelja (negacija) , nameće visoke ideale i gaji velike aspiracije koje je detetu vrlo teško dostići. Ovo nekad vodi dotle da roditelj odbacuje potrebu za re(habilitacijim). • Ovakav odnos je za dete izvor velikih frustracija i osećanja manje vrednosti i nesigurnosti u sebe, a češći je kod roditelja nagluvih

Permisivan odnos • Kada roditelji manje ili više dopuštaju detetu ono što on želi,

Permisivan odnos • Kada roditelji manje ili više dopuštaju detetu ono što on želi, obično oni su previše popustljivi, previše maze dete i daju mu mnogo više vlasti nego što mu je objektivno potrebno. Detetu je dopušteno da radi ono što želi ne zato što je npr. majka nezainteresovana , nego nije sposobna da se odbrani, zauzme stav i kaže”ne”.

Deca na ovakav odnos reaguju • Promenama raspoloženja i ponašanja od poverenja do nepoverenja,

Deca na ovakav odnos reaguju • Promenama raspoloženja i ponašanja od poverenja do nepoverenja, od zavisnosti do nezavisnosti, od prijateljskog do neprijateljskog i agresivnog reagovanja. Neposlušnost, bunt, česti temper tantrumi, krajnje zahtevni prema drugim ljudima, dominantni u odnosima sa drugom decom • Ovo je tipična slika”razmaženog deteta”

Autoritaran odnos • Stroga disciplina i beskompromisan stav, bez nežnosti i pokazivanja da je

Autoritaran odnos • Stroga disciplina i beskompromisan stav, bez nežnosti i pokazivanja da je dete prihvaćeno. Oni često pokazuju ili kažu da je dete u potpunosti loše • Dete se oseća odbačeno, loša slika o sebi, dete razvija osećanje očekivanja da će i u budućnosti biti kažnjavano u novim ali i nejasnim situacijama, perzist. anksioznost

Autoritativan odnos • Dosledan odnos, jasno određena pravila i granice. Jasna očekivanja od deteta

Autoritativan odnos • Dosledan odnos, jasno određena pravila i granice. Jasna očekivanja od deteta , kontrola, nadziranje. Roditelj pri tome pruža emocionalnu toplinu i podršku. Ovo je optimalan roditeljski vaspitni stil. • On ima pozitivne mentalno higijenske efekte na dete i njegov razvoj

Odnos zanemarivanja • Zapuštajući – roditelj emocionalno odbacuje svoje dete, postavlja male zahteve i

Odnos zanemarivanja • Zapuštajući – roditelj emocionalno odbacuje svoje dete, postavlja male zahteve i ne pruža ljubav niti nadzor.

Goleman: tri emocionalno pogrešna roditeljska odnosa(Huven&Gottman) • Potpuno zanemarivanje osećanja deteta • Suviše popustljivosti:

Goleman: tri emocionalno pogrešna roditeljska odnosa(Huven&Gottman) • Potpuno zanemarivanje osećanja deteta • Suviše popustljivosti: primećuju negativna osećanja • Prezriv odnos koji ne poštuje dečje emocije